Federalno ministarstvo finansija obavijestilo je vlasnike računa stare devizne štednje deponovane kod domaćih banaka na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (isključujući Ljubljansku banku, Invest banku i druge strane banke na teritoriji BiH), da je shodno odredbama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje i Uredbe o postupku verifikacije, određen novi rok za podnošenje zahtjeva za verifikaciju.
Verifikacija računa stare devizne štednje počela je 3. februara i trajaće do 3. augusta 2010. godine, a vršiće se u organizacionim jedinicama predviđenim za provođenje procesa verificiranja, a to su AFIP d.d Sarajevo ili FIP d.d Mostar. Zahtjev za verifikaciju predaje se lično ili putem punomoćnika (uz predočavanje ovjerene punomoći) na šalteru organizacione jedinice agencije AFIP-a ili FIP-a.
Također se pozivaju svi potražioci po osnovu računa stare devizne štednje, koji su izvršili verifikaciju u 2005. godini, da, ukoliko to do sada nisu uradili, dođu na šalter organizacione jedinice i dostave potvrdu o izvršenoj verifikaciji, kako bi se izvršila zamjena i izdala nova potvrda uvećana za iznos kamate obračunate u skladu sa Zakonom.
Cjelokuopan tekst Oglasa o procesu verifikacije može se naći na internet stranici Federalnog ministarstva finansija www.fmf.gov.ba
Ćurak: To je zadnji administrativni rok
Više detalja dobili smo od pomoćnika federalnog ministra finansija Tihomira Ćurka.
Ćurak: Za one koji nisu verificirali štednju, Federalno ministarstvo finansija, odnosno Vlada, je otvorila novi rok koji će tajati šest mjeseci, od 3. februara do 3. augusta ove godine. To je zadnji administrativni rok u kojem štediše mogu podnijeti svoje zahtjeve za verifikaciju. Moraju to uraditi ukoliko žele svoj novac. Ukoliko ne verificiraju, imaće probleme, jer će to morati raditi preko suda isebi će stvarati troškove. Vi znate za presudu „Suljagić„ Evropskog suda za ljudska prava, koji je praktično naložio Federaciji da otvori još jedan rok, a taj rok je već i bio planiran našim zakonom o staroj deviznoj štednji.
RSE: Vi ste spremni za taj posao, jer pretpostavljam da bi sada moglo biti više štediša zainteresovanih za verifikaciju?
Ćurak: Meni će biti drago da štediše konačno shvate da novac nije u udrugama nego da je novac u okviru projekta Vlade Federacije i da je ovo jedini način da to ostvare.
RSE: Početkom godine štediše su dobile određeni iznos novca na svoje račune ali i izvještaje iz registra vrijednosnih papira Federacije, u kojem se pominju obveznice, ali sa različitim oznakama, naprimjer „a, b, c,“. Možete li objasniti ovu situaciju prije svega vezano za izvještaje iz registra vrijednosnih papira i dionica?
Ćurak: Sve stare devizne štediše koje su verificirane zaključno sa 2008. godinom dobili su vrijednosne papire koji su registrirani u okviru Registra vrijednosnih papira FBiH, a to znači da su svi sa svog izvoda dobili papir kojim ih Registar vrijednosnih papira obavještava koliko oni imaju vrijednosnih papira u svom vlasništvu. Oznake „a“, „b“, „c“ i td. u tim obrascima označava samo serije i dospjelost. Onima koji imaju seriju „a“ – vrijednosni papiri su već dospjeli i oni su isplaćeni – 2.248 KM plus kamata koju su imali do decembra. Ta je serija isplaćena i ona više ne vrijedi ništa jer su štediše za tu seriju dobile novac. Serija „b“ dospijeva 30. septembra ove godine, i tada će ta serija biti isplaćena, serija „c“ 2011. godine, i tako redom do 2014. godine. Sa desne strane u obrascu su iznosi koji štedišama dospijevaju po tim serijama. Znači, ukoliko štediša ne radi ništa sa vrijednosnim papirima, na datum dospijeća imaće na svom računu novac. Međutim, oni koji žele sada raspolagati deviznom štednjom, oni mogu vrijednosne papire prodati na berzi po cijeni koja se na berzi nudi. Moja preporuka štedišama uvijek je bila da se ili konsultiraju malo šire prije prodaje ili da ne prodaju, ukoliko su u mogućnosti da čekaju dospijeće.
