Američki predsjednik Donald Trump očekuje da saveznici Sjedinjenih Država u NATO-u više troše na oružje i municiju.
Trumpov prijedlog da članice izdvajaju pet posto BDP-a za odbranu bio je široko odbijen, ali zahtjev za većim budžetima je stvaran i ne očekuje se da će nestati.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da bi izdvajanja mogla porasti čak do 3,7 posto BDP-a. Međutim, jedino Poljska prelazi taj prag.
Trenutni cilj izdvajanja za odbranu iznosi dva posto BDP-a, što je većina članica dostigla ili premašila 2024. godine.
Pročitajte i ovo: Da li bi Evropa mogla da se odbrani od ruskog napada?Novi cilj izdvajanja vjerovatno će biti dogovoren na NATO samitu u Hagu u junu. Za to će biti potrebna saglasnost svih 32 zemlje članice.
Evropske zemlje povećale su budžete za odbranu nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine. Mnogi lideri izjavili su da povećana izdvajanja moraju nastaviti kako bi se odgovorilo na rastuću vojnu prijetnju iz Moskve.
Ali, sprovođenje ovih planova u djelo je težak zadatak.
Mnoge vlade već se suočavaju s opterećenim javnim finansijama, zaduženim penzijskim sistemima, preopterećenim javnim službama i nezadovoljnim biračima s različitim prioritetima. Politička nestabilnost dodatno komplikuje situaciju.
Pogled na tri najveće evropske vojne sile naglašava razmjere prepreka velikim ulaganjima u njihove oružane snage.
Njemačka
U nominalnim iznosima, Njemačka je najveći evropski potrošač, izdvajajući skoro 98 milijardi dolara u 2024. godini, prema NATO podacima.
Ovo predstavlja 2,12 posto BDP-a, što je manje od mnogih drugih članica NATO-a. Napori za povećanje izdvajanja naišli su na "zid" i doveli do kolapsa njemačke vlade u decembru.
"Zid" u ovom slučaju predstavlja ustavno pravilo poznato kao "kočnica duga", koje ograničava nivo ukupnog duga i godišnjeg zaduživanja Njemačke.
Predloženo je da se suspenduje kočnica duga zbog izuzetnih pritisaka na potrošnju - ne samo za odbranu - izazvanih ratom u Ukrajini, ali vladajuća koalicija u Njemačkoj nije uspjela postići konsenzus.
Ministarstvo odbrane objavilo je planove za masovna ulaganja kako bi njemačka vojska postala "spremna za rat", ali je ministar Boris Pistorius ostao nezadovoljan nedostatkom sredstava.
Pročitajte i ovo: 'Udvaranje' evropskih čelnika TrumpuNjemački birači će u februaru izaći na vanredne parlamentarne izbore, ali odbrana se jedva spominje kao izborna tema.
Opozicione Kršćanske demokrate izgledaju kao pobjednici, a njihovo obećanje da će održavati potrošnju na "najmanje" dva posto BDP-a neće izazvati oduševljenje u Washingtonu. Manifest stranke obećava održavanje mehanizma kočnice duga, koji je popularan među biračima.
Nicu Popescu iz Evropskog vijeća za vanjske odnose rekao je da njemačka situacija ilustrira problem širom Evrope.
"Političari već 30 godina nisu imali ozbiljan razgovor sa svojim javnostima o potrebi za izdvajanjima za odbranu", rekao je on. "Mnogi se boje da vode taj razgovor. Postoji politički steznik koji to sprečava."
Francuska
Francuska je primjer ovoga. Politička nestabilnost poremetila je planove za povećanje izdvajanja za odbranu na kratak rok.
Predsjednik Emmanuel Macron izgubio je parlamentarnu većinu na prijevremenim izborima tokom ljeta, što je do sada onemogućilo usvajanje budžeta za 2025. godinu.
Pročitajte i ovo: Zašto evropske trupe za Ukrajinu nisu baš izgledne?Ovo je značilo da su francuska izdvajanja za odbranu ostala na nivoima iz 2024. godine, ostavljajući planirano povećanje od tri milijarde dolara u limbu.
Ključni blokovi u parlamentu imaju potpuno različite budžetske prioritete. I ljevica i krajnja desnica žele više društvene potrošnje, dok desni centar želi smanjenje poreza, a niko ne izgleda spreman na kompromis. Vlada bi mogla izgubiti povjerenje u bilo kojem trenutku.
"O odbrani se nikad ne diskutuje", rekao je Olivier Costa sa Sciences Po u Parizu. "Cijela priča se svodi na političke lidere koji žele pobijediti na sljedećim predsjedničkim izborima. "
U međuvremenu, budžetska situacija u Francuskoj već je rastegnuta do pucanja. Nacionalni dug iznosi 120 posto BDP-a, što je dvostruko više od gornje granice duga Evropske unije.
"Francuska je gora od Njemačke po svim ekonomskim pokazateljima", rekao je premijer François Bayrou 14. januara.
Costa je rekao da bi "u trenutnom kontekstu bilo vrlo teško objasniti građanima da je potrebno više trošiti na odbranu".
Britanija
Britanija ima jedan od najvećih evropskih budžeta za odbranu. S oko 82 milijarde dolara, on čini 2,33 posto BDP-a. Politička situacija u zemlji je stabilnija, jer nova vlada ima veliku većinu u parlamentu.
Međutim, premijer Keir Starmer prošle godine pobijedio je na izborima obećavši da neće povećavati poreze i da će smanjiti zaduživanje.
Pročitajte i ovo: Orban kaže da bi povećanje budžeta za odbranu 'osakatilo' mađarsku ekonomijuOn je također obećao održati potrošnju u prioritetnim oblastima, uključujući odbranu, ali i zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu transporta.
Nacionalni dug Britanije trenutno je na najvišem nivou od 1960-ih.
Sve ovo znači da postoji vrlo ograničen prostor za povećanje sredstava za odbranu.
U novembru, Starmer je rekao Rutteu da će vlada na proljeće "postaviti put" za povećanje izdvajanja na 2,5 posto BDP-a.
Nedostatak vremenskog okvira za ovu posvećenost potrošnji je kritikovan - kao i njena ambicija, koja je daleko ispod brojeva koje je Rutte spomenuo.