Kako se boriti protiv 'cyber' nasilja?

Napadi, prijetnje, omalovažavanja, pozivi na linč, a nerijetko i govor mržnje u velikoj mjeri prisutan je u online prostoru BiH. Postojeći zakonski okvir tretira samo govor mržnje i to one koja potiče vjersku i nacionalnu mržnju. Sve ostalo ne podliježe sankcijama. S druge strane, medijska pismenost građana BiH je na jako niskom nivou, tako da većina nije svjesna da zbog neslane šale može biti izložena najgnusnijem sudu javnosti.

Posljednji u nizu napada koji je počeo na društvenim mrežama, prije svega Facebooku, desio se učiteljici u sarajevskoj osnovnoj školi Čengić Vila 1, Dijani Pelidiji.

Njenu fotografiju na kojoj na glavi nosi šajkaču prvo su podijelili roditelji učenika, a potom su pojedini portali preuzeli i proširili informaciju.

Dijana Pelidija je svoj profil na Facebooku obrisala, ali je prije toga napisala saopštenje za javnost.

"Dragi ljudi, prvenstveno mi je namjera izviniti se svim prijateljima i poznanicima, ali i široj javnosti, koje je ovaj događaj poremetio. Slika sa šajkačom je nastala na vikendu u Beogradu. Tada sam u zatvorenu chat grupu od 8-10 poznanika poslala spornu fotografiju. Svojim poznanicima sam napisala kako se u centru Beograda pored Željezničke stanice javno prodaju ovakvi simboli i javno veličaju ratni zločinci, a 'oni će prije nas u EU'. Dakle, fotografija je imala sasvim drugačiju konotaciju nego što se sada želi prikazati, a i nikada nije postavljena javno na mom ili nečijem profilu", napisala je Dijana Pelidija u svom obraćanju javnosti.

Nakon što su mediji objavili spornu fotografiju, Dijana Pelidija je nazivana najpogrdnijim imenima, slali su je na Pale, prijetili, razapinjali.

Anonimni sijači straha

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Belma Buljubašić smatra kako je najužasnije u svemu tome što iza većine komentara stoje roditelji malodobne djece.

"Sav je bijes usmjeren prema toj učiteljici, uz konstataciju ko nam to odgaja djecu. Komentari roditelja su puni govora mržnje. Oni kao roditelji imaju pravo da pozivaju na linč, ali je sva pažnja usmjerena ka učiteljici, jer valjda je ona jedina zadužena za odgoj djece", smatra Buljubašić.

Pročitajte i ovo: Nacionalnost glavni povod širenju mržnje na portalima u BiH

Iako se o online zlostavljanju u BiH malo zna, psihologinja Elma Omersoftić navodi da ono proizvodi iste posljedice kao fizičko ili psihičko nasilje u stvarnom svijetu.

"Tu mogu da se jave različiti simptomi depresivnosti, anksioznosti, pa i izolovanosti kada je u pitanju socijalni kontekst. U nekom dalekosežnom obliku može da se javi posttraumatski stresni sindrom", objašnjava psihologinja Omersoftić.

'Komentari na portalima naročito problematični'

Kada je u pitanju sankcionisanje takozvanih zlostavljača na internetu, BiH još uvijek nije regulisala ovu oblast. Postoje određene sankcije kroz krivične zakone, ali to smatra pravna ekspertica Sevima Sali-Terzić nije dovoljno.

"Za onaj govor mržnje koji ne predstavlja vjersku, nacionalnu ili rasnu mržnju, koji bi se morao krivično sankcionisati ne postoji zakon. Evropska komisija protiv rasne netolerancije je davno pozvala BiH da reguliše ovo pitanje, zato što je konstatovala da se u BiH, u online medijima, sve više koristi govor mržnje, da mediji prenose govor mržnje i naročito je problematičan dio sa komentarima na portalima sa vijestima", kaže Sali-Terzić.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Vuk Vučetić smatra kako građani BiH, mladi prije svega, moraju naučiti da društvene mreže, ali i komentarisanje na portalima ne može biti dio zabave.

"Mladi u BiH nemaju svijest o tome šta su nove tehnologije, nemaju kritički odnos prema njima. One im služe za zabavu i igru. Međutim, ljudi moraju znati da jednom kada nešto objave na internetu, bilo da su društvene mreže u pitanju ili komentarisanje na portalima, video, tekst, fotografija, da to zauvijek ostaje pohranjeno kao neki digitalni otisak u online prostoru", objašnjava Vučetić.

TV LibertyPlus: - 3 - Virtuelni govor mržnje

Bosna i Hercegovina, nema nikakav zakon koji tretira nasilje na internetu u svijetu poznatije kao Cyberbullying. Iz Regulatorne agencije BiH u razgovoru za RSE objasnili su kako oni nemaju nadležnost da kontrolišu, a pri tome i sankcionišu portale ili društvene mreže, bez obzira što većina tradicionalnih medija (televizije i radiostanice) ima portale na internetu, na kojima su dozvoljeni komentari u kojima je najprisutniji govor mržnje.

U Republici Srpskoj prema Zakonu o javnom redu i miru, kao "javno mjesto'' tretiraju se i društvene mreže.