Obveznica nije certifikat
RSE: Hvala na objašnjenju jer su naši slušaoci između ostalog pitali kako su se obveznice već našle na sarajevskoj berzi ako im je rok dospijeća za nekoliko mjeseci.
Ćurak: Obveznica nije certifikat. Nisu na sarajevskoj berzi one obveznice za koje su vlasnici dobili novac. Serija „a“ je amortizirana i ne nalazi se na berzi. Ako pogledate izvještaj sa sarajevske berze, prva koja kotira je serija „b“ sa indeksom oko 91,što znači da za jednu marku dobijete 91 fening.
RSE: Imamo i primjedbe od nekih štediša da nisu dobili izvještaj iz Registra vrijednosnih papira.
Ćurak: Možda je pogrešna adresa. A mnoge štediše smatraju da su trebale dobiti vrijednosne papire i zato vrše pritisak i na Ministarstvo finansija i na Registar. Ja ponavljam: sve štediše koje su se verificirale sa 2008. godinom - za njih su emitirani vrijednosni papiri, međutim, za neke nismo mogli emitirati vrijednosne papire jer nedostaju osnovni podaci – bankovni račun, ili je vlasnik umro, pa se nisu prikupili podaci o nasljednicima i slično. Federalno Ministarstvo finansija svakako 31. marta ide s novom emisijom vrijednosnih papira za one devizne štediše za koje nisu do sada emitirani vrijednosni papiri, a verificirani su u 2009. godini.
RSE: Da ali oni koji misle su imali pravo na dionice trebaju da se obrate Registru vrijednosnih papira Federacije, a ne Ministarstvu finansija.
Ćurak: Svi koji su dobili obavijesti o svojim vrijednosnim papirima – njihova prava idu na Registar vrijednosnih papira. Sve izmjene, promjene podataka, idu preko Registra vrijednosnih papira. Ministarstvo finansija tu više nema ništa, naša dužnost je samo da po amortizaciji osiguramo novac i prebaci na te račune. Štediše, vodite računa da li su vam podaci ispravni, da vam bankovni računi možda nisu ugašeni – veliki broj računa, na kojima nije bilo promjena godinu dana, je ugašen i mi ne možemo realizirati uplatu.
TESLA IZ ŠUBINA
U srebreničkom selu Šubin uslovi života za nekoliko povratnika , loš su primjer i nisu ohrabrenje za druge, koji bi takođe željeli da se vrate.... Odvojeni su od svijeta, nemaju puta, nemaju električne energije. Jedan od malobrojnih povratnika, Sevdet Atić, pokušava mini hidrocentralom osvijetliti selo, ali, ovom “Tesli iz Šubina”, kako Atića zovu, za to je potreban novac kojeg nema ni za druge potrebe.
Autor reportaže Sadik Salimović:
Podno srednjevjekovnog grada Šubina sagrađene su dvije kuće koje sada čine novo, istoimeno selo. Od nekadašnjih tridesetak porodica, ovdje je sada samo pet osoba. Praktično su bez puta, koji je za vrijeme suhog vremena pun rupa, a zimi prekriven snijegom i rijetko kad dođe na red da se očisti. Za savlađivanje svih prepreka na 25 km dugom lošem putu, i ljeti i zimi potrebno je oko sat i po vremena slalomske vožnje.
