Nacrt godišnjeg nacionalnog programa BiH (ANP) po deveti put je skinut sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH. Ministri iz Republike Srpske kažu kako imaju jedinstven i jasan stav i da o ovom dokumentu ne žele raspravljati, pokazujući, kako kažu, na taj način opredjeljenost ovog entiteta u BiH vojnoj neutralnosti.

Godišnji nacionalni plan, koji je BiH trebala poslati Sjevernoatlantskom savezu (NATO) od održavanja Općih izbora u BiH 2018. godine, postao je kamen spoticanja za formiranje vlasti u BiH.

Godišnji nacionalni program BiH za NATO je devet puta uvršten i isto toliko puta skinut sa dnevnog reda. Dokument je poslednji put skinut na zahtjev ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića.

Pročitajte i ovo: Istekao rok za formiranje vlasti: BiH između Vašingtona i Moskve

Šta je Akcioni plan?

Akcioni plan predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.

Kada je u pitanju BiH, riječ je o materijalu zbog kojeg još od decembra 2018. godine političke stranke, koje imaju većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH, nisu uspjele formirati Vijeće ministara BiH s obzirom na to da se Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) protivi usvajanju ANP-a.

Vojni analitičar Đuro Kozar smatra da neusvajanje ovog materijala pokazuje da bh. političari, naročito oni iz Republike Srpske, nisu spremni prihvatiti reforme koje su obuhvaćene ovim dokumentom.

„Taj plan nije samo tehnička stvar. On podrazumijeva niz reformi koje očito ne idu u prilog manjem bh. entitetu, Republici Srpskoj. Nije tu samo riječ o vojsci i policiji, tu ima niz reformi koje se odnose na rad Parlamentarne skupštine BiH i jačanje državnih kapaciteta, zatim riječ je o ekonomiji, o poštivanju ljudskih prava. U RS-u je unitaristički sistem, tamo nema kantona, sve je centralizirano i njima ne odgovara da se vlast distribuira i na niže nivoe“, smatra Kozar.

Marina Pendeš sa snagama BiH koje učestvuju u misiji NATO u Afganistanu

Dan uoči sjednice Vijeća ministara BiH, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš pozvala je kolege u Vijeću ministara BiH da podrže Godišnji nacionalni plan (ANP). Kaže kako je plan kvalitetna osnova da se preuzme odgovornost za implementiranje izbornih rezultata.

„ANP ne može biti kamen spoticanja jer ANP je dokument koji smo mi u BiH pripremili vodeći računa o pet poglavlja koje treba u narednom periodu kroz reformske procese voditi. Ta poglavlja su na neki način identična s Reformskom agendom na putu BiH ka Evropskoj uniji", izjavila je Pendeš.

Kome je još ANP sporan

Međutim, Godišnji nacionalni program nije sporan samo za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Ni aktualni politički predstavnici iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH, predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS-a) i Partije demokratskog progresa (PDP-a), koji su sada već u tehničkom mandatu, ne žele usvojiti ovaj dokument i proslijediti ga u sjedište NATO-a.

Ovakav pristup u praksi blokira usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa i u Predsjedništvu BiH, jer uvijek postoji mogućnost da član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon usvajanja proglasi ANP destruktivnim po vitalni interes bh. entiteta RS-a. Dodik je ovakav scenario i više puta najavljivao.

Pročitajte i ovo: Blokadom vlasti u BiH 'zarobljeno' milijardu eura

Dok se ovaj dokument ne usvoji i ne pošalje u NATO, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović neće dati saglasnost kandidatu Saveza nezavisnih socijaldemokrata za poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Na ovakvu odluku predsjednik SNSD-a, te član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik odgovorio je blokiranjem rada Parlamentarne skupštine BiH, koja od dana konstituisanja nije usvojila niti jedan zakon.

Za razliku od Bošnjaka i Srba, politički predstavnici Hrvata u BiH, prije svega Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) smatra kako ovaj dokument nije ključan za formiranje vlasti, da ga treba ostaviti po strani. Njima je prioritet dogovor oko izmjena Izbornog zakona BiH.

I tako već više od godinu od održavanja Općih izbora u ovoj državi, političke prilike u BiH se vrte u krug.

Stav NATO-a

Dok zastupnici uzimaju plate, a Parlament ne zasjeda, otvara se pitanje da li NATO savez pod svojim okriljem uopće želi državu kakva je BiH.

Analitičar Đuro Kozar napominje da ovaj savez nije samo vojni.

„Bosna i Hercegovina koja je nepospremljena, nesređena, koja je nefunkcionalna, da li nju Savez želi? U pravilu, NATO ne želi sa državom koja pristupi ovom savezu da unese i njene probleme. On želi državu koja je čista, koja je postigla vrhunske rezultate u provođenju svih reformi“, objašnjava Kozar.

Pročitajte i ovo: Ruska kočnica na putu BiH u NATO

Američka administracija već je u nekoliko navrata upozorila bh. političare na važnost dostavljanja ANP-a. Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Matthew Palmer kazao je da je važno da BiH preda ANP kako bi mogla biti partner NATO-u u promovisanju reformi u odbrambenom i sigurnosnom sektoru te da NATO donosi puno toga i može pomoći BiH da ojača svoje sposobnosti u ovim vrlo važnim područjima.

Podsjećamo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 10. juna 2009. godine, usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. U aprilu naredne godine, stigao je pozitivan odgovor sa Samita NATO-a održanog u Talinu (Estonija).