Republika Srpska je u toku prošle godine isplatila 1,6 miliona konvertibilnih maraka za 800 lica koja su od kraja 1991. do novembra 2000. godine na nezakonit način ostala bez posla. Riječ je o osobama koje su dobijale otkaze u ratu zbog svoje nacionalne pripadnosti ili političkih opredjeljenja. S obzirom na lošu dinamiku kojom cijeli postupak ide, u nevladinom sektoru napominju da se nad ovom populacijom nastavlja u ratu započeta diskriminacija.
Božana Čaušević iz Teslića jedna je među hiljadama onih koji su početkom rata u Bosni i Hercegovini dobili otkaz zbog drugačije nacionalne pripadnosti ili ideološkog opredjeljenja. Radila je u tvornici kompresorske opreme pri Energoinvestu, a otkaz je dobila 1992. godine. Još uvijek joj nije isplaćeno oko 2.000 maraka, koliko joj pripada po osnovu naknade za nezakonito otpuštanje u ratu.
„Na vrijeme sam podnijela zahtjev za otpremninu, dobila sam konačno rješenje i sad čekam samo isplatu", kaže ona.
Zbog pauze u radu i nepovezanog staža, Božana Čaušević danas prima penziju od 220 maraka.
„To ne pokriva ništa, ali smo nemoćni. To što se dobije - to je to", priča Božana Čaušević.
Oko 58.600 građana u RS podnijelo je zahtjeve za otpremninu zbog nezakonitog otpuštanja u ratu. Do sada je riješeno više od 23.000 zahtjeva, a po osnovu 6.685 pravosnažnih rješenja isplaćeno je više od 12 miliona maraka.
Pritužbi je, međutim, mnogo - pretežno na dinamiku isplate, ali i visinu naknada. Ona se određuje prema visini prosječne plate u RS u trenutku isplate, a maksimalni iznos otpremnine je tri prosječne plate. Pa i na taj taj iznos oštećeni građani čekaju decenijama.
Sličan je slučaj bio i sa Fahrudinom Sarvanom koji je 1992. godine dobio otkaz u Rafineriji ulja u Modruči. Pravo na simboličnu optremninu ostvario je tek prije tri godine.
„Oko 2.100, tu je negdje. To je stvarno sramno, i to je malo. A nisam radio od 1992. dosad", kaže Sarvan.
Poslanik SDP BiH u NSRS Amir Zahirović podsjeća da između pet i deset procenata nezakonito otpuštenih u Republici Srpskoj više nikada nije dobilo posao:
„Ako si proveo radni vijek, 20 godina da si radio i da imaš tri prosječne plate da ti isplate i da čekaš na njih 30 godina - same te činjenice govore koliko su to pravedne naknade", navodi Zahirović.
Sve to svjedoči o nedostatku političke volje vlasti u RS da se ispravi u ratu nanijeta nepravda, zaključuje Zahirović. Sličnog su mišljenja i u Helsinškom odboru za ljudska prava RS.
„To je samo deklarativno da se nešto uradilo, ali se suštinski nije niko bavio tim problemom. Niko nije ni htio da se to pitanje riješi na način otvaranja jednog šireg društvenog dijaloga. Obeštećenja koja se plaćaju ljudima koji su na takav način izgubili svoj posao ne može proći samo tim činom. To mora da podrazumijeva da se razgovara u širem društvenom i političkom kontekstu o okolnostima koje su dovele da ti ljudi ostanu bez prava i bez svojih poslova i bez mogućnosti da zarađuju sebi i svojoj porodici za život", navodi programska menadžerica u Helsinškom odboru za ljudska prava RS Aleksandra Letić.
Iz organizacija koje se bave ljudskim pravima apeluju da se određeni vid diskriminacije ljudi koji su nezakonito dobijali otkaze u ratu i danas nastavlja. Ukoliko se samo u obzir uzme dosadašnja dinamika isplata ovih otpremnina, od oko 550 prosječno godišnje, proizilazi da bi se ostale naknade, u slučaju pravosnažnih rješenja, isplaćivale u narednih 90 godina.
*******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Božana Čaušević iz Teslića jedna je među hiljadama onih koji su početkom rata u Bosni i Hercegovini dobili otkaz zbog drugačije nacionalne pripadnosti ili ideološkog opredjeljenja. Radila je u tvornici kompresorske opreme pri Energoinvestu, a otkaz je dobila 1992. godine. Još uvijek joj nije isplaćeno oko 2.000 maraka, koliko joj pripada po osnovu naknade za nezakonito otpuštanje u ratu.
„Na vrijeme sam podnijela zahtjev za otpremninu, dobila sam konačno rješenje i sad čekam samo isplatu", kaže ona.
Zbog pauze u radu i nepovezanog staža, Božana Čaušević danas prima penziju od 220 maraka.
„To ne pokriva ništa, ali smo nemoćni. To što se dobije - to je to", priča Božana Čaušević.
Oko 58.600 građana u RS podnijelo je zahtjeve za otpremninu zbog nezakonitog otpuštanja u ratu. Do sada je riješeno više od 23.000 zahtjeva, a po osnovu 6.685 pravosnažnih rješenja isplaćeno je više od 12 miliona maraka.
Pritužbi je, međutim, mnogo - pretežno na dinamiku isplate, ali i visinu naknada. Ona se određuje prema visini prosječne plate u RS u trenutku isplate, a maksimalni iznos otpremnine je tri prosječne plate. Pa i na taj taj iznos oštećeni građani čekaju decenijama.
Sličan je slučaj bio i sa Fahrudinom Sarvanom koji je 1992. godine dobio otkaz u Rafineriji ulja u Modruči. Pravo na simboličnu optremninu ostvario je tek prije tri godine.
„Oko 2.100, tu je negdje. To je stvarno sramno, i to je malo. A nisam radio od 1992. dosad", kaže Sarvan.
Poslanik SDP BiH u NSRS Amir Zahirović podsjeća da između pet i deset procenata nezakonito otpuštenih u Republici Srpskoj više nikada nije dobilo posao:
„Ako si proveo radni vijek, 20 godina da si radio i da imaš tri prosječne plate da ti isplate i da čekaš na njih 30 godina - same te činjenice govore koliko su to pravedne naknade", navodi Zahirović.
Sve to svjedoči o nedostatku političke volje vlasti u RS da se ispravi u ratu nanijeta nepravda, zaključuje Zahirović. Sličnog su mišljenja i u Helsinškom odboru za ljudska prava RS.
„To je samo deklarativno da se nešto uradilo, ali se suštinski nije niko bavio tim problemom. Niko nije ni htio da se to pitanje riješi na način otvaranja jednog šireg društvenog dijaloga. Obeštećenja koja se plaćaju ljudima koji su na takav način izgubili svoj posao ne može proći samo tim činom. To mora da podrazumijeva da se razgovara u širem društvenom i političkom kontekstu o okolnostima koje su dovele da ti ljudi ostanu bez prava i bez svojih poslova i bez mogućnosti da zarađuju sebi i svojoj porodici za život", navodi programska menadžerica u Helsinškom odboru za ljudska prava RS Aleksandra Letić.
Iz organizacija koje se bave ljudskim pravima apeluju da se određeni vid diskriminacije ljudi koji su nezakonito dobijali otkaze u ratu i danas nastavlja. Ukoliko se samo u obzir uzme dosadašnja dinamika isplata ovih otpremnina, od oko 550 prosječno godišnje, proizilazi da bi se ostale naknade, u slučaju pravosnažnih rješenja, isplaćivale u narednih 90 godina.
*******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.