Poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, te više stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor (HNS) nisu prisustvovali tematskoj sjednici održanoj 26. juna u Parlamentu Federacije o izazovima i perspektivama ovog entiteta, ali i države BiH, na evropskom putu.
Kako bi učestvovala u raspravi, u Sarajevo je doputovala Tanja Fajon, članica Evropskog parlamenta iz Slovenije. Poručila je pored ostalog, da Evropska komisija očekuje odgovore na dodatnih 655 pitanja koje je uputila BiH, do kraja septembra.
Evropska parlamentarka Tanja Fajon stigla je u Sarajevo kako bi podržala reforme koje je BiH dužna provesti na putu integrisanja. Međutim, nju je dočekalo neprijatno iznenađenje - raspravi u Parlamentu Federacije nisu prisustvovali poslanici više stranaka koje okupljaju Hrvate. Razloge je objasnio Mladen Bošković (HDZ BiH), potpredsjedavajući Predstavničkog doma.
"Hrvati, odnosno Klub Hrvata, Hrvatske demokratske zajednice, HNS-a u Zastupničkom domu neće nazočiti ovoj tematskoj sjednici, ne zato što Hrvati nisu opredijeljeni za Europsku uniju, što nisu opredijeljeni za NATO, već zato što Hrvati i na ovaj način žele poslati poruku da preglasavanje koje se desilo na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma, kada se bez ijednog glasa Hrvatice i Hrvata donio zakon o izbornim jedinicama i onoga sve što slijedi iz toga. Stoga molim za uvažavanje sve vas i naše prijatelje iz Europe da shvate da ovo nije naša poruka protiv Europske zajednice, protiv NATO-a. Ovo je poruka protiv preglasavanja Hrvata u Zastupničkom domu", izjavio je Bošković .
Željela bih da kad razgovaramo o evropskom putu BiH, razgovaramo svi zajedno: Tanja Fajon
Tanja Fajon je izostanak poslanika komentarisala ovako:
"Žao mi je zbog toga jer bih željela da kad razgovaramo o evropskom putu BiH, razgovaramo svi zajedno. Danas više nego ikada Bosni i Hercegovini su potrebni lideri koji su spremni na kompromise i suradnju. Potrebne su reforme - što brže i ne želim da se izgubi puno vremena. Željela bih da su svi prisutni sjednici jer je riječ o putu BiH prema Evropskoj uniji."
Tematska rasprava u entitetskom parlamentu je prva takve vrste u BiH, što bi trebali slijediti i drugi nivoi vlasti, istakao je šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, kojem je Vijeće EU upravo produžilo mandat do marta 2019. godine (Wigemark je na ovu funkciju imenovan u martu 2015.) On je podsjetio da se od BiH očekuje da u najkraćem roku odgovori na dodatnih 655 pitanja na Upitnik.
Direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović kaže da se najviše pitanja - 106 - odnosi na politički kriterij. O mogućem razvoju situacije Dilberović kaže:
"Nakon što se procijene dodatna pitanja, BiH može dobiti kandidacijski status sa uslovljavanjem, kandidacijski status bez uslovljavanja - ali sa uslovom za početak pregovora, i u idealnoj situaciji BiH može dobiti kandidacijski status i datume početka pregovora bez ikakvog uslovljavanja. Uglavnom, opet se vraćamo u nekakav regionalni fokus jer su sve zemlje dobile određene uslove kod svake faze pristupa Evropskoj uniji, kako kod kandidacijskog statusa, tako i kod dodatnih pitanja."
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović- Miraščija ipak podsjeća da je BiH jedina zemlja u regionu koja nema kandidatski status.
"Ne želim razmišljati o alternativi članstvu BiH u EU. Jer, nije pitanje da li ćemo se mi okrenuti Briselu ili nekoj drugoj prijestolnici, zato što BiH možda ima jedinstven geopolitički značaj da može i treba imati različite partnere u različitim političkim i međunarodnim procesima. Međutim, činjenica je da EU jedina nudi takav strukturalni i normativni okvir koji daje mogućnost da BiH potvrdi svoju geografsku i civilizacijsku pripadnost evropskom kontinentu na kojem se nalazi", navodi,
Sasvim je drugo pitanje, dodaje, "da li će BiH evropske standarde uvesti u svoju zemlju ili će mladi živjeti evropske standarde na nekim drugim prostorima - tamo gdje nema Dejtonskog sporazuma, nema ovdašnjih političkih stranaka, nema maternjeg jezika, nema mame, nema tate..."
"Ti mladi znaju da u startu kreću s pozicije gdje neće imati tuđu pomoć... ali svjesno biraju da odu. I odlaze. I to zato što starije generacije njima nisu osigurale da standardi koje oni osjećaju kao svoje, budu implementirani u BiH", ističe Džananović-Miraščija.
Tanja Fajon je upozorila da je predizborna kampanja u BiH previše rano počela i da je izgubljeno dragocjeno vrijeme u procesu približavanja zemlje EU.
"Čula sam predstavnike vlasti da je postignut napredak u oko 67 posto Reformske agende. Isti je osjećaj u Briselu, da postoji napredak, ali i da je sad vrijeme da i Bosna i Hercegovina odgovori na dodatna pitanja na Upitnik. Ja se nadam da ćemo dobiti odgovore do kraja septembra ove godine", rekla je, ali i upozorila kako "treba nastaviti socijalne i ekonomske reforme, usvojiti Zakon o krivičnom postupku, o javnoj administraciji, osigurati potpunu slobodu medija, stvoriti uslove za razvoj ekonomije, otvarati radna mjesta".
"Danas najviše brine - odlazak mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, jer jednostavno, nemaju perspektive. To su sve izazovi za BiH", naglašava Fajon.
Opozicioni poslanici su tokom tematske rasprave u Parlamentu Federacije bili izuzetno kritični. Dževad Adžem iz Kluba Demokratske fronte je poručio:
"BiH nema na političkoj mapi Evrope. Nema nas zato što EU dozvoljava etnonacionalnim liderima da naprave etnokratski sistem u BiH. A to znači - ako nisi Bošnjak, Hrvat ili Srbin, nema ti života u ovoj državi."