U najnovijem razvoju događaja u višegodišnjem progonu Rimokatoličke crkve koji provodi autokratska vlada Nikaragve, 19 zatvorenih sveštenika, među kojima se ističe biskup Rolando Alvarez, predati su Vatikanu nakon što je papa Franjo izrazio zabrinutost zbog napada na crkvu.
Ovaj potez predstavlja odgovor na kritike međunarodne zajednice, dok je predsjednik Daniel Ortega nastavio s represijom protiv crkve, zatvarajući sveštenike i proganjajući ih kao dio šire kampanje gušenja opozicije i nezavisnih glasova, pišu svjetski mediji.
Više od godine u zatvoru
Vlada Nikaragve saopštila je u nedjelju, 14. januara, da je oslobodila istaknutog katoličkog biskupa i 18 drugih pripadnika klera koje je zatvorio predsjednik Daniel Ortega navodeći da ih je predala vlastima Vatikana, ističe Associated Press.
Biskup Rolando Alvarez i ostalo sveštenstvo zatvoreni su prije više od godinu dana, što je u većini slučajeva bilo dio mjera gušenja opozicije i katoličke crkve. Ortega ih je optužio da podržavaju masovne građanske proteste 2018. za koje je tvrdio da su bili zavjera za njegovo svrgavanje.
Vlada je u izjavi za novinare navela da su odluke dio pregovora s Vatikanom koji imaju za cilj da "omoguće njihov odlazak u Vatikan", prenosi AP napominjući da su i u prošlosti zatvoreni sveštenici brzo dovođeni u Rim.
Otkako je potisnula narodne proteste 2018. koji su tražili njegovu ostavku, Ortegina vlada je sistematski utišavala kritičke glasove i usmjerila se na crkvu, uključujući konfiskaciju prestižnog jezuitskog univerziteta Centralne Amerike u avgustu.
U oktobru je Nikaragva oslobodila desetak katoličkih sveštenika zatvorenih po raznim optužbama i poslala ih u Rim nakon sporazuma s Vatikanom.
Kongres Nikaragve, kojim dominira Ortegin Sandinistički front nacionalnog oslobođenja, naredio je zatvaranje više od 3.000 nevladinih organizacija, uključujući dobrotvornu organizaciju Majke Tereze.
Biskup Alvarez
Najistaknutiji među pritvorenicima koje je vlada Nikaragve oslobodila u nedjelju je 58-godišnji biskup Rolando Alvarez, otvoreni kritičar predsjednika Ortege.
Biskup centralne provincije Matagalpa bio je u pritvoru više od godinu dana, a posljednjih mjeseci bio je zatvoren u samici, prema izvještajima UN-a za ljudska prava. Njegovo zatvaranje bilo je predmet novembarskog saslušanja u Predstavničkom domu SAD, a State Department je njegovo pritvaranje nazvao "nesavjesnim", piše Washington Post.
Ostali prelati koji su oslobođeni privedeni su u decembru tokom onoga što je postalo poznato kao "crni Božić" - krug hapšenja katoličkih sveštenika, uključujući biskupa Isidora Mora iz Siune. Mnogi od njih su, prema ocjeni lista, očigledno naljutili vladu pozivajući na molitve za Alvareza.
Vjernici na misi u katedrali u Matagalpi, 19. avgusta 2022., nakon što je nikaragvanska policija izvršila raciju u rezidenciji biskupa Matagalpe Rolanda Alvareza, pritvorivši njega i nekoliko drugih sveštenika.
Alvarez je stavljen u kućni pritvor u avgustu 2022. Sljedećeg februara je odbio ponudu da se pridruži 222 politička zatvorenika koji su oslobođeni i prebačeni u Vašington. Njegovi prijatelji su rekli da je više volio da ostane u zatvoru u svojoj domovini nego da ode u izgnanstvo. Nakon toga je osuđen na 26 godina zatvora pod optužbom za izdaju i širenje lažnih informacija.
Njegov pritvor je bio predmet sve veće međunarodne uzbune, naglasio je Washington Post. U novembru je pododbor za vanjske poslove američkog Predstavničkog doma održao saslušanje pod nazivom "Hitan apel da se pusti biskup Alvarez".
State Department je proglasio Nikaragvu "zemljom od posebne zabrinutosti" zbog vjerske represije, dodajući je na listu praćenja koja uključuje Kubu, Sjevernu Koreju, Kinu i Iran.
