Prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih izvora, svi su izgledi da će Crna Gora dobiti članstvo u MAP, dok će odluka za BiH biti odložena.
Ministri inostranih poslova NATO-a danas su započeli debatu koja će rezultirati odlukom o tome hoće li u Akcioni plan za članstvo, ključni korak prije prijema u Alijansu, primiti Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
Prvog dana sastanka ministra spoljnih poslova NATO u Briselu, Crna Gora će da dobiti članstvo u MAP, akcioni plan za članstvo, ista odluka o Bosni i Hercegovini će biti odložena, a Gruziji I Ukrajini će biti poručeno moraju sačekati malo duže, kaže dopisnisnik RFE iz Brisela.
Govoreći u štabu NATO-a u Briselu u srijedu uoči sastanka , generalni sekretar Alijanse, Anders Fogh Rasmusen rekao je da će odluka o Crnoj Gori i Bosni i Herecegovini biti bazirana na osnovu učinka svake pojedinačno.
“Crna Gora i Bosna i Herecegovina su aplicirale za Akcioni plan za članstvo.Ministri će odlučitivati o svakom pojedinačno, na osnovu učinka svake zemlje posebno, da li su se reformisali u dovoljnoj mjeri i ispunili standarde koje zahtijava MAP”, rekao je Rasmusen.
Iza scene diplomatski izvori NATO su nam pojasnili na šta je Rasmusen ciljao.
Ulazak Crne Goreu Map već je izvjestan i trebalo bi da prođe danas bez većih problema.Bosna i Herecegnovina je, sa druge strane, suočena sa mnogim kontroverzama kada je u pitanju članstvo u MAP i vjerovatno će je zaobići danas. BIH se suočava sa mnogobrojnim problemima uzrokovanim etničkim podjelama u dva entiteta, na jednoj strani RS i na drugoj bošnjačko hrvatski entitet, Federacija.
VAŽAN STAV SAD
Njemačka i Francuska smatraju da je Bosna i Herecegovina postigla vrlo mali napredak, a Britanija da je nespremna za MAP. Turska je vodeći zagovornik primanja BIH u MAP, uključujući i ostale balkanske države iz pakta za Jugoistočnu Evropu kao i Španija. Ankara je jutros organizovala poseban sastanak o tome u pokušaju da utiče na promjenu odluke o odlaganju prijema Bosne.
Argumenti protivnika su da BIH ostaje pod kontrolom međunarodne zajendice oličene u OHR na čijem je čelu austrijski diplomata Valentin Inzko, što znači da nije u potpunosti suverena država .Takođe postoji dugoročni strah da unutrašenje podjele i nesređenost BIH mogu predstavljati veliki problem za NATO, gdje budući članovi uživaju pravo veta na odluke Alijanse.
Dva su argumenta koja podržavaoci njenog članstva navode. Da bi brzo čanstvo BIH doprinijelo stabilnosti zemlje i regiona.Sa druge strane jedino što sve tri etničke zajednice u Bosni podržavaju je čalanstvo u NATO.Takođe je kao važan argument navedeno to što je BIH nedavno primljena za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN.
U svemu ovome vrlo je važan i stav SAD koje su do sada bile na strani skeptika.Ako sve ostane kako se najavljuje BIH će na članstvo u MAP morati da čeka sljedeći sastanaka ministra inostranih poslava NATO , koji će se održati u Talinu u Estoniji u aprilu 2010.
Ministri Alijasne održaće odvojene sastanke i sa Ukrajinom i Gruzijom.Očekuje se da će im dati podršku za učinjene pomake na planu reformi za svaku zemlju pojedinačno.Generalni sekretar NATO, Rasmusen najavio je da će im biti ponovljeno da aganda sa samita iz Bukurešta 2008 ostaje “da su im otvorena vrata za članstvo i da će NATO nastaviti da ih podržava”
Ministri inostranih poslova NATO-a danas su započeli debatu koja će rezultirati odlukom o tome hoće li u Akcioni plan za članstvo, ključni korak prije prijema u Alijansu, primiti Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
Prvog dana sastanka ministra spoljnih poslova NATO u Briselu, Crna Gora će da dobiti članstvo u MAP, akcioni plan za članstvo, ista odluka o Bosni i Hercegovini će biti odložena, a Gruziji I Ukrajini će biti poručeno moraju sačekati malo duže, kaže dopisnisnik RFE iz Brisela.
Govoreći u štabu NATO-a u Briselu u srijedu uoči sastanka , generalni sekretar Alijanse, Anders Fogh Rasmusen rekao je da će odluka o Crnoj Gori i Bosni i Herecegovini biti bazirana na osnovu učinka svake pojedinačno.
“Crna Gora i Bosna i Herecegovina su aplicirale za Akcioni plan za članstvo.Ministri će odlučitivati o svakom pojedinačno, na osnovu učinka svake zemlje posebno, da li su se reformisali u dovoljnoj mjeri i ispunili standarde koje zahtijava MAP”, rekao je Rasmusen.
Iza scene diplomatski izvori NATO su nam pojasnili na šta je Rasmusen ciljao.
Ulazak Crne Goreu Map već je izvjestan i trebalo bi da prođe danas bez većih problema.Bosna i Herecegnovina je, sa druge strane, suočena sa mnogim kontroverzama kada je u pitanju članstvo u MAP i vjerovatno će je zaobići danas. BIH se suočava sa mnogobrojnim problemima uzrokovanim etničkim podjelama u dva entiteta, na jednoj strani RS i na drugoj bošnjačko hrvatski entitet, Federacija.
VAŽAN STAV SAD
Njemačka i Francuska smatraju da je Bosna i Herecegovina postigla vrlo mali napredak, a Britanija da je nespremna za MAP. Turska je vodeći zagovornik primanja BIH u MAP, uključujući i ostale balkanske države iz pakta za Jugoistočnu Evropu kao i Španija. Ankara je jutros organizovala poseban sastanak o tome u pokušaju da utiče na promjenu odluke o odlaganju prijema Bosne.
Argumenti protivnika su da BIH ostaje pod kontrolom međunarodne zajendice oličene u OHR na čijem je čelu austrijski diplomata Valentin Inzko, što znači da nije u potpunosti suverena država .Takođe postoji dugoročni strah da unutrašenje podjele i nesređenost BIH mogu predstavljati veliki problem za NATO, gdje budući članovi uživaju pravo veta na odluke Alijanse.
Dva su argumenta koja podržavaoci njenog članstva navode. Da bi brzo čanstvo BIH doprinijelo stabilnosti zemlje i regiona.Sa druge strane jedino što sve tri etničke zajednice u Bosni podržavaju je čalanstvo u NATO.Takođe je kao važan argument navedeno to što je BIH nedavno primljena za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN.
U svemu ovome vrlo je važan i stav SAD koje su do sada bile na strani skeptika.Ako sve ostane kako se najavljuje BIH će na članstvo u MAP morati da čeka sljedeći sastanaka ministra inostranih poslava NATO , koji će se održati u Talinu u Estoniji u aprilu 2010.
Ministri Alijasne održaće odvojene sastanke i sa Ukrajinom i Gruzijom.Očekuje se da će im dati podršku za učinjene pomake na planu reformi za svaku zemlju pojedinačno.Generalni sekretar NATO, Rasmusen najavio je da će im biti ponovljeno da aganda sa samita iz Bukurešta 2008 ostaje “da su im otvorena vrata za članstvo i da će NATO nastaviti da ih podržava”