Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde i ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto potpisali su pristupne protokole za članstvo u NATO savezu u Briselu.
"Kao buduća članica, Švedska će doprinijeti sigurnosti svih članica", navela je ministrica Linde u uvodnom obraćanju.
"Sa 32 nacije za stolom, bit ćemo još jači i naši ljudi će biti još sigurniji dok se suočavamo s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija", naveo je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
Dodao je da dijele vrijednosti i da su snage Alijanse interoperabilne sa Švedskom i Finskom. Zahvalio se svim članicama koje su tako brzo prihvatile dvije zemlje, naročito Turskoj.
Pročitajte i ovo: Zašto je Turska ukinula veto za ulazak Švedske i Finske u NATO?Dvije države sada imaju status zvanica, a Ann Linde je istakla kako se nada da će put do njihovog punopravnog članstva biti brz.
Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratifikovan u svih 30 država članica NATO-a.
"Različite zemlje imaju različite procedure, pa sam pažljiv u predviđanju kada bi to moglo biti gotovo..ali računam na saveznike da proces bude brz i jednostavan", izjavio je Stoltenberg dodajući da se radi o "mjesecima".
Podcrtao je da su ovo bili najbrži pregovori o pristupanju u historiji NATO-a.
Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, Švedska i Finska su odustale od svoje tradicionalne neutralnosti, a NATO ih je zvanično pozvao da se pridruže najvećem vojnom savezu 29. juna na samitu u Madridu.
"Pristupanje Finske i Švedske učiniće saveznike sigurnijim, NATO jačim, a euroatlantski prostor sigurnijim", saopšteno je ranije iz NATO-a.
Ključne prednosti koje država dobija pristupanjem NATO-u su vojna zaštita, vježbe i određeno oružje, i u najekstremnijim situacijama garancija da će imati čitav pakt iza sebe ako ih neka država koja nije članica napadne.
Turska je prijetila ulaganjem veta na ulazak dvije države u NATO.
Zvanična Ankara je zahtijevala da ove nordijske zemlje prestanu podržavati kurdske grupe, kao što je PKK (Radnička partija Kurdistana), i da ukinu zabranu prodaje dijela oružja Turskoj. Embargo na oružje je uveden nakon turske ofanzive na kurdske snage YPG-a u sjevernoj Siriji 2019. godine.
Na kraju su potpisali sporazum kojim Finska i Švedska potvrđuju da je PKK teroristička organizacija. Osim toga, obećali su da neće podržavati mrežu prognanog turskog islamskog sveštenika (imama) Fethullaha Gullena.
Turska ovu mrežu naziva FETO i označava je kao još jednu terorističku grupu.
Finska i Švedska su pristale da riješe turske zahtjeve za izručenje osoba koje Turska smatra teroristima, rekavši da će to učiniti u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji.