U Bosni i Hercegovini je prema zvaničnim podacima za devet mjeseci ove godine bez posla ostalo 70.000 ljudi. Uzrok je, tvrde stručnjaci, globalna ekonomska kriza. Prema istim podacima, skoro pola milona ljudi u BiH nema posao.
Bez stranih ulaganja, investicija, te javnih radova nema napretka na tržištu rada, tvrde analitičari.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Vjekoslav Domljan kaže da je nezaposlenost jedan od najvećih problema bosanskohercegovačke ekonomije:
„To dalje povlači pad proizvodnje i povlači onda dalje pad zaposlenosti i tako se uspostavlja tzv. negativna spirala, odnosno začarni krug. Potrebno je napraviti jedan radikalno novi program koji bi uspostavio tzv. virtuozni krug bh. ekonomije. Za to su potrebni nove elite, novi ljudi, novi programi, novi instrumenti, a to uopće nije na vidiku.“
Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević:
„Mislim da je glavni uzrok globalna recesija, dakle ovo što se događa u svijetu, jer su naše kompanije koje su radile za inostrane kompanije ostale bez posla zbog globalne recesije, tako da je porast broja nezaposlenih rezultat toga. Prema nekim pokazateljima riječ je o nekih 50.000 ljudi koji su u toku ove godine ostali bez posla zbog recesije u svijetu.“
I VLAST JE KRIVAC
No, svjetska ekonomska kriza nije jedini uzrok sve većem broju nezaposlenih u BiH, kaže ekonomska analitičarka iz Banje Luke Svetlana Cenić:
„Dok jedni krive poslodavce koji koriste globalnu krizu, zaboravljaju da je najveći uzrok zapravo katastrofalno upravljanje privredom i stvaranje poslovnog ambijenta. I da kriminal i korupcija nisu ovoliki, da nismo pali na svim ljestvicama svjetskim kada je u pitanju i stvaranje poslovnog okruženja, a vidite i najnoviji rejting - kako nas ocjenjuju što se tiče plaćanja, naplate, novčanih transakcija, vjerovatno ne bi bio tako loš podatak. Sada se krivica prebacuje s jednih na druge. Danas slušam da Sindikat u RS krivi zle poslodavce koji su iskoristili globalnu krizu, pritom zaboravljajući da je njima Vlada partner u svemu i da nisu pitali Vladu zašto je stvorila tako loše okruženje.“
Stopa nezaposlenosti je u Federaciji BiH je preko 45 posto, a u RS preko 30 posto. Zvanični statistički podaci, međutim, obuhvataju samo administrativnu nezaposlenost. Profesor Vjekoslav Domljan navodi da je stvarna nezaposlenost manja jer anketama nije obuhvaćeno crno tržište rada:
„Recimo, ako po administrativnoj imamo 500.000 nezaposlenih, po stvarnoj mi imamo 300.000, dakle razlika je za 200.000 ljudi koji rade u tzv. neopaženoj ekonomiji. Prema tome, nije stvarna 44, nego je po zadnjim anketama radne snage, dakle iz aprila, negdje 24 posto. Naravno, mi ćemo naredne godine, pošto se jednom godišnje to organizira, koliko se povećala ta nezaposlenost, ali sigurno se ona povećala za barem dva, tri poena i iznosi 26 ili možda 27 posto.“
Samo u Kantonu Sarajevo, koji važi za ekonomski najrazvijeniji dio BiH, stopa nezaposlenosti je preko 35 posto u 2009. godini. Direktorica Centra za razvoj preduzetništva Privredne komore KS Mubera Kadrić:
„Na kraju septembra stopa nezaposlenosti u Kantonu iznosila je 35,3 posto, u Federaciji BiH čak 45,1 posto.“
IDUĆE GODINE JOŠ GORE
U narednoj godini očekuje se još veći broj nezaposlenih. Razloge pojašnjava Svetlana Cenić:
„Zato što je matematika vrlo jasna - da ćemo 2009. nekako preživjeti, a u 2010. spašavaj se ko može. Nemojte zaboraviti da su izbori i znate kako se vlast ponaša u izbornoj godini, a kako je privreda sužena u takvim uslovima - jer jedno im se obećava, a drugo zahtijeva od njih i radi, da ne kažem da se dugovi najveći stvaraju u izbornim godinama jer su i neke firme u cilju dobijanja poslova prinuđene da mnogo toga urade, a onda čekaju naplatu.“
I predsjednik Privredne komore KS Kantona Sarajevo Kemal Grebo predstojeće izbore u BiH vidi kao potencijalnu opasnost za oporavak privrede i samim tim mogućnost rasta broja zaposlenih:
„Kad posmatramo sad šta se dešava, uopće nije realno očekivati bilo kakva poboljšanje. Prvo, ulazimo u godinu izbora. Drugo, mi nemamo usvojenu strategiju razvoja kako bi nova vlast mogla nastaviti tamo gdje je prethodna stala.“
Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević:
