Međunarodni dan slobode medija, novinari u BiH dočekuju u atmosferi pritisaka, šikaniranja, stalnih napada, malih i neredovnih primanja i rada na crno.
Percepcija javnosti o slobodi medija je kontradiktorna, jer sa jedne strane većina građana vjeruje medijima ali takođe smatraju da su pod velikim uticajem političara.
U atmosferi gdje se na novinare gleda kao nužno zlo od strane političkih elita, verbalni i fizički napadi na novinare u BiH postali su svakodnevnica, a oni dolaze uglavnom od nosilaca vlasti na svim nivoima.
Tako se stvara percepcija da je normalno napadati novinare koji ukazuju na nepravilnosti ili iznose drugačije mišljenje od vladajućih struktura.
Siniša Vukelić iz Udruženja BH novinari, kaže da u takvoj situaciji ne može biti priče o slobodi medija.
˝Nema slobode medija, niti možemo o njoj govoriti kada predsjednik Republike Srpske već godinu i po dana ne dozvoljava jednoj od najvećih televizija da uđu u Palatu Republike. Gdje ministar bezbjednosti BiH otvoreno napada novinare javnog servisa. Gdje se obračunavaju vulgarnim riječima, uvredama, prijetnjama. Gdje predsjednik tjera iz kabineta, i Palate Republike Srpske novinarke koje mu se ne sviđaju˝, kaže Vukelić.
Da se napadi na novinare, ma kakvi oni bili, ne sankcionišu, saglasna je i predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović.
˝Ni jedan jedini slučaj do sada nije riješen, a po informacijama ima preko 60 slučajeva zadnjih godina i mislim da je to nedopustivo˝, smatra Mijatović.
Jedan od osnovnih problema je i taj što novinari rade za male plate, često na crno ili pod sumnjivim ugovorima, kaže predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević.
˝Potpisuju se autorski ugovori na recimo mjesec dana i ja se pitam ko će biti slobodan, ko će biti dečko ili djevojka koja će reći da je car go ako zna da prvog više poslodavac ne mora da mu produži ugovor˝, pojašnjava Milojević
Da slobode medija ima sve manje, tvrdi i Tanja Topić iz fondacije Friedrich Ebert, koja konstatuje da se danas mediji u BiH nalaze u klinču izmedju političkih i ekonomskih pritisaka.
Tanja Topić
˝A to znači da su mediji na ovim prostorima izloženi sve većim političkim pritiscima na jednoj strani, a na drugoj strani ekonomskim pritiscima i borbi za golo preživljavanje˝, kaže Topić.
U istraživanju o medijskim slobodama u BiH u 2016. godini, koje je sprovela Fondacija Friedrich Ebert, čak 70 odsto gradjana se izjasnilo da vjeruje medijima, iako sa druge strane imaju percepciju da su mediji uglavnom pod kontrolom i pritiscima političara, koji su opet u sprezi sa vlasnicima medija.
Takođe povećana je percepcija građana da su nedopustivi napadi na novinare, ali su prepoznali i sve manju profesionalnost kod novinara.
Vukelić ovo pojašnjava činjenicom da novinarstvo ne može biti jače od ostalih grana u društvu u kojem nema demokratije i koje se nalazi u katastrofalnom stanju.
˝Ne možete očekivati da novinarstvo bude najprofesionalnije i najbolje dok istovremeno imate katasrtofalno stanje u zdravstvu u obrazovanju u policiji u pravosuđu i u politici, i onda svi očekuju od novinarstva da bude ta perjanica. Naravno mi moramo biti predvodnici ali svi problemi u svim ostalim sektorima u ovoj državi prelijevaju se i na novinarstvo˝, mišljenja je Vukelić.
Uprkos svim problemima, profesija je saglasna da novinari moraju početi poštovati sebe i braniti svoj lični integritet, boreći se za slobodu izražavanja i nezavisno izvještavanje, a to je moguće samo ako postignu jedinstvo i zajednički odgovore na sve pritiske i probleme, kojih ima na pretek.