Ortega je bio vođa ljevičarske Sandinističke revolucije koja je 1979. zbacila diktatora Anastasia Somozu, koji je imao podršku SAD. Bivši gerilac bio je predsjednik Nikaragve od 1985. do 1990. i vratio se na vlast 2007. Položio je zakletvu na četvrti mandat uzastopno 2022., nakon što je zatvorio sve svoje značajne konkurente.
Ortega je izveo ofanzivu bez presedana protiv crkve u ovoj većinski katoličkoj zemlji, naglasio je vašingtonski list ukazujući na tvrdnje sveštenika da su podvrgnuti rutinskom špijuniranju i maltretiranju, dok je više od 100 katoličkih sveštenika pobjeglo, izbačeno iz zemlje ili im je odbijen povratak u Nikaragvu.
Papine kritike
Nikaragva je odlučila da preda zatvorene sveštenike Vatikanu, nakon što je papa Franjo u svom novogodišnjem obraćanju skrenuo pažnju na napade na crkvu, poručivši vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra da "sa zabrinutošću prati šta se dešava u Nikaragvi, gdje su biskupi i sveštenici lišeni njihove slobode", ističe New York Times.
U saopštenju 14. januara u vezi slanja 19 sveštenika u Vatikan, vlada Nikaragve je izrazila zahvalnost papi Franji "za obavljene vrlo uvažene i diskretne koordinacije".
Tokom posljednjih nekoliko godina, Ortega je zatvorio ili prisilio u egzil skoro svakog opozicionog lidera i disidenta koji je predstavljao vjerodostojan izazov njegovoj vladavini, ističe list, dodajući da se kampanja na kraju okrenula protiv Rimokatoličke crkve, čiji su lideri nastavili da govore protiv vladinih zloupotreba.
Martha Patricia Molina, istraživačica koja je pratila napade na sveštenike u Nikaragvi, rekla je da je dokumentovala najmanje 782 akta agresije protiv Katoličke crkve od 2018. godine, uključujući sveštenike koje su vezivale i fizički napadale paravojne formacije.
Molina je rekla da je dobra vijest da su sveštenici oslobođeni, ističući da je u nikaragvanskim zatvorima dokumentovano mučenje. Međutim, dodaje New York Times, ona je osudila vladu što je primorala vjerske zvaničnike da napuste vlastitu zemlju.
"U ovoj grupi ima mnogo sveštenika koji su stariji, a egzil je veoma bolna stvar sa kojom će se morati suočiti", rekla je Molina.
Ortegin nastavak represije
Protjerivanje sveštenika u Vatikan, uključujući biskupa Rolanda Alvareza, najistaknutijeg političkog zatvorenika u zemlji, kritičari nikaragvanske vlade opisuju kao nastavak represije protiv Katoličke crkve, ukazuje Wall Street Journal.
"To je obrazac. Svaki sveštenik koji govori u korist demokratije biće zatvoren, a zatim prognan", rekao je Huan Sebastian Chamorro, bivši predsjednički kandidat koji je bio zatvoren i protjeran u SAD u februaru.
Katolička crkva je na meti Ortegine vlade od 2018. godine, kada je talas protesta širom zemlje potresao zemlju. Crkva je preuzela vodeću ulogu u pokušaju posredovanja u političkom rješenju krize, koja je odnijela živote više od 300 ljudi, od kojih su većinu ubile službe sigurnosti Nikaragve.
Ljut ulogom crkve, Ortega je optužio crkvu da je dio zavjere za rušenje njegove vlade, ističe list dodajući da je od 2018. godine, više od 200 katoličkih sveštenika bilo prisiljeno na izgnanstvo ili je odbijeno da uđe u Nikaragvu.
Predsjednik Nikaragve Daniel Ortega, čija je vlada rekla da je oslobađanje sveštenika proizašlo iz pregovora s Vatikanom.
Ortegina vlada je također konfiskovala katoličke univerzitete kao što je Centralnoamerički univerzitet kojim upravlja jezuit, za koji je vlada rekla da je centar za terorizam. Dvanaest religioznih redova, uključujući jezuite, kojima pripada i papa, i misionare ljubavi Majke Tereze, izbačeni su iz Nikaragve.
Režim je zabranio Caritas, glavni dobrotvorni dio Katoličke crkve, i većinu vjerskih procesija.
Vatikan je, dodaje list, prošle godine zatvorio svoju ambasadu u Nikaragvi dok je papa Franjo tada kazao kako je vlada Nikaragve "gruba diktatura" i uporedio je s Hitlerovom Njemačkom.