Pristupanje Švedske NATO savezu dodaje zadnji komadić u slagalicu Alijanse oko obala strateški važnog Baltičkog mora, ali Rusija i dalje predstavlja prijetnju ispod i iznad površine vode.
Nakon što se Finska prošle godine pridružila NATO savezu, članstvo Švedske, koja je u ponedeljak, 26. februara otklonila posljednju prepreku sa glasom Mađarske, znači da sve države koje okružuju Baltičko more, osim Rusije, pripadaju alijansi koju predvode Sjedinjene Države.
Ta činjenica je nagnala neke da Baltičko more nazovu "NATO jezero" s obzirom da su zapadni saveznici sada dobro pozicionirani kako bi onemogućili prostor za manevrisanje Rusije na ključnim brodskim rutama ako bi rat protiv Moskve ikada izbio.
- Estonija kaže da se Rusija priprema za vojni sukob sa Zapadom
- Predsjednik Latvije: 'Ukrajina se ne bori samo za nas, već i umjesto nas'
Ali, analitičari upozoravaju da, dok ulazak Švedske olakšava NATO savezu da uspostavi kontrolu i ojača ranjive članice - baltičke države, Rusija i dalje može da nanese štetu regiji iz teško naoružane enklave Kalinjingrada i bude prijetnja podvodnoj infrastrukturi.
"Ako pogledate kartu onda geografski Baltičko more postaje NATO jezero, da", rekla je Minna Alander, istraživačica na Finskom institutu za međunarodne poslove.
"Ali NATO i dalje ima puno posla."
Od ruske invazije na Ukrajinu, serija komplikovanih incidenata, među kojima je i onaj koji uključuje cjevovode i kablove ispod Baltičkog mora, poslali su NATO-u signal za buđenje i ukazali na ranjivosti.
Sabotaža je u septembru 2022. pogodila gasovod Sjeverni tok između Rusije i Evrope. Istraga koja traje duže od godinu dana još nije javno imenovala odgovorne.
Onda je prošlog oktobra gasovod i kablovi koji vode od Finske i Švedske do Estonije bili oštećeni. Finska policija je rekla da vjeruje kako je u incident najvjerovatnije bio umiješan kineski teretni brod.
Kao odgovor na to, NATO je ojačao svoje mornaričke snage i traži način da poboljša sposobnosti nadgledanja, ali praćenje onoga šta se dešava pod vodim je težak zadatak.
"Jako je teško imati totalnu kontrolu nad morem kako što možete da kontrolišete teritoriju i zemlju", rekla je Julian Pawlak, istraživačica u njemačkom Univerzitetu Bundeswehr u Hamburgu.
"Ono što je, između ostalog, pokazala sabotaža na gasovodu Sjeverni tok, jeste to da je i dalje teško da se bude sasvim siguran u to šta se dešava ispod površine na morskom dnu."
Prijetnja iz Kalinjingrada
Švedska je imala blisko partnerstvo sa NATO savezom, ali će formalno članstvo omogućiti da bude sasvim integrisana u odbrambene planove Alijanse.
Iza duge baltičke obale, Švedska dolazi sa ostrvom Gotland kojie će igrati ključnu ulogu u tome da pomogne NATO savezu u provođenju svoje volje.
Međutim, odmah preko vode Rusija ima svoju ključnu isturenu poziciju, enklavu Kalinjingrad.
Uklještena između Poljske i Litvanije, to je regija koju je Moskva posljednjih godina pretvorila u jednu od najmilitarizovanijih u Evropi, sa nuklearnim projektilima koji su tamo stacionirani.
Pročitajte i ovo: Može li se rat u Ukrajini proširiti preko Kaljiningrada?Ruska baltička flota sa sjedištem u Kalinjingradu tek je mali dio onoga što je bila tokom Hladnog rata, a invazija na Ukrajinu izbacila je neke njene snage iz regije.
Ali John Deni, profesor Ratnom koledžu američke vojske, rekao je da je Kremlj nastavio s ulaganjima u podmorske sposobnosti i da još uvijek ima vatrenu moć da organizuje manja iskrcavanja ili da bude prijetnja logističkim rutama NATO saveza.
"U smislu artiljerije, indirektne vatre i nuklearnog oružja, oni prevazilaze domete NATO saveznika u regiji", rekao je DENI za AFP.
"Saveznici moraju da se suoče sa tom prijetnjom i suprotstave joj se."
S druge strane, dok Štokholm sa sobom donosi bogato nasljeđe pomorske istorije, poput ostalih država NATO-a u tom području, njegova mornarička moć na Baltiku je i dalje slaba.
"Čak i ako računate Švedsku, pomorska sredstva NATO-a su relativno ograničena", rekao je Deni, dodajući da saveznici moraju da razviju sposobnost deminiranja pod vatrenom paljbom.
Jačanje baltičkih država
Tri države koje osjećaju posebno olakšanje zbog ulaska Švedske (i Finske), su NATO baltičke države, Estonija, Litvanija i Latvija, koje su se dugo smatrale Ahilovom petom Alijanse.
Ratni planeri su se borili kako da riješe da one ne budu odsječene u slučaju da ruske trupe zauzmu 65 kilometara koridora Suvalki između Kalinjingrada i Bjelorusije.
Položaj Švedske koja se nalazi na Sjevernom i Baltičkom moru otvara ključnu rutu za tranzit više NATO snaga koje ih štite u slučaju napada.
"Omogućava američkim snagama da pravovremeno ojačaju države Baltičkog mora, ali posebno države na prvoj liniji", rekla je Tuuli Duneton, estonska podsekretarka za odbrambenu politiku.
Međutim, uprkos radosti u NATO-u zbog dobrodošlice Švedskoj, američki profesor Deni insistirao je na tome da bi savez trebao da bude obazriv u pogledu Baltika.
"Nazvati ga 'jezerom NATO saveza' dovodi do samozadovoljstva", rekao je Deni.
"Izazov i prijetnja koju predstavlja Rusija u regiji značajni su na neki način, a saveznicima za sada nedostaje kapaciteta da se tome suprotstave u slučaju krize."