Daut Dautović, jedan od pet povratnika u Šubin:
„Pa, nije dobro. Put nam je nikakav, struje nemamo. Put je katastrofa, i vi ste vidjeli, koji ste prošli njim. Obećavali da će nešto da naspu, ali od toga ništa. Tako su i struju obećavali – dvije i kusur godine. Trebali smo po nekom redu biti prošle godine prvi na redu, ali su skrenuli negdje – Ratkovići, negdje tamo gdje niko ne živi, i Dvorišta, a mi smo pet godina tu, i ništa.“
Nije to jedini problem povratnika u Šubin. Već pet godina nemaju struju i neizvjesno je kada će je dobiti. Sevdet Atić je znao da njegovo udaljeno selo neće biti brzo osvijetljeno, pa je, po uzoru na Teslu, na seoskom potoku sagradio mini centralu:
„Kad sam se vratio, ja sam sebi napravio ovu mini centralu. Bila je prije napravljena ovdje, sa ovim ovdje kolom, pa sam ja kasnije malo ljepše to uradio, tako da smo imali kakvu-takvu struju. Sad sam ovo napravio od bubnja veš-mašine, a peraje sam pravio od lima. Ova cijev je bio nekakav badanj, od prijeratnih vodenica. Dok je ovo sve bilo u funkciji, dok je bilo struje, naveče kad upalim, osjećao sam se baš pravo, kao svi ostali građani. Vidite, napolju je sad svijetlo, ali u kući je noć, crno.“
Ovi uređaji funkcionisali su neko vrijeme, ali, kad je najpotrebnije, u zimskim danima i dugim noćima, centrala bi zaledila i opet bi Šubin bio u mraku. Sada je centrala u potpunom kvaru. Sevdet kaže:
„Sad trenutno ne mogu je popravljati jer je svjetska kriza, a onda je kriza i u mom džepu. Ne mogu to sam popraviti i ne znam kad ću je popraviti. Koristiću fenjer, uzeću nafte. Jeftinija je. Do jedno dva u noći da mi gori, pa ugasiti.“
Muzička linija, CD plejer, TV prijemnik, kompjuter koji je dobio Sevdetov sin Smail na poklon, i frižider, sada služe Atićima kao muzejska zbirka. Tako će biti sve dok Sevdet ne otkloni kvar na postrojenju, ili dok se Šubin ne elektrificira, a ima naznake da će se to dogoditi ovog proljeća.
Sevdet se bavi i poljoprivredom, a prošlog mjeseca boravio je u Japanu, na edukaciji:
„Opredijelio bih se da radim i u poljoprivredi, voće i povrće, pošto već imam kontakte sa jednom japanskom organizacijom – mome bratu su dali ovaj plastenik koji vidite tamo. Bio sam u Japanu oko 18 dana, u decembru sam se vratio. Tamo sam prošao obuku, vidio šta Japanci koriste u poljoprivredi. Nakon te obuke dobili smo diplome, i ta znanja ću koristiti i ovdje, samo će mi trebati malo podrške od kakvog donatora, neku mašinu. Bez mašine ovdje ne možeš ništa raditi.“
Lakše bi bilo i malom Smailu, koji domaće zadatke piše samo uz fenjer. Do škole na Osmačama ide 25 km. Kada je snijeg, a ove zime ga je bilo i previše, nikako ne ide. Za četiri mjeseca ove školske godine u dnevnik mu je upisano ravno stotinu izostanaka.
Red bi bio da se uredi i put do ovog zabačenog sela, koji bi, uz dolazak struje, dao priliku nekim stanovnicima da još jednom razmisle o povratku u svoje selo.
ISTRAGA O DONACIJAMA: SLIJEDI POPUNJAVANJE UPITNIKA
Istražna komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava Zastupničkog doma Parlamenta BiH uputiće donatorima i korisnicima donacija koje su stizale u BiH upitnik i na taj način pokušati prikupiti informacije o donacijama i načinu njihovog trošenja.
Predsjedavajući Komisije Sefer Halilović kazao je poslije sjednice Komisije da će upitnici biti upućeni pojedincima, organizacijama, posebno humanitarnim, i stranim ambasadama.
