Ured za reviziju institucija nedavno je predstavio izvještaj za prošlu godinu u kojem, kao i prethodnih 11 godina koliko se radi izvještaj, stoji da se dobar dio sredstava poreznih obveznika iz proračuna nesavjesno troši na reprezentaciju, zakupnine prostora, telefone, automobile i putovanja, zbog čega su tri državna ministarstva dobila negativno mišljenje, a šest institucija je na putu da bude negativno ocijenjeno. No, ni na ovaj kao ni na prethodne izvještaje ni političari, ni sudstvo, ni građani nisu reagovali. Dva dana se prepričavalo koliko se novaca troši na gorivo, koliko na telefone, koliko na zakup stanova i poslovnih prostora, a pitanje odgovornosti niko od nadležnih, kažu političari, neće pokrenuti još godinama.
Institucije BiH godišnje troše gotovo milijardu KM. Od toga oko 60 posto ide na plaće i naknade zaposlenim. Godišnje se za putne troškove izdvaja 16 miliona, devet miliona za fiksne telefone, četiri miliona za mobilne, za unajmljivanje imovine oko 30 miliona KM. Iako svaka vlast najavljuje smanjenje troškova glomazne administracije, iz godine u godinu oni se povećavaju. Tri ministarstva: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice već godinama dobijaju negativno mišljenje revizora, no niko ne pokreće pitanje odgovornosti.
Glavni revizor Ureda za reviziju BiH Milenko Šego navodi primjer zbog čega su Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova dobili negativno mišljenje.
„Ugovori o djelu su zaključivani za obavljanje poslova koji su u popisu isti ili slični poslovima definiranim pravilnikom o sistematizaciji, popis sredstava, obaveza i potraživanja izvršeni su suprotno važećim propisima, nisu osigurana blagovremena provođenja procedura javnih nabavki za pojedine realizirane tekuće izdatke, pojedini izdaci na temelju putnih troškova, upotrebe službenih vozila i usluga reprezentacije nisu potkrijepljeni odgovarajućom evidencijom i dokumentacijom na temelju koje se može potvrditi namjensko trošenje sredstava. I upravo iz tih razloga je izraženo negativno mišljenje“, objašnjava Šego.
Šego kaže da su na potezu Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH koji bi trebali pokrenuti pitanje odgovornosti za navedene propuste u radu određenih institucija. No, ni prethodnih godina to pitanje u Parlamentu nije pokrenuto.
To pitanje će biti teško pokrenuti i u narednim godinama, kaže Mladen Ivanić, delegat u Parlamentu BiH, jer je krajnje ispolitizirano.
„Oni koji su na čelu institucija će to proglašavati napadom na svoj narod i onda će partije iz reda tog naroda dovoditi maltene u situaciju da glasanje ze elementarnu stvar, kao što je odgovornost za negativan izvještaj, bude tumačeno kao borba protiv naroda iz koga ta osoba dolazi. A dodatno tome će se to pretvoriti u partijske bitke, pa će onda partija jedna na drugu to raditi, što u suštini pokazuje da je sve ispolitizovano, tako da ovakvom ambijentu kakav sad postoji ja uopšte nisam optimističan i ne mislim da će se išta posebno na tom polju raditi. Lično mislim da je tragično i da zbog toga i imamo ovako često ponavljanje negativnih izvještaja ili izvještaja sa rezervom“, kaže Ivanić.
Izvještaji pokazuju kriminal
Delegat Mehmed Bradarić kaže kako je parlamentarna Komisija za finansije i budžet ranije odredila čak i sankcije za nesavjesno trošenje novca, no taj prijedlog nije zaživio.
„Mi smo čak predlagali da oni ljudi koji u kontinuitetu proizvode negativna revizorska mišljenja maknu s tih položaja. Međutim, u ovoj konstelaciji, u ustavnoj konstelaciji to će biti vrlo teško, jer uvijek jedan je protiv dva, tako da ko je osoba koja će te stvari pokrenuti. Naravno, trebalo bi to Vijeće ministara, ali nisam siguran, pored svih silnih problema, da će i to doći na dnevni red“, kaže Bradarić.
