*Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović i predstavnik UNHCR u BiH Naveed Hussain, izrazili razočarenje nesuvajanjem Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7. *UNHCR na terenu “provjeravao” probleme sa kojima se interno raseljene osobe i povratnici u BiH i dalje suočavaju. *«Neodrživi povratak» - primjer iz Srebrenice *“Vezeni most” – Dani dijaspore u Banjaluci
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović i predstavnik UNHCR u BiH Navid Husein (Naveed Hussain) još jednom su, tokom razgovora u Sarajevu, istakli kako su razočarani neusvajanjem Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma u Domu naroda Parlamenta BiH prošlog mjeseca.
''Razočarani smo što Dom naroda Parlamenta BiH nije usvojio Revidiranu strategiju, posebno što je ovaj dokument dobio podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Tri puta zaredom PIC je raspravljao o ovoj strategiji kao važnom dokumentu za rješavanje pitanja raseljenih osoba i izbjeglica u BiH, te izričito zatražio da bude usvojena“, kazao je Naveed.
On je dodao kako će se UNHCR, zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i ostalim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama, dodatno angažirati kako bi Revidirana strategija bila vraćena u parlamentarnu proceduru i usvojena kao bitan okvir za rješavanje svih pitanja iz Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, saopštilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ministar Halilović je kazao kako neusvajanje Strategije šteti upravo onima u čije je ime osporen ovaj dokument, a to su oni koji zagovaraju kompenzaciju i izbor mjesta stanovanja.
''Revidirana strategija, osim povratka kao jednog od osnovnih ljudskih prava, sadrži elemente kompenzacije i izbora mjesta stanovanja, što bi detaljno bilo razrađeno akcionim planovima koje bi Ministarstvo, na osnovu Strategije, utvrdilo u roku od tri mjeseca“, kazao je ministar Halilović.
Navid (Naveed) je obavijestio ministra Halilovića da će u posjetu BiH krajem avgusta ove godine, nakon osam godina, doći visoki komesar za izbjeglice Antonio Guterres.
Razlog njegovog dolaska je pronalaženje rješenja za preostale raseljene osobe i izbjeglice u BiH.
UNHCR je organizirao prvu od tri terenske posjete članica međunarodne zajednice s ciljem da razmotre uslove i probleme sa kojima se interno raseljene osobe i povratnici u BiH i dalje suočavaju.
Obuhvaćena je Hercegovina i to općine Trebinje, Ravno, Berkovići i Mostar.
Preostalih više od 117.000 interno raseljenih osoba u zemlji, često žive u izuzetno teškim uslovima, bez pristupa osnovnim potrebama i pravima.
Putem terenskih posjeta donatora, UNHCR želi potcrtati njihov dugotrajni položaj, posebno ističući ekstremno ugrožene raseljene osobe i povratnike, koji žive dan za danom, bez tekuće vode ili struje.
Terenske posjete donatora su dio napora UNHCR-a da pojača i koordinira domaću i međunarodnu pomoć onima koji su još raseljeni u BiH i nalaze se među najugroženijim članovima društva.
Saudijski fond za razvoj investirat će oko 20 milona dolara za realizaciju projekata, koji će omogućiti održivi povratak u BiH, saopštilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
"Direktor Saudijskog fonda iskazao je puno razumijevanje za Bh. potrebe, te će poslati eksperte koji će sa predstavnicima Ministarstva razgovarati o konkretnim projektima u vezi sa održivim povratkom. Pažnja će biti usmjerena na stvaranje uvjeta da ljudi rade i žive od svog rada, kada se vrate u svoje domove . Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je opredijeljeno za uspostavljanje održivog povratka, odnosno za izgradnju infrastrukture, putnih komunikacija, te otvaranje radnih mjesta za povratnike, " navodi se u ovoj informaciji.
