Naučnici su u Britaniji prvi put uspjeli utvrditi kartu potpune genetske strukture dva najčešća oblika raka koja se javljaju - na plućima i na koži.
Prema nalazima istraživanja, objavljenim u časopisu Nature, naučnici su uspjeli dokumentirati hiljade mutacija u ćelijama koje zbog mutacija postaju kancerogene.
Profesor Michael Stratton iz instituta Sanger u Cambridgeu, koji je rukovodio ovim istraživanjem, objasnio je govoreći u programu BBC-a što su naučnici iz njegovog tima uspjeli učiniti.
"Svaki rak je posljedica promjena, odnosno mutacija u genetskom kodu ćelija. Rak nastaje tako što se jedna od stotina miliona ćelija u našem organizmu počinje ponašati nenormalno. Raste iako ne bi trebalo raste, širi se na teritorij susjednih ćelija, iako to ne bi trebalo čini, da bi se na kraju, preko krvotoka, smjestila u neki drugi organ. Nenormalno ponašanje te ćelije izazvano je promjenama u njenom DNK. Tokom našeg istraživanja uspjeli smo prvi put doći do potpunog genetskog koda, odnosno identificirati sve promjene u DNK kod raka pluća i raka kože, melanoma", kazao je Stratton.
U slučaju raka pluća istraživački naučni tim je procijenio da je došlo do mutacije ispitivanih ćelija nakon svakih petnaest popušenih cigareta.
Izrada karte genetskog sastava kancerogenih ćelija bi mogla dovesti u budućnosti do oblika liječenja koji će biti prilagođeno raku svakoga pojedinačnog pacijenta.
Ovo istraživanje se smatra prekretnicom jer nudi nadu da će medicina ovladati novim dijagnostičkim tehnikama i oblicima liječenja raka tokom sljedećih nekoliko godina.
Ugledni britanski naučnoistraživačka institut Cancer Research UK opisao je istraživanje objavljeno u časopisu Nature kao "veliki proboj" na planu pronalaženja lijeka za bolest koja svake godine u svijetu odnese veliki broj života.
Naučnici su, proučavajući melanom, naišli na 33 hiljade mutacija genetskog koda, a gotovo sve su posljedica pretjeranog izlaganja suncu.
Kod raka pluća, bilo je 23 hiljade mutacija, koje se uglavnom mogu pripisati duhanskom dimu. Na temelju toga stručnjaci su izračunali da ćelije prosječnog pušača mutiraju na svakih 15 popušenih cigareta. Većina tih mutacija je bezopasna, ali neke mogu izazvati rak.
Pred naučnicima je sada zadatak da izoliraju malobrojne mutacije koje dovode do raka od ostalih bezopasnih promjena DNK ćelija.
Profesor Stratton kaže da je ovo prekretnica u istraživanju raka. "Od sada ćemo o malignim oboljenjima razmišljati na drugačiji način. Razmišljat ćemo o broju abnormalnosti i o mutaciji gena u svakom pojedinačnom slučaju. Svaki rak i svaki pacijent bit će priča za sebe. Identificiranje gena raka bit ćemo u stanju otkriti nove lijekove i nove terapije koje će biti prilagođene bolesniku."
To se naravno neće dogoditi preko noći – procjenjuje se da bi ciljane terapije mogle biti dostupne za desetak godina.
Inače, naučnici širom svijeta u ovom trenutku uveliko rade na katalogizaciji svih gena koji mutiraju u raznim vrstama raka.
Britanija se bavi rakom dojke, Japan proučava rak jetre, a Indija maligno oboljenje usta. Kina radi na raku organa za varenje, a SAD mozga, jajnika i pankreasa.
Bit će potrebno još najmanje pet godina i stotine i stotine miliona dolara da bi se taj ogromni zadatak završio, navodi BBC.
Prema nalazima istraživanja, objavljenim u časopisu Nature, naučnici su uspjeli dokumentirati hiljade mutacija u ćelijama koje zbog mutacija postaju kancerogene.
Profesor Michael Stratton iz instituta Sanger u Cambridgeu, koji je rukovodio ovim istraživanjem, objasnio je govoreći u programu BBC-a što su naučnici iz njegovog tima uspjeli učiniti.
"Svaki rak je posljedica promjena, odnosno mutacija u genetskom kodu ćelija. Rak nastaje tako što se jedna od stotina miliona ćelija u našem organizmu počinje ponašati nenormalno. Raste iako ne bi trebalo raste, širi se na teritorij susjednih ćelija, iako to ne bi trebalo čini, da bi se na kraju, preko krvotoka, smjestila u neki drugi organ. Nenormalno ponašanje te ćelije izazvano je promjenama u njenom DNK. Tokom našeg istraživanja uspjeli smo prvi put doći do potpunog genetskog koda, odnosno identificirati sve promjene u DNK kod raka pluća i raka kože, melanoma", kazao je Stratton.
U slučaju raka pluća istraživački naučni tim je procijenio da je došlo do mutacije ispitivanih ćelija nakon svakih petnaest popušenih cigareta.
Izrada karte genetskog sastava kancerogenih ćelija bi mogla dovesti u budućnosti do oblika liječenja koji će biti prilagođeno raku svakoga pojedinačnog pacijenta.
Ovo istraživanje se smatra prekretnicom jer nudi nadu da će medicina ovladati novim dijagnostičkim tehnikama i oblicima liječenja raka tokom sljedećih nekoliko godina.
Ugledni britanski naučnoistraživačka institut Cancer Research UK opisao je istraživanje objavljeno u časopisu Nature kao "veliki proboj" na planu pronalaženja lijeka za bolest koja svake godine u svijetu odnese veliki broj života.
Naučnici su, proučavajući melanom, naišli na 33 hiljade mutacija genetskog koda, a gotovo sve su posljedica pretjeranog izlaganja suncu.
Kod raka pluća, bilo je 23 hiljade mutacija, koje se uglavnom mogu pripisati duhanskom dimu. Na temelju toga stručnjaci su izračunali da ćelije prosječnog pušača mutiraju na svakih 15 popušenih cigareta. Većina tih mutacija je bezopasna, ali neke mogu izazvati rak.
Pred naučnicima je sada zadatak da izoliraju malobrojne mutacije koje dovode do raka od ostalih bezopasnih promjena DNK ćelija.
Profesor Stratton kaže da je ovo prekretnica u istraživanju raka. "Od sada ćemo o malignim oboljenjima razmišljati na drugačiji način. Razmišljat ćemo o broju abnormalnosti i o mutaciji gena u svakom pojedinačnom slučaju. Svaki rak i svaki pacijent bit će priča za sebe. Identificiranje gena raka bit ćemo u stanju otkriti nove lijekove i nove terapije koje će biti prilagođene bolesniku."
To se naravno neće dogoditi preko noći – procjenjuje se da bi ciljane terapije mogle biti dostupne za desetak godina.
Inače, naučnici širom svijeta u ovom trenutku uveliko rade na katalogizaciji svih gena koji mutiraju u raznim vrstama raka.
Britanija se bavi rakom dojke, Japan proučava rak jetre, a Indija maligno oboljenje usta. Kina radi na raku organa za varenje, a SAD mozga, jajnika i pankreasa.
Bit će potrebno još najmanje pet godina i stotine i stotine miliona dolara da bi se taj ogromni zadatak završio, navodi BBC.