Ulazak Švedske i Finske u NATO povećao bi sigurnost baltičke regije, izjavila je estonska ministrica vanjskih poslova Eva-Maria Liimets.
"Kada vidimo da u našem susjedstvu i druge demokratske zemlje pripadaju NATO-u, to bi značilo da bismo mogli imati šire zajedničke vježbe i više suradnje u oblasti odrbane", rekla je ona, prenosi Reuters.
Kako je navela, širenje Alijanse bi značilo i snažniju prisutnost kopnenih snaga, ali i zračne i pomorske odbrane. Liimets je sudjelovala na sastanku s kolegama iz NATO-a u Berlinu.
Pročitajte i ovo: Premijerka Švedske od parlamenta traži podršku za ulazak u NATORuska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.
Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo u NATO-u.
Finski predsjednik i premijerka objavili su, također, 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.
Predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin ovo su objavili na zajedničkoj konferenciji za novinare u predsedničkoj palati u Helsinkiju.
Rat u Ukrajini, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom, ali koji je već ubio hiljade i raselio milione Ukrajinaca, razbio je dugogodišnju bezbjednosnu politiku i podstakao val podrške javnosti za članstvo u NATO-u u obje zemlje.
Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prijetnje odmazdom iz Moskve i prigovore Turske, članice NATO-a.
Rusija je u ponedjeljak upozorila da su ove odluke Finske i Švedske "ozbiljne pogreške".
"To je još jedna velika pogreška s dalekosežnim posljedicama", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenijele su ruske novinske agencije, piše AFP.
Ukrajina optužuje Rusiju da su u invaziji, koja je počela 24. februara, uništeni ukrajinski gradovi i ubijeno hiljade ljudi, dok je više od šest miliona izbjeglih u susjedne zemlje.
Moskva negira da je gađala civilne ciljeve, te svoju invaziju na Ukrajinu naziva "posebnom vojnom operacijom" za oslobađanje zemlje od nacista.