Po popisu stanovništva u BIH iz 1991. godine u opštini Srebrenica bilo je 36.666 stanovnika, od čega 27.000 Bošnjaka. Danas ovdje živi svega desetak hiljada ljudi koncentrisanih pretežno u gradu. Bošnjaci iz Srebrenice rasuli su se širom svijeta. Tek oko 4.000 vratilo se u svoj zavičaj. Vahid Alić se upio vratiti, pokrenuti posao, ali je – nažalost- ponovo primoran da razmišlja o odlasku . Evo njegove životne priče :
„Živio sam u Stuparima, opština Kladanj, do 2003. godine. Krajem 2003. želja me povukla da se vratim u Srebrenicu, u rodni kraj. Tada se vraćam u svoje selo Grujičić. Tu sam živio i održavao svoje imanje do 2005. godine, kada sam sišao u Srebrenicu i počeo raditi u trgovini. Godinu dana sam radio kod Hamdije Huseinovića. Nakon što je Hamdija zatvorio svoju trgovinu, ja sam odlučio da je kupim, kako ne bih ostao bez posla. Digao sam kredit i krenuo sa radom. Nadao sam se da ću dobiti neki podsticaj od nevladinih organizacija, ili od opštine. Međutim, od svih njih sam dobio odbijenice, bez obrazloženja. Došlo je do pada u prometu. Nije bilo više dovoljno robe, narod je odlazio, ja ne mogu da obrćem robu, ne mogu da radim. Da sam mogao bar 10 do 15 hiljada konvertibilnih maraka da dobijem da uložim u trgovinu mogao bih da živim i dobro da radim. Čak sam mogao i još jednu osobu da zaposlim da radi sa mnom. Ukoliko nešto ne uradim, moraću trgovinu da zatvorim. Onda ću vjerovatno morati i da se selim. Ovdje neću ostati sigurno jer nemam egzistencije i ne mogu da prehranim svoju porodicu. Imam utisak da donacije dobijaju ljudi koji ne žive ovdje. Donatorska sredsta odlaze u Tuzlu i Sarajevo i tamo se kupuju stanovi. Istinski povratnici koji ovdje žive ne mogu da dobiju donacije. To je moj osjećaj. Mislim da se takva politika vodi da se ljudi odavdje otjeraju, po drugi put. Opština Srebrenica bi trebala malo više da povede računa o ljudima koji su se vratili. Možda ako odem u Sarajevo, možda ću više dobiti, nego kada sam ovdje!!!“
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je da investitori u RS-u mogu biti sigurni da će se nastaviti izmirivanje obaveza po osnovu izdatih obveznica za staru deviznu štednju, kao i naplatu ratne materijane i nematerijalne štete, jer to neće ugroziti tekuće budžetsko poslovanje.
Džombić je istakao da se kamate na dugoročne obveznice izmiruju sa računa za posebne namjene (eskrow računa), na kojem se nalazi novac od privatizacije u RS-u, zbog čega ta sredstva nisu predviđena u rebalansu budžeta.
“Ove obveznice su najbolje kotirane na tržišu hartija od vrijednosti u RS”, rekao je Džombić, i podsjetio da su do sada na vrijeme isplaćene dvije rate po osnovu stare devizne štednje, te da su sve obaveze i ranije, a tako će biti i u narednom periodu, izmirivane na vrijeme.
Vlada Federacije BiH je u srijedu 8. jula donijela Odluku o emisiji obveznica Federaciji BiH po osnovu ratnih potraživanja fizičkih i pravnih lica radi izmirenja dijela unutarnjeg duga, saopćio je Ured za odnose sa javnošću Vlade FBiH.
Nominalna vrijednost emisije, koja će se realizirati u više tranši, iznosiće 500 miliona KM.
Prva tranša u iznosu preko 190 miliona KM, predstavlja do sada verifikovana potraživanja i biće podijeljena u pet serija prema datumima dospijeća glavnice.
Obveznice se izdaju sa rokom dospijeća od 14 godina, odnosno do 30. juna 2023. godine sa kamatnom stopom od 2,5 posto.
Isplata prvog anuiteta predviđena je 30. juna 2019. godine.
Ova Odluka Vlade Federacije predviđa uvrštavanje obveznica na službeno berzansko tržište Sarajevske berze, a trgovanje ovim obveznicama doprinijet će oživljavanju ovog tržišta, kao i berzanskih posrednika, navodi se u saopćenju
Tradicionalna manifestacija Zajednice udruženja građana Banjaluke "Vezeni most 2009" počela je 10.i trajaće do 17. jula, a pokrovitelj događaja je gradonačelnik Dragoljub Davidović. Slobodan Marić, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije između ostalog kaže :
"Susreti Banjalučana, bez obzira na to gdje se održavaju, a posebno susreti u gradu na Vrbasu, su prave 'radionice' u kojima se stvaraju i povezuju vezene niti, tako da svaki naš sugrađanin koji nosi svoj grad u srcu je zlatna nit u očuvanju multikulturalne Banjaluke."
Ove godine će prvi put biti dodijeljena i književna nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić - Vezeni most" za autorski opus i domete u poeziji za djecu.
«Jedan od najznačajnijih sadržaja biće tradicionalni ekonomski forum, koji ima za cilj da se sagledaju interesi i potencijali građana Banjaluke u dijaspori, uključivanjem u proizvodno razvojne procese u svrhu stvaranja uslova za ekonomski održiv povratak otvaranjem novih radnih mjesta, za veće zapošljavanje i reintegraciju povratnika.Tokom manifestacije planirana je i tribina na kojoj će povratnici i Banjalučani iz dijaspore razgovorati s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti grada», izjavio je Marić.
