NATO sigurno ima neke konkretne planove u slučaju narušavanja stabilnosti na Balkanu, ali o kakvim bi se intervencijama radilo nije poznato, ocjenjuju stručnjaci nakon medijskih napisa da je NATO spreman operativno intervenisati na Zapadnom Balkanu. Takođe, smatraju stručnjaci, malo je vjerovatno da bi se moglo nešto desiti u skorije vrijeme.
Pozivajući se na tajna dokumenta Severnoatlantskog pakta zagrebački Večernji list objavio je da je na nivou ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a nedavno usvojen dokument u kojem se navodi kako je NATO spreman da operativno intervenšea na Zapadnom Balkanu kada to bude potrebno, kako bi spriječio međuetnički sukob i promovisao sigurnost i stabilnost.
U dokumentu se, prema tvrdnjama ovog lista, detaljno opisuju dvije vrste prijetnji s kojima su suočene države na Zapadnom Balkanu: destabilizirajuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija, kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka.
Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak kaže da je o ovakvom dokumentu pročitao u medijima, te da sličan dokumenat nije vidio.
Igor Crnadak: Mi nismo crna tačka Evrope
"Mi smo svjesni da postoji opasnost od terorizma. Vidjeli smo ne tako davno šta se desilo u Francuskoj (Pariz Nica), Turskoj i u drugim zemljama. Ali mi nismo nikakva crna tačka Evrope. Mi pokušavamo da iznesemo takvu činjenicu u svijet, jer je to zaista tako. A ja zaista nisam dobio nikakvu zvaničnu informaciju niti vidio dokument takve vrste", kazao je Crnadak.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, komentarišući ovo pitanje, rekao je da je NATO već prisutan u BiH i da postoji dobra saradnja sa snagama EUFOR-a, podsjetivši da su u oktobru u blizini Banjaluke održali i zajedničku vježbu.
"Kada je u pitanju terorizam imali smo i u BiH u protekle dvije godine dva slučaja u Zvorniku i Sarajevu, ali od toga ne treba praviti histeriju. Treba imati na umu jednu širu perspektivu, a to podrazumijeva unaprijeđenje regionalne saradnje: 'Mi smo tu da vam pomognemo i da vas podržimo'", kazao je Vigemark.
Poruke odvraćanja
U dijelu objavljenog dokumenta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, prema tvrdnjama Večernjeg lista, navodi se da "Rusija pruža i političku i ekonomsku podršku entitetu Republika Srpska kako bi ometala evroatlantski put BiH".
"Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, prema ocjeni NATO-a, nastoji da potkopava euroatlantske integracije BiH, što se vidi i u nedavnom raspisivanju nelegalnog referenduma, ali i u tome da njegov entitet odbija da registrira vojne nekretnine", naveo je "Večernji list" detalje dokumenta.
Sekretar Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denis Hadžović kaže da NATO sigurno ima neke konkretne planove u slučaju narušavanja stabilnosti na Balkanu, posebno ako se ima u vidu da ima trupe na Kosovu i sjedište u Sarajevu.
"Konkretni planovi sigurno postoje u slučaju narušavanja, ali ja nisam siguran da sada postoji posebno zabrinutost stanjem na terenu. Po nekim pokazateljima, nema analize koje ukazuju da bi se nešto moglo dešavati u narednom periodu. Ali, kažem, planovi vjerovatno postoje i svi očekujemo da ima ta spremnost, jer to nam je garancija za mir i stabilnost u regionu", kaže Hadžović.
Miloš Šolaja: BiH nije toliko geopolitički i strateški bitna koliko bi mi htjeli da jeste
Ako je tačno ovo što navode mediji, čini se da se više radi o nekim porukama odvraćanja jer NATO nije taj koji bi na ovakav način razriješavao etničke konflikte na Balkanu, smatra profesor Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke Miloš Šolaja.
"To bi bio apsolutno poraz zapadne međunarodne zajednice prema Balkanu da se nakon dvadeset i nešto godina oružjem pokušaju riješiti neki problemi. Jedini mogući razlog bi mogao biti ruska srateška prijetnja, ali mislim da ni to nije, jer BiH nije toliko geopolitički i strateški bitna koliko bi mi htjeli da jeste", ocjenjuje Šolaja.
"Prema tome", zaključuje Šolaja, "to možda jeste jedno upozorenje da se političkim sredstvima pokušaju riješiti neki konflikti u BiH, koji čak i nisu toliki kao u nekim druge državama u regionu kao što je Makedonija".
Ako ovo i jesu neke poruke, smatraju stručnjaci za sigurnost, onda su upućene onim političarima koji su izjavljivali da međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini nema više instrumente prinude koje bi mogla iskoristiti.