Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba boravio je 3. aprila u Briselu dok su ministri vanjskih poslova NATO-a razgovarali o prijedlogu za stabilizaciju vojne podrške njegovoj zemlji.
Tim planom je predviđeno formiranje petogodišnjeg fonda od 100 milijardi eura (107 milijardi dolara) koji bi Alijansi dao snažnu ulogu u pružanju kritične vojne pomoći. Ne očekuju se, međutim, konačne odluke o fondu do samita NATO-a u julu u Vašingtonu.
"Moramo osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu dugoročnu pomoć Ukrajini, tako da se manje oslanjamo na dobrovoljne priloge, a više na NATO obaveze. Manje na kratkoročne ponude, a više na višegodišnja obećanja", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Tokom dvodnevnog sastanka u Briselu osim razgovora o planovima za Ukrajinu, bit će obilježena i 75. godišnjica osnivanja Sjevernoatlantskog saveza. Lideri će se također pripremati i za julski samit Alijanse u Washingtonu.
"Moramo promijeniti dinamiku naše podrške," rekao je Stoltenberg po dolasku na sastanak.
Rekao je da će ministri razgovarati o tome kako bi NATO mogao preuzeti veću odgovornost za koordinaciju vojne opreme i obuke za Ukrajinu. Odbio je da potvrdi nivoe finansiranja i rekao da je cilj da se odluka donese na julskom samitu.
Pročitajte i ovo: Šef NATO-a: Ponovni izbor Putina potvrđuje da je Rusija 'autoritarno društvo'Planira se da NATO preuzme dio koordinacije od koalicije predvođene SAD-om poznate kao Ramstein grupa, što je potez koji je djelomično osmišljen da se uspostavi zaštita od bilo kakvog smanjenja podrške SAD-a ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, rekle su diplomate.
Ramstein format je kreirao američki ministar odbrane Lloyd Austin ubrzo nakon invazije u punom obimu u februaru 2022. i zaslužan je za pružanje desetine milijardi dolara ključne vojne i druge pomoći Ukrajini.
NATO se do sada fokusirao na vojnu opremu iz straha da bi direktnija uloga mogla izazvati eskalaciju sa Rusijom. No, diplomate kažu da postoji sve veći stav unutar NATO-a da isporuka vojne pomoći bude održivija i da je NATO u najboljoj poziciji da to uradi.
Američki državni sekretar Antony Blinken, koji će prisustvovati sastanku u Briselu, rekao je dan ranije da NATO razmatra mjere koje bi mogle poslužiti kao "neophodan most" za članstvo u Alijansi za Ukrajinu.
Iz NATO-a kažu da se Ukrajina ne može pridružiti dok je u ratu s Rusijom, ali da će u jednom trenutku postati članica.
"Ukrajina će postati članica NATO-a. Pitanje je kada, a ne da li", rekao je Stoltenberg.
Diplomate su upozorile da su rasprave o prijedlogu u ranoj fazi i da nije jasno da li će cifra od 100 milijardi eura biti prihvaćena ili kako će biti finansirana. Odluke NATO-a zahtijevaju konsenzus između svih 32 zemlje članice.
"Fond od 100 milijardi izgleda veoma optimistično", dodao je diplomata.
Finska je u međuvremenu potpisala desetogodišnji sigurnosni pakt sa Ukrajinom i poslat će dodatnih 188 miliona eura vojne pomoći, rekao je finski predsjednik Alexander Stubb nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu.
Sporazum pokriva sigurnosnu saradnju i dugoročnu podršku, uključujući podršku za odbranu i sigurnost Ukrajine od invazije Rusije i za ukrajinske reforme i rekonstrukciju.
"Desetogodišnji sporazum je dokaz dugoročne posvećenosti Finske podršci Ukrajini", navodi se u saopštenju.
Sastanak se održava u trenutku kada NATO traži novog lidera koji će naslijediti Stoltenberga, koji je na toj funkciji skoro deset godina.
Holandski premijer Mark Rutte ima podršku oko 90 posto članica NATO-a uključujući Sjedinjene Države, Francusku, Britaniju i Njemačku. No suočava se sa protivljenjem Mađarske i kandidaturom rumunskog predsjednika Klausa Iohannisa.
Ukrajinski ministar Kuleba je dan prije Brisela bio u Hagu na međunarodnoj konferenciji pod nazivom Obnavljanje pravde za Ukrajinu. Kuleba je najavio otvaranje internetskog registra šteta, pozivajući Ukrajince da "zatraže nadoknadu za štetu ili uništenje stambene imovine" nastalu tokom ruske invazije punog razmjera od februara 2022.
U završnoj izjavi na konferenciji Obnavljanje pravde za Ukrajinu, predstavnici 44 zemlje osudili su agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i potvrdili svoju posvećenost stvaranju "posebnog suda za istragu i krivično gonjenje zločina agresije protiv Ukrajine."
U saopštenju se navodi da se Rusija mora suočiti sa svim "pravnim posljedicama svih svojih međunarodno protupravnih radnji uključujući nadoknadu za povredu i svaku štetu uzrokovanu takvim radnjama".
U objavi na društvenim mrežama, holandski ministar vanjskih poslova Hanke Bruins Slot, koji je bio domaćin konferencije, pohvalio je novi registar, rekavši da je to "opipljiv napredak... u postizanju odgovornosti i kompenzacije".