Međunarodni monetarni fond (MMF) do daljeg je odgodio sastanak Izvršnog odbora na kojem se trebalo raspravljati o zahtjevu vlasti u Bosni i Hercegovini za odobrenje Proširenog aranžmana. Budžetske rupe koje će zbog ovoga nastati entiteti planiraju namiriti iz drugih sredstava najvjerovatnije na domaćem tržištu.
S druge strane, analitičari upozoravaju da će nepostizanje aranžmana sa MMF-om imati šire posljedice na finansijsku stabilnost zemlje.
Međunarodni monetarni fond odgodio je odobravanje novog kreditnog aranžman za BiH u visini od 550 miliona evra.
Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, Francisko Parodi, izjavio je da se do daljeg odgađa sastanak Izvršnog odbora MMF-a na kojem je trebalo da se raspravlja o zahtjevu vlasti u Bosni i Hercegovini za odobravanje Proširenog aranžmana jer nije potpisano Pismo namjere.
Savjetnik premijera Federacije BiH, Goran Miraščić, potvrdio je da je odgođen program sa MMF-om, a da pismo namjere nisu potpisali predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, i premijer Federacije BiH, Fadil Novalić.
"Dakle, doći će do odlaganja, a ni u kom slučaju do otkazivanja dogovora sa MMF-om", objasnio je Miraščić.
Kako prenose neki mediji u Republici Srpskoj, Zvizdić i Novalić svoj potpis uslovljavali su potpisom na adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP).
Istovremeno, političari iz RS uslovljavaju potpisivanje SSP-a sa postizanjem dogovora oko popisa stanovništva u BiH.
Odgađanje aranžmana sa MMF-om, prema riječima Mirašičića, neće bitnije uticati na fiskalnu stabilnost Federacije BiH.
"Vlada Federacije BiH moraće da izvrši rebalans budžeta. Da li će rebalans podrazumijevati da svih 312 miliona konvertibilnih maraka (oko 156 miliona evra) se pronađu iz domaćeg finansiranja ili će biti nekih dodatnih ušteda na strani izvršenja, ili, možda, nekih dodatnih prihodam, s obzirom da imamo nešto više priliva od indirektnih poreza (PDV), ostaje da se vidi. Ali, nije ugružena nikakva finansijska stabilnost Federacije BiH", kazao je Miraščić.
Elementi, kao i sadržaj Pisma namjere, usaglašeni su između misije MMF-a i organa vlasti BiH u maju 2016.
Predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, izjavila je da je "ovo je samo još jedan dokaz nekredibilnosti BiH, i ništa više".
"U svakom slučaju, šteta je što aranžmana neće biti, jer su osim nas i ljudi iz MMF-a, ali i EU, uložili dosta truda da se dogovor postigne, ali sada je ovo neka nova realnost, pa ne treba previše trošiti riječi na to. U svakom slučaju, Vlada Republike Srpske će ta sredstva nadomjestiti na drugi način, jer, poučeni nizom loših iskustava, gdje su sredstva koja bi trebalo da dođu u Republiku Srpsku blokirana sa nivoa BiH, nismo nikada ni isključili rizik da se to ponovo desi i kada je riječ o aranžmanu sa MMF-om", navodi se u saopštenju.
Ozbiljne finansijske posljedice
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić, izjavio jeda će se RS okrenuti drugim izvorima finansiranja.
"Očigledno je da je i MMF, najavljenim odgađanjem kreditnog aranžmana, ušao u spiralu eksperimenata sa BiH koristeći metode koje su ovdje odavno legalizovane, a to su ucjene i pritisci", kazao je ministar Đokić.
Bez obzira što entiteti tvrde da mogu pronaći sredstva iz drugih izvora, prema mišljenju ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, odluka da se ne postigne aranžman sa MMF-om imaće ozbiljne finansijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
"Taj aranžman sa MMF-om od 550 miliona evra su sredstva koja su planirana da se daju u 12 tromjesečnih rata, pa tako za Republiku Srpsku svaka rata je nešto više od 15 miliona evra i ona to može povući sa domaćeg tržišta. Međutim, odsustvo potpisivanja tog sporazuma za zemlju kojoj treba i Evropska investiciona banka i Evropska razvojna banka i drugi međunarodni finansijeri uticaće na investicije", kaže Pavlović, te dodaje:
"Siguran sam da će svi međunarodni finansijeri povući 'ručnu kočnicu' i reći: 'Prvo vi riješite svoje odnose sa MMF-om, pa ćemo onda razgovarati o daljnjim finansijskim podrškama'. Situacija će se komplikovati. Doći će do problema i to je nesporno."