U sportskom dijelu susreta biće održan tradicionalni šahovski turnir "Ahmet Ćejvan", turniri u malom nogometu, basket turnir, te turnir u odbojci na pijesku.
''Razočarani smo što Dom naroda Parlamenta BiH nije usvojio Revidiranu strategiju, posebno što je ovaj dokument dobio podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Tri puta zaredom PIC je raspravljao o ovoj strategiji kao važnom dokumentu za rješavanje pitanja raseljenih osoba i izbjeglica u BiH, te izričito zatražio da bude usvojena“, kazao je Naveed.
On je dodao kako će se UNHCR, zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i ostalim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama, dodatno angažirati kako bi Revidirana strategija bila vraćena u parlamentarnu proceduru i usvojena kao bitan okvir za rješavanje svih pitanja iz Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, saopštilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ministar Halilović je kazao kako neusvajanje Strategije šteti upravo onima u čije je ime osporen ovaj dokument, a to su oni koji zagovaraju kompenzaciju i izbor mjesta stanovanja.
''Revidirana strategija, osim povratka kao jednog od osnovnih ljudskih prava, sadrži elemente kompenzacije i izbora mjesta stanovanja, što bi detaljno bilo razrađeno akcionim planovima koje bi Ministarstvo, na osnovu Strategije, utvrdilo u roku od tri mjeseca“, kazao je ministar Halilović.
Navid (Naveed) je obavijestio ministra Halilovića da će u posjetu BiH krajem avgusta ove godine, nakon osam godina, doći visoki komesar za izbjeglice Antonio Guterres.
Razlog njegovog dolaska je pronalaženje rješenja za preostale raseljene osobe i izbjeglice u BiH.
Još uvijek više od 100.000 raseljenih u BiH
UNHCR je organizirao prvu od tri terenske posjete članica međunarodne zajednice s ciljem da razmotre uslove i probleme sa kojima se interno raseljene osobe i povratnici u BiH i dalje suočavaju.
Obuhvaćena je Hercegovina i to općine Trebinje, Ravno, Berkovići i Mostar.
Preostalih više od 117.000 interno raseljenih osoba u zemlji, često žive u izuzetno teškim uslovima, bez pristupa osnovnim potrebama i pravima.
Putem terenskih posjeta donatora, UNHCR želi potcrtati njihov dugotrajni položaj, posebno ističući ekstremno ugrožene raseljene osobe i povratnike, koji žive dan za danom, bez tekuće vode ili struje.
Terenske posjete donatora su dio napora UNHCR-a da pojača i koordinira domaću i međunarodnu pomoć onima koji su još raseljeni u BiH i nalaze se među najugroženijim članovima društva.
Saudijski fond za razvoj investirat će oko 20 milona dolara za realizaciju projekata, koji će omogućiti održivi povratak u BiH, saopštilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
"Direktor Saudijskog fonda iskazao je puno razumijevanje za Bh. potrebe, te će poslati eksperte koji će sa predstavnicima Ministarstva razgovarati o konkretnim projektima u vezi sa održivim povratkom. Pažnja će biti usmjerena na stvaranje uvjeta da ljudi rade i žive od svog rada, kada se vrate u svoje domove . Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je opredijeljeno za uspostavljanje održivog povratka, odnosno za izgradnju infrastrukture, putnih komunikacija, te otvaranje radnih mjesta za povratnike, " navodi se u ovoj informaciji.
