Ukrajina je pojačala svoje napore da se pridruži NATO savezu nakon što je Rusija izvršila invaziju na tu zemlju prošle godine.
Dok istočnoevropske zemlje kažu da bi Kijevu trebalo ponuditi neku vrstu mape puta na samitu NATO-a koji se održava u Vilniusu 11. i 12. jula, Sjedinjene Države i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi ih mogao dovesti savez bliže ratu s Rusijom, navodi Reuters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je širenje NATO-a prema ruskim granicama u posljednje dvije decenije kao ključni razlog za odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u susjednu Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Bilo kakvo proširenje Sjevernoatlantskog saveza mora biti dogovoreno sa svih 31 članica.
Koje je korake Ukrajina preduzela na svom putu ka članstvu u NATO-u, koji je mogući kompromis oko narednih koraka i kakav je ruski pogled na razvoj događaja?
'Alternativni' put
NATO se još 2008. godine na samitu u Bukureštu složio da bi se Ukrajina, koja je bila dio Sovjetskog Saveza kojim je vladala Moskva do njegovog raspada 1991., mogla na kraju pridružiti Alijansi.
Ali, čelnici NATO-a nisu Kijevu dali takozvani akcioni plan za članstvo (MAP) koji predstavlja mapu puta za njegovo približavanje vojnom bloku.
Moskva je tada ilegalno anektirala ukrajinski Krim 2014. i podržala separatističke zastupnike u istočnoj Ukrajini.
U posjeti Kijevu ovog aprila, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da Ukrajina "ima zasluženo mjesto" u NATO-u, ali je kasnije jasno stavio do znanja da neće moći da se pridruži dok traje rat s Rusijom čije snage sada zauzimaju veći dio istoka i juga Ukrajine.
"Postati član NATO saveza usred rata nije na dnevnom redu. Pitanje je šta se dešava kada se rat završi", izjavio je Stoltenberg, prenosi Reuters.
Početkom juna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova zemlja razumije ovaj stav, ali je krajem mjeseca ponovio pozive da Ukrajina na samitu dobije "politički poziv" u NATO.
Dmitro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, ocijenio je da bi NATO savez bar trebao da preduzme konkretne korake, kako bi se ova zemlja približila članstvu, i to baš na samitu u Litvaniji naredne sedmice.
"Vrijeme je da Alijansa prestane s opravdanjima i započne proces koji vodi do konačnog pridruživanja Ukrajine. Ono što nam je potrebno je jasna, pisana izjava saveznika koja postavlja put ka pristupanju", kazao je Kuleba u tekstu objavljenom na Forreign Affairs.
U okviru procesa MAP-a koji slijede druge bivše komunističke zemlje u istočnoj Evropi, kandidati moraju dokazati da ispunjavaju političke, ekonomske i vojne kriterije i da su sposobni da vojno doprinesu operacijama NATO-a.
Od 1999. godine većina zemalja koje žele da se pridruže NATO-u učestvovala je u MAP-u, iako ova procedura nije obavezna: Finska i Švedska, ranije neutralne države koje su blisko sarađivale sa NATO-om, pozvane su da se direktno pridruže Alijansi.
Nejasno je kako će izgledati put Ukrajine ka članstvu jer sve više zemalja, među kojima su Velika Britanija i Njemačka, predlažu da se preskoči MAP process za Ukrajinu.
Ovakvim potezom, NATO bi mogao odgovoriti na zahtjeve Kijeva i njegovih saveznika u istočnoj Evropi da se prevaziđe jezik sporazuma na samitu u Bukureštu 2008., a da Ukrajini ne ponudi stvarni poziv ili raspored.
Premijer Latvije Krisjanis Karins rekao je da će Rusija ponovo pokrenuti sukob ako Ukrajini ne bude dozvoljeno da se pridruži NATO-u nakon završetka rata.
"Da bismo imali trajni mir, trebat će nam Ukrajina. Nezavisna, slobodna i oslobođena Ukrajina, kao dio NATO saveza", prenosi Reuters njegove riječi.
Ukrajinska vojska je preduzela velike korake ka standardima NATO-a od početka ruske invazije. Proces se ubrzava kako sovjetsko oružje i municija postepeno nestaju, a Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve naprednije oružje.
Zašto je ukrajinsko članstvo u NATO-u tako osjetljivo?
Klauzula o uzajamnoj pomoći leži u srcu saveza, koji je formiran 1949. s primarnim ciljem da se suprotstavi riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju.
Navodi se kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući Alijansu u aktivan rat.
Klauzula, "član 5" Vašingtonskog sporazuma NATO-a, navodi da se "napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike".
Stoltenberg je jasno stavio do znanja da će, iako NATO mora razgovarati o opcijama za davanje Ukrajini sigurnosnih garancija za vrijeme nakon rata, sigurnosne garancije prema članu 5 biti samo punopravne članice Alijanse.
Kremlj prikazuje širenje NATO-a kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji, što zapadne sile poriču, govoreći da je savez u potpunosti defanzivne prirode.
Ako Ukrajina uđe u NATO, iz Moskve je rečeno da bi izazvali probleme budućnosti, te su upozorili na 'neodređeni odgovor' kako bi osigurala svoju sigurnost da se ulazak Ukrajine u savez ne desi.