Prema relevantnim istraživanjima, zdravstvo Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine je najlošije u Evropi. Zdravstveni radnici u Republici Srpskoj upozoravaju da ovakvo stanje više neće trpjeti. Osim isplate dugovanja i boljih uslova rada traže i izmjenu zakodavstva u ovoj oblasti kako bi se zdravstveni sistem u ovom bh. entitetu konačno uredio.
Glavni problemi zdravstva u Bosni i Hercegovini, a i u entitetu Republika Srpska, osim nedostatka novca, je katastrofalan odnos vlasti prema ovoj oblasti i zaposlenim u njemu, smatraju zdravstveni radnici.
Potpredsjednik Unije sindikata u zdravstvu RS-a Ranko Palačković ističe da način na koji se vlast odnosi prema finansiranja javnih zdravstvenih ustanova je doveo ovu oblast u haotično stanje.
Ranko Palačković
"Svi mogu da povećaju cijene svojih proizvoda ili usluga osim zdravstvenih radnika koji moraju da rade po niskim cijenama. Na taj način zdravstveni radnici se omalovažavaju i degradira se njihov posao. Pregled jednog ljekara specijaliste, po nekim modelima, košta manje od četiri marke (dva evra), a to dovoljno govori u kakvom sistemu se mi nalazimo“, naglašava Palačković.
Nedovoljno finansiranje zdravstvene zašitite i nenamjensko trošenje novca dovelo je sistem u ogromna dugovanja.
Kooridantor pravnog tima Strukovnog sindikata u zdravstvu Darko Marjanović kaže da su ukupni prihodi Fonda zdravstvenog osiguranja u 2014. godini bili nešto veći od 600 miliona KM (300 milona evra).
"A dugovanja samo za zdravstvenu zaštitu radnika zaposlenih u zdravstvu je oko 110 miliona KM (55 miliona evra), što je premašilo šestinu ovih primanja“, ističe Marjanović, dodajući da se zaposleni u ovoj oblasti zbog toga ne mogu legalno ni da liječe.
Dugovanja za doprinose, ako se uzme u obzir i penzijsko-invalidsko osiguranje, je možda premašila i 200 miliona i stalno se povećavaju i pored odluke vlade da se to ne smije raditi, upozorava i predsjednik Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu Republike Srpske Željko Šukalo.
Željko Šukalo
"Nastavlja se praksa da se u zdravstvenim ustanovama ne uplaćuju doprinosi ni za PIO ni za zdravstveno osiguranje. Samo u Kliničkom centru Banjaluka ponovo zadnja četiri mjeseca nisu uplaćeni doprinosi pored onog duga od 23 mjeseca iz 2012, 2013. i 2014. godine", objašnjava Šukalo, pitajući se i kako će Klinički centar Banjaluka, kada u januaru počne otplatu starih dugova, sve to uopšte da vraća kada ne može da isplati ni plate radnicima za novembar.
Zdravstvo u blatu
Nedostatak sredstava doveo je i ljekare u nezavidan položaj kada je u pitanju njihov rad. Ljekar u Kliničkom centru Banjaluka Romana Rajić smatra da je stanje u zdravstvu katastrofalno i da se ne zna šta je biti gore pacijent ili ljekar.
"Trenutno nemamo s čime da radimo jer bolnice nisu adekvatno opskrbljene kako sa lijekovima, tako ni sa aparatima koje su potrebni za određene procedure", naglašava Rajić.
"Dođemo u situaciju da nemamo osnovnih lijekova. Primjera radi, nemamo laseksa. Radim na gastroenterologiji, a oboljelim od ciroze je to jedan od osnovnih lijekova i moram da šaljem u apoteku da se to kupi. Zdravstveni radnici koji dežiraju u noći, ako mu se pojavi krvarenje, šalje pratnju da mu se kupi osnovno sredstvo. Mi moramo raditi, ali kako? Ovo je sada kulminiralo. Ne samo da nemamo lijekove uđite sada u bolnicu i vidjećete da pacijenti nemaju ni posteljiine, ni sredstava za higijenu, ni posuđa. To su neke osnovne stvari koje treba da se obezbijede", objašnjava Rajić.
Stalna kašnjenja u isplati plata po mjesec i više dana natjerala je zdravstvene radnika da na katolički Božić u svim većim zdravstvenim ustanovama u RS izraze svoje nezadovoljstvo informativnim okupljanjima. Traže redovnu isplatu plata, a Željko Šukalo najavio je i mogućnost dočeka Nove godine pred Vladom RS.
"Ukoliko ne bude novembarske plate do Nove godine mislim da će biti dovoljno zainteresnovanih radnika za doček pred zgradom Vlade, jer to neće moći da učini kod svoje kuće. Možda ako proslavim to pred zgradom vlade može nećemo slijedeću godinu“, smatra Šukalo.
Pacijenti u Banjaluci uglavnom podržavaju zdravstveni radnike jer smatraju da je teško raditi bez plata i u uslovima u kojima rade.
Predsjednik Upravnog odbora Unije sindikata radnika u zdravstvu i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine primarijus dr Miodrag Femić kaže da je zdravstvo u ovom bh. entitetu u blatu, te da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme.
Najavio je u februaru pokretanje inicijative za prikupljanje potpisa građana kako bi se usvojili određeni zakoni koji bi poboljšali stanje u zdravstvenom sistemu.
Prizor sa protesta, 25. decembar 2015.
Potrebno je usvojiti zakon o pravima pacijenata, novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, zakon o doktorskoj djelatnosti, zakon o sestrinstvu, zakon o djelatnostima zdravstvenih saradnika i zakon o kvalitetu zdravstvene zaštite, prije svega zakon o pacijentima i donošenje novog zakona o zdravstvu. dodaje Femić.
"Očekujemo da ćemo skupiti oko 50.000 potpisa građana, a za građansku inicijativu potrebno nam je 3.000", uvjeren je Femić, naglašavajući da svi ovi zakoni postoje u svim zemljama u svijetu osim ovdje.
Palačković ističe da zdravstveni radnici ne traže mnogo osim da se uradi zdravstveni sistem koji se u ovom trenutku nalazi u kolapsu.
"Mi tražimo samo da imamo s čime da radimo, da nas ima dovoljno da radimo i da budemo plaćeni za svoj posao. Ne želimo da razmišljamo o paramedicinskim problemima koje svaki dan rješavamo, a koje bi trebli da rješavaju drugi i druge institucije koje su nadležne za sve ovo“, izjavio je Palačković, aludirajući na osnivače javnih zdravstvenih institucija, Vladu i opštine, i rukovodstva zdravstvenih ustanova.
Reforma zdravstvenog sektora dio je i potpisane reformske agende u BiH. A do malog poboljšanja zdravstvenog sektora moglo bi doći od naredne godine Vlasti u oba entitata dogovorile su se oko uvođenja dodatnih akciza na alkohol i duvanske proizvode kojima bi se bar djelomično pokrili ogromni gubici u ovoj oblasti.