Ne stišavaju se reakcije u Hrvatskoj nakon što je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić iz svog džepa platio na ćirilici tiskane čitanke i gramatiku bunjevačkog govora podijeljene đacima u Subotici.
„Vi znate da sam ja u Hrvatskoj ozloglašeni prijatelj ćirilice, prema tome govorim ovdje vrlo, vrlo objektivno. Dakle, to je očito napravljeno s nekom namjerom. 'Ajmo reć' da nije baš najkorektnije. Ali, ako su se bunjevački Hrvati, odnosno Hrvati Srbije i Vojvodine očitovali o tome, oni najbolje znaju - smeta li ih to i koliko ih smeta. Ja znam da tako nešto ne bih napravio. A isto tako znate koliko sam se borio za ravnopravnost pisama u Hrvatskoj, ali postoje neke granice pristojnosti“, prokomentirao je Hrvatski premijer Zoran Milanović.
„Ja mislim da je to ispod demokratskih standarda Europske unije kojoj Srbija teži u zaštiti ljudskih prava, posebno prava manjina“, konstatirao je predsjednik Sabora Josip Leko.
Podsjetimo, desna hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić objavila je na svom facebook profilu je kako je to akt tihog kulturocida i manifestacija politike uništenja hrvatskog jezika i kulturnog identiteta na tlu Vojvodine. I zatražila očitovanje vrha hrvatske politike.
Oporbeni HDZ je Nikolićevu donaciju nazvao nastavkom asimilacije vojvođanskih Hrvata i također prozvao hrvatski državni vrh za šutnju.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je to nazvao kontinuitetom politike koja želi asimilirati Hrvate u Srbiji i nekorektnim potezom za koji se nada da će biti ispravljen.
Ivo Josipović
Oko 16.500 Bunjevaca u Bačkoj na sjeveru Vojvodine niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu i deklariraju se kao autohtona etnička skupina. Većina, pak, Bunjevaca sebe razumije kao bunjevačke Hrvate ili Hrvate Bunjevce i kao dio hrvatskog naroda. Josipović kaže kako hrvatska politika treba posvetiti pozornost i toj manjini među Bunjevcima..
„Nemojmo taj očiti problem pretvoriti u međustranačko prepucavanje. Riječ je o dugogodišnjoj politici koja nije bila dobra. Gledajmo kako ljude koji se osjećaju Bunjevcima dobiti da se osjećaju i Hrvatima“, poručio je hrvatski predsjednik.
Ministar prosvjete u hrvatskoj Vladi Vedran Mornar bavi se također – kao i Nikolić – udžbenicima na ćirilici.
„Pa, ja ću isto možda djeci srpske nacionalne manjine podijeliti udžbenike na ćirilici! Šalim se, naravno. To je samo još jedan dokaz koliko Hrvatska korektno tretira pripadnike nacionalnih manjina. Mi smo ove godine upravo za udžbenike srpske nacionalne manjine izdvojili oko 1.000.000 kuna (135.000 eura), a tretman prema Hrvatima u Srbiji definitivno nije jednak“, navodi ministar Mornar.
Oštra reakcija Ministarstva
Povodom Nikolićeve donacije, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvalo je na razgovor otpravnicu poslova Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj kako bi još jednom podsjetili kako su na svim sastancima sa srpskim dužnosnicima dobili čvrsta obećanja o tiskanju udžbenika na hrvatskom jeziku, ali i da do danas to nije ispunjeno, stoji u njihovom priopćenju.
Prema istom izvoru, Ministarstvo naglašava da ne može utjecati na to kako će se netko deklarirati, ali će nastaviti inzistirati na pravu da se Hrvati u Srbiji školuju te da mogu upotrebljavati materinji jezik. Oni najavljuju nastavak diplomatskog angažmana na ovoj temi, jer misle da je ne treba iskorištavati za pokušaj dizanja rejtinga pojedinih političara i političkih stranaka. Očuvanje identiteta jedne zajednice ozbiljno je pitanje koje treba riješiti, a ne medijski iskorištavati za vlastitu političku promociju. Hrvatsko ministarstvo također podsjeća da je poštivanje manjinskih prava jedno od temeljnih vrijednosti Europske unije, a dio je i srpskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Urednik vanjske politike u zagrebačkom „Jutarnjem listu“ i nekadašnji glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Željko Trkanjac ne očekuje da će Nikolićev potez naštetiti odnosima dviju država.
„Teško da bi iz toga mogao nastati ozbiljan problem“, smatra Trkanjac.
Nikolićeva donacija je u predizborne svrhe, procjenuje naš sugovornik.
„U Srbiji se pripremaju izbori unutar manjinskih zajednica i sasvim je razumljivo da svaka vlast pokušava privući što više manjina na svoju stranu. Ta priča sa dijelom bunjevačke zajednice koju Beograd na svaki način pokušava zadržati uz, recimo tako, službenu politiku, koja god ona bila u Beogradu - to je linija koja ide od Miloševića pa sve do Nikolića – na svoj je način čak razumljiva i nije neočekivana“, ocjenjuje Trkanjac.
Srbija će ubuduće sa svojim manjinama morati postupati mnogo suptilnije nego što je bio ovaj Nikolićev potez, iz više razloga.
„Ukoliko bi se tako nešto proširilo i na druge dijelove hrvatske manjinske zajednice, tada bi to postao vrlo ozbiljan problem. A Srbija će morati pripaziti u takvim situacijama jer će pitanje manjina i odnosa prema manjinama biti izuzetno pomno praćeno. U svakom slučaju će u srpskim pristupnim pregovorima s EU pitanje manjina sigurno potezati svi – ne samo Hrvatska, nego i Rumunjska, Bugarska, a – da ne zaboravimo – i Mađarska, gdje mađarski premijer Orban ima vrlo velika očekivanja od Srbije kada je u pitanju odnos prema mađarskoj manjini. U to ne treba sumnjati, i to će za Srbiju biti vrlo važno pitanje u pregovorima“, zaključuje Trkanjac.