Rijaset Islamske zajednice (IZ) u BiH obavezao je glavne imame na područjima svih muftijstava da razgovaraju sa organizatorima i predvodnicima, kako se navodi, nelegalnih džemata, kako bi se oni pripojili Islamskoj zajednici i svoj rad uskladili sa njenim pravilima. Predloženo je da se na štetnost djelovanja ovih paralelnih institucija ukaže najkasnije do kraja narednog mjeseca.
Problem paralelnih džemata (džemat je temeljna, osnovna i najmanja organizaciona jedinica), kroz koje muslimani ostvaruju osnovna vjerska prava, obaveze i provode različite aktivnosti, postoji od završetka rata u Bosni i Hercegovini. Na to se ukazuje u brojnim prilikama, a to je nedavno učinio i Izet efendija Čamdžić u Gradskoj džamiji Zavidovići:
Vaš browser nepodržava HTML5
Govor Čamdžića:
Iako je Islamska zajednica u BiH, jedina ovlaštena da institucionalno organizuje vjerski život, zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić je u intervjuu za sarajevski list "Oslobođenje" izjavio da ih je "otprilike 64, i da je taj problem aktuelan od potpisvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer neki ljudi smatraju da Islamska zajednica ne radi dovoljno na čuvanju i širenju islama i oni su našli za shodno da formiraju svoje vjerske zajednice".
Međutim, kako je za bh. medije izjavio Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice, pravila za sve vjerske zajednice su ista.
Ferhat-pašina džamija, Banja Luka, ilustrativna fotografija
"Ne možete imati nekog drugog da napravi katoličku crkvu osim Katoličke crkve. Tako isto pravoslavnu. Dakle, ne može neko napraviti legalno, mimo propisa ove države i propisa Islamske zajednice, svoju privatnu džamiju. Moram kazati da ovo što se pojavljivalo u štampi, gdje se reisu-l-ulema razračunava sa vehabijama i tako dalje, mi nemamo takav vokabular niti o ljudima koji drugačije prakticiraju vjeru mislimo loše", kaže Čolić.
Profesor Fakulteta islamskih nauka, Dževad Hodžić, ističe kako je ovo značajan pokušaj u nastojanju da džemati oformljeni izvan sistema, koje predvodi osoba koju nije postavio reisu-l-ulema, usklade svoj rad s pravilima Islamske zajednice.
"Ne samo da se usklade, nego da se integriraju u zajednicu, znači da izvan Islamske zajednice i po Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica i po Ustavu IZ ne mogu postojati paralelni džemati i institucije izvan struktura Zajednice. Polazi se od toga da jedan značajan broj tih džemata nema vjerovatno nikakve ekstremističke koncepcije, nego se, naprosto, radi o tome da bi trebalo s ljudima obaviti razgovore i pokušati ih integrirati u Zajednicu", ističe Hodžić.
Zamjenik reisu-l-uleme, Husein ef. Smajić, takođe navodi da su se neki džemati - kao osnovni teritorijalni oblik organizovanja i djelovanja muslimana - uspjeli registrovati kod državnih organa kao udruženja građana. Najviše ih je na području Zenice, zatim Travničkog i Bihaćkog muftijstva.
"Dat je rok od mjesec do dva da sve naše muftije i glavni imami razgovaraju s ljudima u nelegalnim džematima. Mi njih pozivamo da uđu u IZ, da u BiH nema slučajeva kao po Afganistanu i drugdje gdje se formiraju samostalni džemati, gdje se ne radi po Ustavu IZ-a, a govori u ime islama i IZ-a, gdje se tumači islam na svoj način. Mi te stvari moramo ispraviti, dovesti u red, inače, skrećemo pažnju nepotrebno na Bošnjake, na nered među Bošnjacima, na neorganizovanost Islamske zajednice", upozorava ef. Smajić.
"Ako ćemo mi dozvoljavati da svako organizuje džemat kako god on hoće, onda ćemo imati haos i kada je u pitanju organizacija muslimana, ali i cjelokupnog bošnjačkog naroda", dodaje Husein ef. Smajić.
Husein ef. Kavazović
Nedavno je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Husein ef. Kavazović, primio i prijetnje smrću, zbog sličnih stavova prema nelegalnim džematima, ali i zbog toga što se jasno odredio da je protiv djelovanja Islamske države Iraka i Levanta (IDIL).
"Svaku pijetnju, pa i ovu, shvatamo vrlo ozbiljno. Upoznali smo s tim nadležne isntitucije koje su za to zadužene. Što se tiče nas, idemo dalje. Mi smo nepokolebljivi u tumačenju islama, onako kako su ovdje vijekovima muslimani razumijevali i parkticirali svoju vjeru", navodi Razim Čolić.
U Rijasetu Islamske zajednice nije bilo spremnosti za dodatne informacije ili za intervju o njihovoj novoj inicijativi, te o predviđanjima kako će se ona provesti.
Kako su nas upućivali na ono što je zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić, rekao za "Oslobođenje", prenosimo i ove njegove riječi:
"Mala samo zajednica, moramo sistemski djelovati i to je jedina garancija opstojnosti muslimana u BiH. Kao najveća muslimanska organizacija u Evropi, moramo voditi računa i o ovome: kako mi uredimo IZ, tako će ova biti uređena i u drugim zemljama Zapadne Evrope. Evo, u Austriji su se desile ustavne promjene kada su u pitanju vjerske zajednice i Austrija je prihvatila, vezano za bošnjačke džemate, da niko u njima ne može biti postavljen bez dekreta Reisu-l-uleme. To je najbolji način da mi za onoga koga postavljamo u džemat i odgovaramo."