Objasnio je da se radi o nekoliko hiljada adresa na koje će biti upućeni upitnici, te da će anketni listići sadržavati pitanje za donatore koliko i kakve su donacije dali BiH, te ko je primalac, dok će primaoci morati odgovoriti na pitanje o načinu trošenja sredstava. Predsjednik Komisije komentariše sumnje članova prethodnog saziva Komisije da će ova, nova , uspješno obaviti posao:
„Mi smo daleko ispred onoga što je radila prethodna komisija. Usvojili smo zakon o slobodnom pristupu informacijama. Spremni su anketni listići koje ćemo uputiti onima koji su dali sredstva i onima koji su primali sredstva. Po mom mišljenju, najvažnija je stvar da ćemo pozvati građane i sva pravna i fizička lica u BiH koji bilo šta znaju o tome, da nam daju informacije. Prema tome, mi ćemo sada ubrzano prikupiti informacije, u narednih mjesec-dva, a nakon toga ćemo analizirati i raditi dalje na utvrđivanju načina kako su donacije trošene.“
O tome da li će nadležni organi biti uključeni u ovaj proces, Halilović kaže:
„Mi ćemo dostaviti sve sumnjive podatke SIPA-i i Tužilaštvu, a da li će se procesuirati, ja ne mogu reći. Sudstvo u ovoj zemlji bi trebalo biti nezavisno. Mi ćemo im dostaviti podatke, a dalje više nije odgovornost na nama, nego na onima kojima damo eventualno podatke o eventualnim zloupotrebama. Već sutra ćemo krenuti sa anketama, kako fizičkim, tako i pravnim licima, humanitarnim organizacijama, ambasadama. To je nekoliko hiljada adresa na koje ćemo slati upitnike.“
Tihomir Gligorić, predsjednik prethodne Istražne komisije o trošenje donacija, koja nije uspjela završiti svoj posao, o radu nove komisije i očekivanjima kaže:
„Ako ne bude iskrene političke volje da u institucijama sistema na sistemski način to pitanje riješite, to će vjerovatno ostati sakriveno od očiju bh. javnosti ili građana BiH. Ja smatram - da je bilo dobre volje od strane, recimo, OHR-a, koji sudbinu ove zemlje godinama drži u svojim rukama i uvijek imaju svoj stav ili mišljenje po bilo kom pitanju – političko-pravnom, ekonomskom, životnom, u BiH, a ne da uporno ćute kad je u pitanju, da tako kažem, zloupotreba donatorskih sredstava, zajedno su mogli riješiti najveću unutrašnju reformu u BiH, koja je značajnija od Mape puta. Ali, tome treba sistemski pristupiti. U strukturi obrade informacija finansijskih sredstava i unutar toga vidjeti šta jeste međunarodna zajednica vratila natrag sebi preko svojih predstavnika, šta je ostalo stvarno u Bosni i Hercegovini, pa ćemo onda imati stvarni uvid koliko je BiH zaista i po tom pitanju oštećena. Znate, evidentirate sredstva za BiH, a u međuvremenu ona odu natrag.“
Verifikacija računa stare devizne štednje počela je 3. februara i trajaće do 3. augusta 2010. godine, a vršiće se u organizacionim jedinicama predviđenim za provođenje procesa verificiranja, a to su AFIP d.d Sarajevo ili FIP d.d Mostar. Zahtjev za verifikaciju predaje se lično ili putem punomoćnika (uz predočavanje ovjerene punomoći) na šalteru organizacione jedinice agencije AFIP-a ili FIP-a.
Također se pozivaju svi potražioci po osnovu računa stare devizne štednje, koji su izvršili verifikaciju u 2005. godini, da, ukoliko to do sada nisu uradili, dođu na šalter organizacione jedinice i dostave potvrdu o izvršenoj verifikaciji, kako bi se izvršila zamjena i izdala nova potvrda uvećana za iznos kamate obračunate u skladu sa Zakonom.
Cjelokuopan tekst Oglasa o procesu verifikacije može se naći na internet stranici Federalnog ministarstva finansija www.fmf.gov.ba
Ćurak: To je zadnji administrativni rok
Više detalja dobili smo od pomoćnika federalnog ministra finansija Tihomira Ćurka.
Ćurak: Za one koji nisu verificirali štednju, Federalno ministarstvo finansija, odnosno Vlada, je otvorila novi rok koji će tajati šest mjeseci, od 3. februara do 3. augusta ove godine. To je zadnji administrativni rok u kojem štediše mogu podnijeti svoje zahtjeve za verifikaciju. Moraju to uraditi ukoliko žele svoj novac. Ukoliko ne verificiraju, imaće probleme, jer će to morati raditi preko suda i
Oni koji žele sada raspolagati deviznom štednjom, oni mogu vrijednosne papire prodati na berzi po cijeni koja se na berzi nudi. Moja preporuka štedišama uvijek je bila da se ili konsultiraju malo šire prije prodaje ili da ne prodaju, ukoliko su u mogućnosti da čekaju dospijeće.
RSE: Vi ste spremni za taj posao, jer pretpostavljam da bi sada moglo biti više štediša zainteresovanih za verifikaciju?