Još pesimističniji je delegat Hasan Bećirević, koji kaže da su korupcija i kriminal postali način funkcionisanja BiH.
„Revizorski izvještaji su javni dokument, oni se objavljuju, i jako me brine što tužilaštva ne reaguju na te izvještaje po službenoj dužnosti. Tu ima i elemenata krivičnih djela, ali mi dosad nismo zabilježili nijedan slučaj reakcije po službenoj dužnosti po tim izvještajima“, rekao je Bećirović.
Ivanić navodi da je svojevremeno, kada je bio ministar vanjskih poslova BiH, predlagao i rješenje, no kolege iz drugih političkih stranaka ga nisu podržale.
„Da bi za finansije i opštu organizaciju trebali biti odgovorni sekretari ministarstava kao najveći državni činovnici - to znači da se ministri razvlaste od novca i od organizacije zapošljavanja ljudi i svega ostalog, nego da se isključivo bave politikom, da ministri budu za politiku i da nose onda i odgovornost – i ako nešto bude loše, to automatski po zakonu podrazumijeva smjenu. Ili imate ovu drugu opciju, ali ova opcija podrazumijeva glasanje za razrješenje, i onda je problem, pa ljudi vide da to nema posljedica i onda mogu rade kako hoće.“
Zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović kaže da je jedino rješenje približiti se EU, pa onda, kao u susjednoj Hrvatskoj, početi razračun sa onima koji su novcem poreskih obveznika priskrbili sebi i drugima materijalnu korist.
„Samo ću jedan primjer uzeti: 32 miliona na godišnjem nivou za zakupe trošimo. Za jednu godinu za toliko para bismo mogli izgraditi sve objekte koji trebaju državi. Ti revizorski izvještaji pokazuju kriminal, i kriminal je jasan. Nema, znači, niti javnog mnijenja, niti je pravosuđe BiH izraslo da može procesuirati te stvari. Ja se iskreno nadam na našem putu ka EU, kao što se to u Hrvatskoj desilo, da će se to procesuirati. Do tada građani moraju trpjeti, kao i ja“, kazao je Kasumović.
Institucije BiH godišnje troše gotovo milijardu KM. Od toga oko 60 posto ide na plaće i naknade zaposlenim. Godišnje se za putne troškove izdvaja 16 miliona, devet miliona za fiksne telefone, četiri miliona za mobilne, za unajmljivanje imovine oko 30 miliona KM. Iako svaka vlast najavljuje smanjenje troškova glomazne administracije, iz godine u godinu oni se povećavaju. Tri ministarstva: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice već godinama dobijaju negativno mišljenje revizora, no niko ne pokreće pitanje odgovornosti.
Glavni revizor Ureda za reviziju BiH Milenko Šego navodi primjer zbog čega su Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova dobili negativno mišljenje.
„Ugovori o djelu su zaključivani za obavljanje poslova koji su u popisu isti ili slični poslovima definiranim pravilnikom o sistematizaciji, popis sredstava, obaveza i potraživanja izvršeni su suprotno važećim propisima, nisu osigurana blagovremena provođenja procedura javnih nabavki za pojedine realizirane tekuće izdatke, pojedini izdaci na temelju putnih troškova, upotrebe službenih vozila i usluga reprezentacije nisu potkrijepljeni odgovarajućom evidencijom i dokumentacijom na temelju koje se može potvrditi namjensko trošenje sredstava. I upravo iz tih razloga je izraženo negativno mišljenje“, objašnjava Šego.
Šego kaže da su na potezu Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH koji bi trebali pokrenuti pitanje odgovornosti za navedene propuste u radu određenih institucija. No, ni prethodnih godina to pitanje u Parlamentu nije pokrenuto.
