Hrvatska neće dopustiti ulazak izbjeglica južnom rutom na Prevlaku, poručuju iz hrvatske Vlade. Hrvatska je na početak registracije izbjeglica na ulazu u Srbiju reagirala otvaranjem još nekih graničnih prijelaza prema Srbiji, izvijestio ministar Ranko Ostojić. EU će Hrvatskoj dati novac za troškove izbjegličke krize.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić potvrdio je da nikakav južni pravac ulaska izbjeglica preko Prevlake na granici sa Crnom Gorom ne dolazi u obzir.
„Ono što je bitno i što je premijer Milanović definirao – taj pravac neće biti otvoren za izbjeglice. Prvo, to bi značilo prolazak kroz cijelu zemlju do Slovenije, što je transportno i skupo i nemoguće. Drugo, mi smo zemlja koja dobrim dijelom živi od turizma. To bi ugrožavalo taj dio. Hrvatska je dolje vrlo uska i ne bi mogla apsorbirati tako veliki broj ljudi. To je naš stav i to je ono što će Vlada provesti“, poručio je Miljenić.
Priče o mogućem ulasku izbjeglica na Prevlaku iz Crne Gore potencirane su vladinom odlukom da obnovi zapuštene objekte JNA na Prevlaci, što su u oporbenom HDZ-u shvatili kao dokaz da se tamo planira smjestiti izbjeglice, kada dođu.
Predsjednik oporbenog HDZ-a Tomislav Karamarko pokušao je u utorak doći do tih objekata, ali ga je policija u tome spriječila.
„Gledajte, o tome se priča i zato su i počeli ovi radovi. Uostalom, ministar je i rekao da se tu radi centar za imigrante, prihvatilište. Čuli smo zadnjih dana dosta kontroverznih izjava o tome što se događa, ministar tvrdi jedno, predsjednik Vlade drugo…“, kazao je Karamarko.
Kupovina vremena
Naime, iako je premijer Zoran Milanović u utorak kazao da na Prevlaci neće biti nikakvog prihvatnog centra, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić je par dana ranije kazao kako će ga biti. Sada objašnjava kako je tom informacijom, koja je u povjerenju dostavljena HDZ-ovom dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću, kupovao vrijeme:
„Meni je bilo savršeno jasno da ovi petokolonaši uredno rade u ovoj zemlji, da su spremni širiti histeriju, i iskoristio sam zapravo upravo one osobe za koje sam sigurno znao da će isti čas, kad ih se o tome obavijesti, razglasiti svima. I dobio sam onoliko dana koliko mi je trebalo da se sve to skupa dolje uredi. Nitko nije ni znao što će to na kraju biti, i onda je premijer Milanović mogao reći - 'da, ovuda nitko neće proći'. U protivnom bi nam se dogodilo suprotno, a to je da prijetimo praznom puškom“, konstatirao je Ostojić.
Tovarnik, 30. rujna 2015.
Hrvatski je interes da pravac kretanja izbjeglica kroz Slavoniju i dalje ostane otvoren, kaže ministar pravosuđa.
„Hrvatski je interes da se kroz Hrvatsku prolazi, ali da se ne zadržava. Kada gledate scene iz Atene, Beograda ili nekih drugih gradova gdje su šatori po parkovima i slično, toga u Hrvatskoj nema. Ne mislim da bi oni nekoga ugrozili, ali jednostavno – velika masa koja se nekontrolirano kreće nikada nije nešto dobro. Zato se ovo i radi – imate uhodani put koji je za izbjeglice vrlo human i jednostavan. Ne toliko kao da odmah idu u Mađarsku, jer opet završe u Mađarskoj, pa bi bilo bolje da se otvori gore onaj pravac na Horgoš“, naveo je Miljenić.
Inače, iako je još uvijek dnevni priljev oko 5.000, smanjio se pritisak izbjegličkog vala koji je stizao u Hrvatsku iz Srbije. Ministar Ostojić pretpostavlja razloge smanjenju broja izbjeglica:
„Radi se o djelomičnom usporavanju dolazaka iz Grčke – očito da su tamo prestali krcati trajekte po 9.000 ljudi dnevno. To mislim da je jedan od razloga, a drugo je što se nakon pustih dana, odnosno nakon gotovo dva tjedna djelomično počelo registrirati na granici Makedonije i Srbije. To je ono što se pričalo da se redovito radi. To je razlog zašto je pritisak izbjeglica manji“. ocjenjuje Ostojić.
Hrvatska je na to, kako je rekao, reagirala otvaranjem graničnih prijelaza istaknuvši kako su hrvatske vlasti „na svaki drugi pozitivan korak spremne pozitivno odgovoriti.“
Dodao je kako je povjerenika EU za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisa Avramopoulosa pozvao u Hrvatsku te izvijestio kako očekuje njegov posjet 5. i 6. listopada. On je kazao kako je od Avramopoulosa već trećeg dana izbjegličke krize zatražio novčanu pomoć, i dobio pozitivan odgovor.
„Tim će novcem troškovi izbjegličke krize gotovo u potpunosti biti pokriveni", rekao je ministar.