Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja koji je državni praznik, i kada državna izaslanstva polažu vijence, na zagrebačkom Trgu maršala Tita bit će održana i proslava koju priređuju nevladine organizacije. Ova proslava organizira se po prvi puta, jer radikalna desnica koja traži mijenjanje imena Trga po prvi je puta dobila nekoliko mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.
„U ovom trenutku u Zagrebu netko bi htio s Trgom maršala Tita- trgovati“, upozorila je gradska vijećnica izvanparlamentarne Nove Ljevice Rada Borić najavljujući da će nevladine organizacije 22. lipnja – na Dan antifašističke borbe – organizirati i posebnu proslavu na zagrebačkom Trgu maršala Tita.
Rada Borić i Jovan Vejnović
Naime, pet vijećnika od njih ukupno 51 u novom sazivu Gradske skupštine grada Zagreba pripadaju radikalno desnoj stranci disidenata od HDZ-a Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih koji za koaliranje sa strankom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kako bi on formira ovećinu u Gradskoj skupštini, traže da se promijeni ime Trgu maršala Tita.
„Stranka gospodina Hasanbegovića i gospođe Esih se u lokalnim izborima ničim drugim nije bavila, nego promjenom imena Trga maršala Tita. Njih nije zanimao komunalizam, nego ih je zanimao – antikomunizam“, kaže Borić.
Ova nova stranka desnije od HDZ-a zove se „Neovisni za Hrvatsku“ i traže da Gradska skupština grada Zagreba odmah nakon konstituiranja 29. lipnja svojom odlukom promijeni ime Trgu maršala Tita, a Bandićevu ideju još iz kampanje da o tome Zagrepčani odluče na referendumu nazivaju licemjernom i „postupkom koji vrijeđa hrvatski narod i demokratski duh njegovog glavnog grada“.
„Ne treba nasjedati na floskule da se pri raspravi o imenu Trga maršala Tita radi o raspravi - fašizam ili antifašizam. Radi se o raspravi demokracija ili totalitarizam, Jugoslavija ili Hrvatska. Josip Broz Tito je kao generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije i kao doživotni predsjednik SFRJ simbol Jugoslavije i simbol komunizma. Zbog toga demokratska Hrvatska ima potrebu s javnih prostora maknuti Titovo ime“, kaže novoizabrani gradski vijećnik stranke „Neovisni za Hrvatsku“ Tomislav Jonjić.
Iako radikalna desnica to odbija, Bandić ne odustaje od referenduma, znajući da nema šanse da referendum uspije, odnosno da na njega iziđe zakonom propisanih 50 posto plus jedan upisani birač, a ako se to i desi, da većina izašlih glasa za promjenu imena Trga maršala Tita.
Gradski pročelnik za kulturu Ivica Lovrić podsjeća da je Trg maršala Tita u posljednjih 130 godina šest puta mijenjao svoje ime, od toga posljednja tri puta po hitnom postupku i po nečijem nalogu:
„Negdje godine 1927. u ime kralja Aleksandra, 1942. godine u ime poglavnika Ante Pavelića, 1946. u ime naroda, a znamo tko je tada stajao u ime naroda… Prema tome, želja je gradonačelnika da se na takav način više ne mijenja ime tog za Zagrepčane očito vrlo važnog trga, da o tome odlučuju građani kako ne bi opet za četiri ili osam godina, ako u gradu pobijedi neka druga opcija koja ima drugačiji stav ili mišljenje došla u prigodu da ga mijenja.“
Nevladine udruge na sutrašnjoj proslavi Dana antifašističke borbe naTrgu maršala Tita žele ustati i protiv same mogućnosti da se promijeni ime jednom od najljepših zagrebačkih trgova.
„Nije maršal Tito cilj ovih napada, već je on simbol nečega gdje su naši preci učinili stvari koje su na nivou antologijskih vrijednosti još iz grčkog vremena, u moralnom i u etičkom smislu riječi. Kažemo otvoreno svima koji hoće da čuju da naš skup nije samo obilježavanje, nego i protest protiv fašizacije ovoga društva“, kaže predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito i član Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Jovan Vejnović.
Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik na spomen formiranja prvog partizanskog odreda u okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji u šumi Brezovica pored Siska 22. lipnja 1941 godine.
Kako je Politbiro CK KPJ tek na svojoj sjednici 4. srpnja 1941. godine donio odluku da se ide u organizaciju ustanka, do raspada socijalističke Jugoslavije kao Dan ustanka naroda Hrvatske slavio se 27. srpnja, dakle datum nakon odluke Politbiroa, a ne 22. lipnja kada jest da je Sisački partizanski odred bio formiran, no direktiva Politbiroa o dizanju ustanka još nije bila donesena, pa se to - nije računalo.