Mediji najavljuju da bi zahtjev srpske manjine da dvije njihove institucije - Srpsko narodno vijeće i Zajedničko veće opština - dobiju status manjinskih samouprava mogao dovesti do političke napetosti u vladajućoj koaliciji, u kojoj su pored Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i tri srpska zastupnika. Srpska manjina sličan je zahtjev ugradila u prijedlog Ustavnog zakona o manjinama, što ga je pred osam godina predložila HDZ-ova Vlada, ali je odbijen - što u Saboru, što na Ustavnom sudu.
Kako bi ojačali svoju pregovaračku poziciju sa Vladom u rješavanju problema srpske manjine u Hrvatskoj, krovna organizacija srpske manjine u Hrvatskoj Srpsko narodno vijeće (SNV) zatražila je da to vijeće i Zajedničko veće opština (ZVO), koje okuplja općine sa srpskom većinom u istočnoj Slavoniji, dobiju status manjinske samouprave.
Bolji status za manjinske organizacije: Saša Milošević (lijevo)
"Niz stvari koje mi spominjemo nije riješeno - od jezika, od obrazovanja, od razvoja, od povratka izbjeglica… Jedan od načina da se tome pristupi je davanje boljeg statusa manjinskim organizacijama koje bi onda stekle osnovu za solidnije pregovaranje sa Vladom. Ovako sve zavisi od političkih odnosa koji trenutno vladaju, dakle ako naši predstavnici u parlamentu podržavaju Vladu, onda će biti nešto para, onda će biti nešto priznavanja, onda će nas saslušati. A ako ne - onda ništa!", kaže zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević.
Sada su srpski zastupnici dio HDZ-ove vladajuće koalicije, a slične su zahtjeve postavili i pred osam godina, također u vrijeme HDZ-ove vlade, i to je ušlo u vladin prijedlog Ustavnog zakona o manjinama. Međutim, Vesna Pusić iz oporbenih narodnjaka tada je amandmanom tražila da se Zajedničkom veću opština ne da takav status. S kojim argumentima?
"ZVO obuhvaća samo jedan dio pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive u tom dijelu Hrvatske, ali ne i one koji žive u ostalim dijelovima Hrvatske, dakle čak unutar srpske manjine uveo bi se jedan element nejednakosti, da ne kažem da bi to narušilo strukturu organizacije vlasti u Hrvatskoj", kaže Pusić.
- Pupovac: Možemo imati povjerenja u Plenkovića
- Zašto Pupovac s koalicijskim partnerom razgovara preko Beograda?
Pusić, sada predsjednica oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS), za Radio Slobodna Europa kaže kako ni danas ne odustaje od svojih argumenata.
"Međutim, čini se da je to u ovom trenutku zahtjev jednog od koalicijskih partnera i neka Vlada odredi oko čega se može postići dogovor, a oko čega ne može", konstatuje.
Pred osam godina je HDZ-ova većina u Saboru izglasala izričito navođenje upravo Srpskog narodnog vijeća u Ustavnom zakonu o pravima manjina kao koordinacije srpskih manjinskih vijeća, međutim sljedeće godine je to Ustavni sud oborio, s argumentacijom kako se radi o "nedopuštenom stupnju legaliziranog pogodovanja jednoj udruzi srpske nacionalne manjine".
Sve brojnije manjine u Hrvatskoj unutar su sustava manjinske samouprave i imaju svoja tijela - predstavnike ili vijeća, ovisno o broju pripadnika neke manjine na tom prostoru - u općinama, gradovima i županijama. Manjine nemaju koordinaciju na razini države, već se komunikacija sa državom, pa i transfer proračunskog novca za potrebe manjina, odvija preko Savjeta za nacionalne manjine.
Iako je za očekivati da bi se status manjinske samouprave na nacionalnoj razini zakonski mogao riješiti za sve manjine, a ne samo za jednu, Milošević kaže da su se oni u svom zahtjevu orijentirali na srpsku manjinu, ali da očekuje da će ih druge manjine u tome slijediti.
Odluka na Saboru
Kakva će biti sudbina ovog ponovljenog traženja srpske manjine odlučit će se političkim razgovora iza zatvorenih vrata.
"Oni mogu slati zahtjeve kakve žele, a parlamentarna većina će odlučiti o tome što je ispravno, a što ne", poručio je glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Iz ureda hrvatske predsjednice, koja je također nazočila skupštini SNV-a na kojoj je predstavljen ovaj zahtjev, na novinarski upit odgovoreno je da SNV "kao i svatko u Hrvatskoj kao demokratskoj državi, ima pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem prava koja smatra važnima, a isto tako svatko te zahtjeve ima pravo podržavati ili ne, a ako njihovo ispunjavanje pretpostavlja izmjene ili donošenje novih zakona, za to su nadležni Vlada i Sabor."
Čelnik oporbenog Mosta Božo Petrov ocjenjuje kako je bespredmetno razgovarati o ovom traženju SNV-a koji želi status manjinske samouprave, čime bi - kako kaže - ostvarili prava na tragu autonomije kakvu ostale manjine nemaju.