To pitanje će biti teško pokrenuti i u narednim godinama, kaže Mladen Ivanić, delegat u Parlamentu BiH, jer je krajnje ispolitizirano.
„Oni koji su na čelu institucija će to proglašavati napadom na svoj narod i onda će partije iz reda tog naroda dovoditi maltene u situaciju da glasanje ze elementarnu stvar, kao što je odgovornost za negativan izvještaj, bude tumačeno kao borba protiv naroda iz koga ta osoba dolazi. A dodatno tome će se to pretvoriti u partijske bitke, pa će onda partija jedna na drugu to raditi, što u suštini pokazuje da je sve ispolitizovano, tako da ovakvom ambijentu kakav sad postoji ja uopšte nisam optimističan i ne mislim da će se išta posebno na tom polju raditi. Lično mislim da je tragično i da zbog toga i imamo ovako često ponavljanje negativnih izvještaja ili izvještaja sa rezervom“, kaže Ivanić.
Izvještaji pokazuju kriminal
Delegat Mehmed Bradarić kaže kako je parlamentarna Komisija za finansije i budžet ranije odredila čak i sankcije za nesavjesno trošenje novca, no taj prijedlog nije zaživio.
Mehmed Bradarić
„Mi smo čak predlagali da oni ljudi koji u kontinuitetu proizvode negativna revizorska mišljenja maknu s tih položaja. Međutim, u ovoj konstelaciji, u ustavnoj konstelaciji to će biti vrlo teško, jer uvijek jedan je protiv dva, tako da ko je osoba koja će te stvari pokrenuti. Naravno, trebalo bi to Vijeće ministara, ali nisam siguran, pored svih silnih problema, da će i to doći na dnevni red“, kaže Bradarić.
Još pesimističniji je delegat Hasan Bećirević, koji kaže da su korupcija i kriminal postali način funkcionisanja BiH.
„Revizorski izvještaji su javni dokument, oni se objavljuju, i jako me brine što tužilaštva ne reaguju na te izvještaje po službenoj dužnosti. Tu ima i elemenata krivičnih djela, ali mi dosad nismo zabilježili nijedan slučaj reakcije po službenoj dužnosti po tim izvještajima“, rekao je Bećirović.
Ivanić navodi da je svojevremeno, kada je bio ministar vanjskih poslova BiH, predlagao i rješenje, no kolege iz drugih političkih stranaka ga nisu podržale.
„Da bi za finansije i opštu organizaciju trebali biti odgovorni sekretari ministarstava kao najveći državni činovnici - to znači da se ministri razvlaste od novca i od organizacije zapošljavanja ljudi i svega ostalog, nego da se isključivo bave politikom, da ministri budu za politiku i da nose onda i odgovornost – i ako nešto bude loše, to automatski po zakonu podrazumijeva smjenu. Ili imate ovu drugu opciju, ali ova opcija podrazumijeva glasanje za razrješenje, i onda je problem, pa ljudi vide da to nema posljedica i onda mogu rade kako hoće.“
Zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović kaže da je jedino rješenje približiti se EU, pa onda, kao u susjednoj Hrvatskoj, početi razračun sa onima koji su novcem poreskih obveznika priskrbili sebi i drugima materijalnu korist.
„Samo ću jedan primjer uzeti: 32 miliona na godišnjem nivou za zakupe trošimo. Za jednu godinu za toliko para bismo mogli izgraditi sve objekte koji trebaju državi. Ti revizorski izvještaji pokazuju kriminal, i kriminal je jasan. Nema, znači, niti javnog mnijenja, niti je pravosuđe BiH izraslo da može procesuirati te stvari. Ja se iskreno nadam na našem putu ka EU, kao što se to u Hrvatskoj desilo, da će se to procesuirati. Do tada građani moraju trpjeti, kao i ja“, kazao je Kasumović.