Ćurak: Meni će biti drago da štediše konačno shvate da novac nije u udrugama nego da je novac u okviru projekta Vlade Federacije i da je ovo jedini način da to ostvare.
RSE: Početkom godine štediše su dobile određeni iznos novca na svoje račune ali i izvještaje iz registra vrijednosnih papira Federacije, u kojem se pominju obveznice, ali sa različitim oznakama, naprimjer „a, b, c,“. Možete li objasniti ovu situaciju prije svega vezano za izvještaje iz registra vrijednosnih papira i dionica?
Ćurak: Sve stare devizne štediše koje su verificirane zaključno sa 2008. godinom dobili su vrijednosne papire koji su registrirani u okviru Registra vrijednosnih papira FBiH, a to znači da su svi sa svog izvoda dobili papir kojim ih Registar vrijednosnih papira obavještava koliko oni imaju vrijednosnih papira u svom vlasništvu. Oznake „a“, „b“, „c“ i td. u tim obrascima označava samo serije i dospjelost. Onima koji imaju seriju „a“ – vrijednosni papiri su već dospjeli i oni su isplaćeni – 2.248 KM plus kamata koju su imali do decembra. Ta je serija isplaćena i ona više ne vrijedi ništa jer su štediše za tu seriju dobile novac. Serija „b“ dospijeva 30. septembra ove godine, i tada će ta serija biti isplaćena, serija „c“ 2011. godine, i tako redom do 2014. godine. Sa desne strane u obrascu su iznosi koji štedišama dospijevaju po tim serijama. Znači, ukoliko štediša ne radi ništa sa vrijednosnim papirima, na datum dospijeća imaće na svom računu novac. Međutim, oni koji žele sada raspolagati deviznom štednjom, oni mogu vrijednosne papire prodati na berzi po cijeni koja se na berzi nudi. Moja preporuka štedišama uvijek je bila da se ili konsultiraju malo šire prije prodaje ili da ne prodaju, ukoliko su u mogućnosti da čekaju dospijeće.
Obveznica nije certifikat
RSE: Hvala na objašnjenju jer su naši slušaoci između ostalog pitali kako su se obveznice već našle na sarajevskoj berzi ako im je rok dospijeća za nekoliko mjeseci.
Ćurak: Obveznica nije certifikat. Nisu na sarajevskoj berzi one obveznice za koje su vlasnici dobili novac. Serija „a“ je amortizirana i ne nalazi se na berzi. Ako pogledate izvještaj sa sarajevske berze, prva koja kotira je serija „b“ sa indeksom oko 91,
Federalno Ministarstvo finansija svakako 31. marta ide s novom emisijom vrijednosnih papira za one devizne štediše za koje nisu do sada emitirani vrijednosni papiri, a verificirani su u 2009. godini.
RSE: Imamo i primjedbe od nekih štediša da nisu dobili izvještaj iz Registra vrijednosnih papira.
Ćurak: Možda je pogrešna adresa. A mnoge štediše smatraju da su trebale dobiti vrijednosne papire i zato vrše pritisak i na Ministarstvo finansija i na Registar. Ja ponavljam: sve štediše koje su se verificirale sa 2008. godinom - za njih su emitirani vrijednosni papiri, međutim, za neke nismo mogli emitirati vrijednosne papire jer nedostaju osnovni podaci – bankovni račun, ili je vlasnik umro, pa se nisu prikupili podaci o nasljednicima i slično. Federalno Ministarstvo finansija svakako 31. marta ide s novom emisijom vrijednosnih papira za one devizne štediše za koje nisu do sada emitirani vrijednosni papiri, a verificirani su u 2009. godini.
RSE: Da ali oni koji misle su imali pravo na dionice trebaju da se obrate Registru vrijednosnih papira Federacije, a ne Ministarstvu finansija.
Ćurak: Svi koji su dobili obavijesti o svojim vrijednosnim papirima – njihova prava idu na Registar vrijednosnih papira. Sve izmjene, promjene podataka, idu preko Registra vrijednosnih papira. Ministarstvo finansija tu više nema ništa, naša dužnost je samo da po amortizaciji osiguramo novac i prebaci na te račune. Štediše, vodite računa da li su vam podaci ispravni, da vam bankovni računi možda nisu ugašeni – veliki broj računa, na kojima nije bilo promjena godinu dana, je ugašen i mi ne možemo realizirati uplatu.
