Nedavno samoubistvo četrnaestogodišnjakâ, Mahira Rakovca iz Sarajeva i Alekse Jankovića iz Niša, aktuelizovalo je problem vršnjačkog nasilja na Balkanu, kome su izložena mnoga deca. Nakon ovakvih tragičnih situacija javnost se ustalasa. Nadležni u školama i ostalim institucijama ističu da će se odlučno boriti protiv ove pošasti.
Međutim, problem je širi i dublji jer su njegovi uzroci u porodici, a na njega itekako utiču i preovlađujući društveni i kulturni ambijent, na šta presudno utiču mediji, koji, u trci za profitom, promovišu, ne samo najbrutalnije scene nasilja, već i nasilje kao maltene prihvatljiv model ponašanja. Zbog toga kriminalci, poput Kristijana Golubovića, koji je nedavno učestvovao u rialiti programu na nacionalnoj televiziji u Srbiji, postaju uzor mladima, koji su stajali u redu, u Kraljevu, da bi dobili autogram od njega.
Prema istraživanjima, 80 odsto učenika završnih razreda osnovnih škola u Bosni i Hercegovini prijavljuje neki oblik vršnjačkog nasilja - najčešće je emocionalno, no puno je i fizičkog nasilja. U digitalnoj eri, zlostavljanje obično počinje na Internetu. Na društvenim mrežama, vršnjaci jedni druge omalovažavaju, vređaju, dogovaraju masovne tuče. Rat i poratno siromaštvo obezvredili su pozitivne društvene vrednosti. Deca odrastaju uz kompjutere, rialitije, mobitele, skoro u virtuelnom svetu, bez pravog usmerenja. Stručnjaci kažu da su svi zakazali - porodica, škola, društvo i država. Priču "Djeca potpuno zanemarena: Nasilje na svakom ćošku i u različitom obliku" donosi Marija Arnautović.
Sarajevo: Pravda za Mahira
"Pravda za Mahira", Sarajevo
Nekoliko hiljada građana Sarajeva mirnom šetnjom, nazvanom "Pravda za Mahira", od centra Sarajeva do Zgrade zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine upozorilo je na opasnost vršnjačkog nasilja u bosanskohercegovačkim školama.
Građani su se okupili na inicijativu Facebook grupe "Pravda za Mahira", a šetnja je organizovana tačno 40 dana od smrti četrnaestogodišnjneg Mahira Rakovca koji je zbog, kako se sumnja - vršnjačkog zlostavljanja u školi, počinio samoubistvo. OPŠIRNIJE
Poslednjih godina u Srbiji je registrovan veliki porast digitalnog nasilja među mladima, ali se po ukupnom stepenu vršnjačkog nasilja, Srbija i dalje nalazi u krugu većine evropskih zemalja, pokazuju najnoviji podaci državnih organa. Pojedinosti ima Zoran Glavonjić u tekstu "Nasilje svuda oko mladih, TV i društvene mreže posebna briga".
U Crnoj Gori se poslednjih godina malo uradilo od obećanog na suzbijanju i sprečavanju vršnjačkog nasilja u školama, koje je sve rasprostranjenije, što mora da zabrine društvo u celini. Umesto prevencije, sa ovim problemom se suočava tek kada se desi incident, tako da se onda više tretiraju njegove posledice, nego uzroci - ističu sagovornici Lele Šćepanović u priči "Nasilje među djecom i mladima: Tuče se zakazuju i putem Facebooka".
Vršnjačko nasilje je evidentno u školama na Kosovu, a najviše u Prištini, pokazuju policijske statistike. Najveći izazov ipak je podizanje svesti samih učenika, ali i školskog osoblja, da prijave nasilje. U Ministarstvu obrazovanja kažu da se neretko desi da škole ne prijavljuju ovakve slučajeve zbog svoje reputacije. Zbog toga roditelji sve više gube poverenje da će se nešto preduzeti nakon napada na njihovu decu. Više detalja u tekstu Amre Zejneli "Statistike o nasilju u školama zabrinjavajuće".
Problem vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj je prepoznat. Već preko deceniju postoji razrađen sistem prevencije, ali manjka saradnja unutar njega i kampanjsko rešavanje ovog problema. Pročitajte tekst Enisa Zebića "Dječaci i mlađa djeca najčešće žrtve fizičkog nasilja".