“Neodrživi povratak” – primjer iz Srebrenice
Po popisu stanovništva u BIH iz 1991. godine u opštini Srebrenica bilo je 36.666 stanovnika, od čega 27.000 Bošnjaka. Danas ovdje živi svega desetak hiljada ljudi koncentrisanih pretežno u gradu. Bošnjaci iz Srebrenice rasuli su se širom svijeta. Tek oko 4.000 vratilo se u svoj zavičaj. Vahid Alić se upio vratiti, pokrenuti posao, ali je – nažalost- ponovo primoran da razmišlja o odlasku . Evo njegove životne priče :
„Živio sam u Stuparima, opština Kladanj, do 2003. godine. Krajem 2003. želja me povukla da se vratim u Srebrenicu, u rodni kraj. Tada se vraćam u svoje selo Grujičić. Tu sam živio i održavao svoje imanje do 2005. godine, kada sam sišao u Srebrenicu i počeo raditi u trgovini. Godinu dana sam radio kod Hamdije Huseinovića. Nakon što je Hamdija zatvorio svoju trgovinu, ja sam odlučio da je kupim, kako ne bih ostao bez posla. Digao sam kredit i krenuo sa radom. Nadao sam se da ću dobiti neki podsticaj od nevladinih organizacija, ili od opštine. Međutim, od svih njih sam dobio odbijenice, bez obrazloženja. Došlo je do pada u prometu. Nije bilo više dovoljno robe, narod je odlazio, ja ne mogu da obrćem robu, ne mogu da radim. Da sam mogao bar 10 do 15 hiljada konvertibilnih maraka da dobijem da uložim u trgovinu mogao bih da živim i dobro da radim. Čak sam mogao i još jednu osobu da zaposlim da radi sa mnom. Ukoliko nešto ne uradim, moraću trgovinu da zatvorim. Onda ću vjerovatno morati i da se selim. Ovdje neću ostati sigurno jer nemam egzistencije i ne mogu da prehranim svoju porodicu. Imam utisak da donacije dobijaju ljudi koji ne žive ovdje. Donatorska sredsta odlaze u Tuzlu i Sarajevo i tamo se kupuju stanovi. Istinski povratnici koji ovdje žive ne mogu da dobiju donacije. To je moj osjećaj. Mislim da se takva politika vodi da se ljudi odavdje otjeraju, po drugi put. Opština Srebrenica bi trebala malo više da povede računa o ljudima koji su se vratili. Možda ako odem u Sarajevo, možda ću više dobiti, nego kada sam ovdje!!!“
Ministar o obveznicama
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je da investitori u RS-u mogu biti sigurni da će se nastaviti izmirivanje obaveza po osnovu izdatih obveznica za staru deviznu štednju, kao i naplatu ratne materijane i nematerijalne štete, jer to neće ugroziti tekuće budžetsko poslovanje.
Džombić je istakao da se kamate na dugoročne obveznice izmiruju sa računa za posebne namjene (eskrow računa), na kojem se nalazi novac od privatizacije u RS-u, zbog čega ta sredstva nisu predviđena u rebalansu budžeta.
“Ove obveznice su najbolje kotirane na tržišu hartija od vrijednosti u RS”, rekao je Džombić, i podsjetio da su do sada na vrijeme isplaćene dvije rate po osnovu stare devizne štednje, te da su sve obaveze i ranije, a tako će biti i u narednom periodu, izmirivane na vrijeme.
Emisija obveznica u Federaciji
Vlada Federacije BiH je u srijedu 8. jula donijela Odluku o emisiji obveznica Federaciji BiH po osnovu ratnih potraživanja fizičkih i pravnih lica radi izmirenja dijela unutarnjeg duga, saopćio je Ured za odnose sa javnošću Vlade FBiH.
Nominalna vrijednost emisije, koja će se realizirati u više tranši, iznosiće 500 miliona KM.
Prva tranša u iznosu preko 190 miliona KM, predstavlja do sada verifikovana potraživanja i biće podijeljena u pet serija prema datumima dospijeća glavnice.
Obveznice se izdaju sa rokom dospijeća od 14 godina, odnosno do 30. juna 2023. godine sa kamatnom stopom od 2,5 posto.
Isplata prvog anuiteta predviđena je 30. juna 2019. godine.
Ova Odluka Vlade Federacije predviđa uvrštavanje obveznica na službeno berzansko tržište Sarajevske berze, a trgovanje ovim obveznicama doprinijet će oživljavanju ovog tržišta, kao i berzanskih posrednika, navodi se u saopćenju
“Vezeni most” - Dani Banjalučke dijaspore
Tradicionalna manifestacija Zajednice udruženja građana Banjaluke "Vezeni most 2009" počela je 10.i trajaće do 17. jula, a pokrovitelj događaja je gradonačelnik Dragoljub Davidović. Slobodan Marić, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije između ostalog kaže :
"Susreti Banjalučana, bez obzira na to gdje se održavaju, a posebno susreti u gradu na Vrbasu, su prave 'radionice' u kojima se stvaraju i povezuju vezene niti, tako da svaki naš sugrađanin koji nosi svoj grad u srcu je zlatna nit u očuvanju multikulturalne Banjaluke."
Ove godine će prvi put biti dodijeljena i književna nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić - Vezeni most" za autorski opus i domete u poeziji za djecu.
«Jedan od najznačajnijih sadržaja biće tradicionalni ekonomski forum, koji ima za cilj da se sagledaju interesi i potencijali građana Banjaluke u dijaspori, uključivanjem u proizvodno razvojne procese u svrhu stvaranja uslova za ekonomski održiv povratak otvaranjem novih radnih mjesta, za veće zapošljavanje i reintegraciju povratnika.Tokom manifestacije planirana je i tribina na kojoj će povratnici i Banjalučani iz dijaspore razgovorati s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti grada», izjavio je Marić.
U sportskom dijelu susreta biće održan tradicionalni šahovski turnir "Ahmet Ćejvan", turniri u malom nogometu, basket turnir, te turnir u odbojci na pijesku.