„Tako da se može očekivati da će i sljedeća 2010. godina biti izuzetno teška, a oporavak, ako bude zdravlja, sreće i pameti, tek negdje tamo 2011. pa nadalje.“
Bez stranih ulaganja, investicija, te javnih radova nema napretka na tržištu rada, tvrde analitičari.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Vjekoslav Domljan kaže da je nezaposlenost jedan od najvećih problema bosanskohercegovačke ekonomije:
„To dalje povlači pad proizvodnje i povlači onda dalje pad zaposlenosti i tako se uspostavlja tzv. negativna spirala, odnosno začarni krug. Potrebno je napraviti jedan radikalno novi program koji bi uspostavio tzv. virtuozni krug bh. ekonomije. Za to su potrebni nove elite, novi ljudi, novi programi, novi instrumenti, a to uopće nije na vidiku.“
Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević:
„Mislim da je glavni uzrok globalna recesija, dakle ovo što se događa u svijetu, jer su naše kompanije koje su radile za inostrane kompanije ostale bez posla zbog globalne recesije, tako da je porast broja nezaposlenih rezultat toga. Prema nekim pokazateljima riječ je o nekih 50.000 ljudi koji su u toku ove godine ostali bez posla zbog recesije u svijetu.“
I VLAST JE KRIVAC
No, svjetska ekonomska kriza nije jedini uzrok sve većem broju nezaposlenih u BiH, kaže ekonomska analitičarka iz Banje Luke Svetlana Cenić:
„Dok jedni krive poslodavce koji koriste globalnu krizu, zaboravljaju da je najveći uzrok zapravo katastrofalno upravljanje privredom i stvaranje poslovnog ambijenta. I da kriminal i korupcija nisu ovoliki, da nismo pali na svim ljestvicama svjetskim kada je u pitanju i stvaranje poslovnog okruženja, a vidite i najnoviji rejting - kako nas ocjenjuju što se tiče plaćanja, naplate, novčanih transakcija, vjerovatno ne bi bio tako loš podatak. Sada se krivica prebacuje s jednih na druge. Danas slušam da Sindikat u RS krivi zle poslodavce koji su iskoristili globalnu krizu, pritom zaboravljajući da je njima Vlada partner u svemu i da nisu pitali Vladu zašto je stvorila tako loše okruženje.“
Stopa nezaposlenosti je u Federaciji BiH je preko 45 posto, a u RS preko 30 posto. Zvanični statistički podaci, međutim, obuhvataju samo administrativnu nezaposlenost. Profesor Vjekoslav Domljan navodi da je stvarna nezaposlenost manja jer anketama nije obuhvaćeno crno tržište rada:
„Recimo, ako po administrativnoj imamo 500.000 nezaposlenih, po stvarnoj mi imamo 300.000, dakle razlika je za 200.000 ljudi koji rade u tzv. neopaženoj ekonomiji. Prema tome, nije stvarna 44, nego je po zadnjim anketama radne snage, dakle iz aprila, negdje 24 posto. Naravno, mi ćemo naredne godine, pošto se jednom godišnje to organizira, koliko se povećala ta nezaposlenost, ali sigurno se ona povećala za barem dva, tri poena i iznosi 26 ili možda 27 posto.“
Samo u Kantonu Sarajevo, koji važi za ekonomski najrazvijeniji dio BiH, stopa nezaposlenosti je preko 35 posto u 2009. godini. Direktorica Centra za razvoj preduzetništva Privredne komore KS Mubera Kadrić:
„Na kraju septembra stopa nezaposlenosti u Kantonu iznosila je 35,3 posto, u Federaciji BiH čak 45,1 posto.“
IDUĆE GODINE JOŠ GORE
U narednoj godini očekuje se još veći broj nezaposlenih. Razloge pojašnjava Svetlana Cenić:
„Zato što je matematika vrlo jasna - da ćemo 2009. nekako preživjeti, a u 2010. spašavaj se ko može. Nemojte zaboraviti da su izbori i znate kako se vlast ponaša u izbornoj godini, a kako je privreda sužena u takvim uslovima - jer jedno im se obećava, a drugo zahtijeva od njih i radi, da ne kažem da se dugovi najveći stvaraju u izbornim godinama jer su i neke firme u cilju dobijanja poslova prinuđene da mnogo toga urade, a onda čekaju naplatu.“
I predsjednik Privredne komore KS Kantona Sarajevo Kemal Grebo predstojeće izbore u BiH vidi kao potencijalnu opasnost za oporavak privrede i samim tim mogućnost rasta broja zaposlenih:
„Kad posmatramo sad šta se dešava, uopće nije realno očekivati bilo kakva poboljšanje. Prvo, ulazimo u godinu izbora. Drugo, mi nemamo usvojenu strategiju razvoja kako bi nova vlast mogla nastaviti tamo gdje je prethodna stala.“
Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević:
„Tako da se može očekivati da će i sljedeća 2010. godina biti izuzetno teška, a oporavak, ako bude zdravlja, sreće i pameti, tek negdje tamo 2011. pa nadalje.“