TESLA IZ ŠUBINA
U srebreničkom selu Šubin uslovi života za nekoliko povratnika , loš su primjer i nisu ohrabrenje za druge, koji bi takođe željeli da se vrate.... Odvojeni su od svijeta, nemaju puta, nemaju električne energije. Jedan od malobrojnih povratnika, Sevdet Atić, pokušava mini hidrocentralom osvijetliti selo, ali, ovom “Tesli iz Šubina”, kako Atića zovu, za to je potreban novac kojeg nema ni za druge potrebe.
Autor reportaže Sadik Salimović:
Podno srednjevjekovnog grada Šubina sagrađene su dvije kuće koje sada čine novo, istoimeno selo. Od nekadašnjih tridesetak porodica, ovdje je sada samo pet osoba. Praktično su bez puta, koji je za vrijeme suhog vremena pun rupa, a zimi prekriven snijegom i rijetko kad dođe na red da se očisti. Za savlađivanje svih prepreka na 25 km dugom lošem putu, i ljeti i zimi potrebno je oko sat i po vremena slalomske vožnje.
Daut Dautović, jedan od pet povratnika u Šubin:
„Pa, nije dobro. Put nam je nikakav, struje nemamo. Put je katastrofa, i vi ste vidjeli, koji ste prošli njim. Obećavali da će nešto da naspu, ali od toga ništa. Tako su i struju obećavali – dvije i kusur godine. Trebali smo po nekom redu biti prošle godine prvi na redu, ali su skrenuli negdje – Ratkovići, negdje tamo gdje niko ne živi, i Dvorišta, a mi smo pet godina tu, i ništa.“
Nije to jedini problem povratnika u Šubin. Već pet godina nemaju struju i neizvjesno je kada će je dobiti. Sevdet Atić je znao da njegovo udaljeno selo neće biti brzo osvijetljeno, pa je, po uzoru na Teslu, na seoskom potoku sagradio mini centralu:
„Kad sam se vratio, ja sam sebi napravio ovu mini centralu. Bila je prije napravljena ovdje, sa ovim ovdje kolom, pa sam ja kasnije malo ljepše to uradio, tako da smo imali kakvu-takvu struju. Sad sam ovo napravio od bubnja veš-mašine, a peraje sam pravio od lima. Ova cijev je bio nekakav badanj, od prijeratnih vodenica. Dok je ovo sve bilo u funkciji, dok je bilo struje, naveče kad upalim, osjećao sam se baš pravo, kao svi ostali građani. Vidite, napolju je sad svijetlo, ali u kući je noć, crno.“
Ovi uređaji funkcionisali su neko vrijeme, ali, kad je najpotrebnije, u zimskim danima i dugim noćima, centrala bi zaledila i opet bi Šubin bio u mraku. Sada je centrala u potpunom kvaru. Sevdet kaže:
„Sad trenutno ne mogu je popravljati jer je svjetska kriza, a onda je kriza i u mom džepu. Ne mogu to sam popraviti i ne znam kad ću je popraviti. Koristiću fenjer, uzeću nafte. Jeftinija je. Do jedno dva u noći da mi gori, pa ugasiti.“
Muzička linija, CD plejer, TV prijemnik, kompjuter koji je dobio Sevdetov sin Smail na poklon, i frižider, sada služe Atićima kao muzejska zbirka. Tako će biti sve dok Sevdet ne otkloni kvar na postrojenju, ili dok se Šubin ne elektrificira, a ima naznake da će se to dogoditi ovog proljeća.
Sevdet se bavi i poljoprivredom, a prošlog mjeseca boravio je u Japanu, na edukaciji:
„Opredijelio bih se da radim i u poljoprivredi, voće i povrće, pošto već imam kontakte sa jednom japanskom organizacijom – mome bratu su dali ovaj plastenik koji vidite tamo. Bio sam u Japanu oko 18 dana, u decembru sam se vratio. Tamo sam prošao obuku, vidio šta Japanci koriste u poljoprivredi. Nakon te obuke dobili smo diplome, i ta znanja ću koristiti i ovdje, samo će mi trebati malo podrške od kakvog donatora, neku mašinu. Bez mašine ovdje ne možeš ništa raditi.“
Lakše bi bilo i malom Smailu, koji domaće zadatke piše samo uz fenjer. Do škole na Osmačama ide 25 km. Kada je snijeg, a ove zime ga je bilo i previše, nikako ne ide. Za četiri mjeseca ove školske godine u dnevnik mu je upisano ravno stotinu izostanaka.
