Šetnjom gradskim ulicama i izložbom pod nazivom "Gdje je?", u Sarajevu je obilježen Međunarodni dan nestalih, s upućenom porukom institucijama vlasti da moraju ubrzati pronalazak hiljada osoba koje su nestale u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995.
U vrijeme ratnih devedesetih, u BiH je nestalo više od 32.000 osoba, a do danas se traga za posmrtnim ostacima njih oko 7.600.
Ferida Nišić, članica Udruženja za traženje nestalih iz Hadžića, u blizini Sarajeva, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su šanse za pronalazak posmrtnih ostataka nestalih sve manje, dok vlasti ne čine dovoljno da taj proces bude okončan.
"Nekad smo znali dobiti informacije od nekih osoba pa smo na osnovu njih ekshumirali i pronalazili tijela. Sada toga više nema. Sve je gluho. Vlasti ne čine dovoljno i trebali bi na državnom nivou dogovoriti, ali nema političke volje", kazala je Nišić.
Vlasti ne čine dovoljno i trebali bi na državnom nivou dogovoriti, ali nema političke volje", kazala je Ferida Nišić iz Udruženja porodica nestalih u Hadžićima.
Aljonka Dželatović iz Nevesinja, gradića na jugoistoku BiH, izgubila je tokom proteklog rata brata te tvrdi da je razlog sporog pronalaska posmrtnih ostataka nestalih tromost institucija.
"Političari su doprinijeli ovom ambijentu jer običan narod nema problem da priča da su se desila zvjerstva na svim stranama. Ukoliko se odreknemo zločinaca na sve tri strane, sigurno ćemo imati uslove za bolju budućnost", kazala je novinarima u Sarajevu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Suprotstavljeni u ratu danas zajedno traže nestale u BiH
Iz Instituta za nestale osobe BiH godinama upozoravaju da je sve manje relevantnih informacija i da se iscrpljuju mogućnosti za pronalazak nestalih te su uputili apel svima koji imaju podatke o lokacijama grobnica da ih ne skrivaju.
Saliha Đuderija, predsjedavajuća kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, navela je da su se dosadašnje izjave svjedoka često pokazivale nerelevantnim i da su završile bezuspješnim potragama.
"No, postoje preliminarne informacije da u sedam-osam gradova, kao što su oni u Podrinju, Višegrad, Prijedor, Rogatica i Kotor Varoš, još postoje lokacije na kojima bi mogle biti pronađene grobnice. Potrebno je otvoriti i arhive, koje su zatvorene iz političkih ili drugih razloga, da nađemo indikatore koji bi pomogli da pronađemo nestale", kazala je Đuderija.
Također je navela da je potrebno ubrzati rad institucija koje sudjeluju u ekshumacijama, kao i razmotriti korištenje novih tehnologija, kao što su skeneri, s ciljem efikasnije pretrage terena.
Šef delegacije Komiteta Crvenog križa u BiH Elmir Camić kazao je da je do sada u BiH pronađeno gotovo 80 posto nestalih tokom ratnih 90-ih.
"To je dobra, visoka stopa, ali nije nikakva utjeha porodicama 7.600 ljudi za kojima se još traga. One 30 godina žive u neizvjesnosti i pitaju gdje su njihovi najmiliji", naglasio je.
Izložba "Gdje su? ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine, sa panoima na kojima su ispisana imena nestalih u ratu 90-ih godina prošlog stoljeća, 30. august 2024.
Iz Instituta za nestale BiH upućuju apel svima koji znaju gdje se kriju posmrtni ostaci da to prijave anonimno na besplatne brojeve telefona, ili putem aplikacije “Prijava lokacije” koju je lansirala Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).
Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe procjenjuje se da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140.000 osoba.
Od toga broja više od 100.000 je ubijeno u Bosni i Hercegovini. Na širem prostoru Zapadnog Balkana traga se za oko 11.000 osoba.
Pročitajte i ovo: BiH nudi novac za informacije o nestalima: 'Strah svjedocima zaključava usta'