Red bi bio da se uredi i put do ovog zabačenog sela, koji bi, uz dolazak struje, dao priliku nekim stanovnicima da još jednom razmisle o povratku u svoje selo.
ISTRAGA O DONACIJAMA: SLIJEDI POPUNJAVANJE UPITNIKA
Istražna komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava Zastupničkog doma Parlamenta BiH uputiće donatorima i korisnicima donacija koje su stizale u BiH upitnik i na taj način pokušati prikupiti informacije o donacijama i načinu njihovog trošenja.
Predsjedavajući Komisije Sefer Halilović kazao je poslije sjednice Komisije da će upitnici biti upućeni pojedincima, organizacijama, posebno humanitarnim, i stranim ambasadama.
Objasnio je da se radi o nekoliko hiljada adresa na koje će biti upućeni upitnici, te da će anketni listići sadržavati pitanje za donatore koliko i kakve su donacije dali BiH, te ko je primalac, dok će primaoci morati odgovoriti na pitanje o načinu trošenja sredstava. Predsjednik Komisije komentariše sumnje članova prethodnog saziva Komisije da će ova, nova , uspješno obaviti posao:
„Mi smo daleko ispred onoga što je radila prethodna komisija. Usvojili smo zakon o slobodnom pristupu informacijama. Spremni su anketni listići koje ćemo uputiti onima koji su dali sredstva i onima koji su primali sredstva. Po mom mišljenju, najvažnija je stvar da ćemo pozvati građane i sva pravna i fizička lica u BiH koji bilo šta znaju o tome, da nam daju informacije. Prema tome, mi ćemo sada ubrzano prikupiti informacije, u narednih mjesec-dva, a nakon toga ćemo analizirati i raditi dalje na utvrđivanju načina kako su donacije trošene.“
Mi ćemo dostaviti sve sumnjive podatke SIPA-i i Tužilaštvu, a da li će se procesuirati, ja ne mogu reći.
O tome da li će nadležni organi biti uključeni u ovaj proces, Halilović kaže:
„Mi ćemo dostaviti sve sumnjive podatke SIPA-i i Tužilaštvu, a da li će se procesuirati, ja ne mogu reći. Sudstvo u ovoj zemlji bi trebalo biti nezavisno. Mi ćemo im dostaviti podatke, a dalje više nije odgovornost na nama, nego na onima kojima damo eventualno podatke o eventualnim zloupotrebama. Već sutra ćemo krenuti sa anketama, kako fizičkim, tako i pravnim licima, humanitarnim organizacijama, ambasadama. To je nekoliko hiljada adresa na koje ćemo slati upitnike.“
Tihomir Gligorić, predsjednik prethodne Istražne komisije o trošenje donacija, koja nije uspjela završiti svoj posao, o radu nove komisije i očekivanjima kaže:
„Ako ne bude iskrene političke volje da u institucijama sistema na sistemski način to pitanje riješite, to će vjerovatno ostati sakriveno od očiju bh. javnosti ili građana BiH. Ja smatram - da je bilo dobre volje od strane, recimo, OHR-a, koji sudbinu ove zemlje godinama drži u svojim rukama i uvijek imaju svoj stav ili mišljenje po bilo kom pitanju – političko-pravnom, ekonomskom, životnom, u BiH, a ne da uporno ćute kad je u pitanju, da tako kažem, zloupotreba donatorskih sredstava, zajedno su mogli riješiti najveću unutrašnju reformu u BiH, koja je značajnija od Mape puta. Ali, tome treba sistemski pristupiti. U strukturi obrade informacija finansijskih sredstava i unutar toga vidjeti šta jeste međunarodna zajednica vratila natrag sebi preko svojih predstavnika, šta je ostalo stvarno u Bosni i Hercegovini, pa ćemo onda imati stvarni uvid koliko je BiH zaista i po tom pitanju oštećena. Znate, evidentirate sredstva za BiH, a u međuvremenu ona odu natrag.“