Za osam godina, Međunarodna svemirska stanica (ISS), koja se smatra bastionom globalne saradnje i ljudskih sposobnosti, prestat će da postoji. Ali tu neće biti kraj. Umjesto nje, predviđa se uzbudljiva budućnost ljudskih svemirskih letova.
Projekat ISS započeo je 1998. lansiranjem ruskog modula Zarya, prve komponente stanice. Desetine zemalja zajedno su radile na izgradnji najveće konstrukcije koju je napravio čovjek u svemiru.
Ono što je najvažnije, najavilo je partnerstvo između dva ogorčena neprijatelja, SAD-a i Rusije, nakon završetka Hladnog rata i pada Sovjetskog Saveza.
Rezultat udruženih napora je bila ogromna svemirska stanica veličine fudbalskog igrališta, teška više od 400 tona, koja kruži oko naše planete brzinom od 28.980 km/h, po cijeni izgradnje od najmanje 150 milijardi dolara.
"Bilo je apsolutno ogromno. To je zaista sjajna priča o saradnji nakon Hladnog rata. Ruska svemirska industrija bila je u teškom stanju. Ovo je bila prilika za Sjedinjene Države i Rusiju da otvore ovu novu eru zajedničkog rada", tvrdi Wendy Whitman Cobb, stručnjakinja za svemirsku politiku sa Škole za napredne studije o zraku i svemiru američkog ratnog zrakoplovstva u tekstu objavljenom na BBC-ju.
Od naučnih dostignuća do skepticizma
ISS je kontinuirano zauzeta (naseljena) od kako je njena prva posada stigla u novembru 2000. godine. Međutim, hardver stanice stare, pa će ona 2031. biti isključena iz orbite, vraćena kroz Zemljinu atmosferu i srušena u okean.
Hiljade naučnih eksperimenata sprovedeno je na ISS-u, i na američkoj i na ruskoj strani stanice, kao i u evropskim i japanskim modulima koji su takođe bili pričvršćeni. Istraživanja su uključivala istraživanje bolesti poput Alchajmerove ili Parkinsonove, proučavanje novih stanja materije i razvoj načina uzgoja hrane u svemiru, kao što su zelena salata i rotkvice.
Živjeti i raditi na stanici "bilo je fantastično iskustvo", kaže Frank de Winne, astronaut iz Evropske svemirske agencije koji je posjetio stanicu dva puta, 2002. i 2009.
"Raditi tamo je iskustvo koje se dešava jednom u životu u međunarodnom partnerstvu, i pomiče čovječanstvo naprijed."
Ipak, ne slažu se svi da je stanica bila tako uspješna. Lord Martin Rees, britanski kraljevski astronom, kaže da je cijena previsoka za samo naučni povratak.
"Sigurno nije bilo vrijedno truda samo za čistu nauku. Slanje ljudi u svemir je veoma skupo", kaže on.
"Mislim da je budućnost ljudskih svemirskih letova za milijardere i avanturiste", dodaje.
On sugeriše da bi se zemlje trebale više fokusirati na robotske misije, kao što su izuzetno uspješni svemirski teleskop James Webb ili tekuće misije na Mars.
Međutim, umjesto istraživanja, neki tvrde da je glavno postignuće stanice učvršćivanje čovječanstva kao vrste koja putuje u svemir.
"Prije lansiranja ISS-a uronili smo prste u dugotrajne svemirske letove, s ruskim kosmonautima koji su proveli više od godinu dana na svojoj svemirskoj stanici Mir, ali ISS je bio na drugom nivou", kaže Laura Forczyk, svemirska analitičarka u američkoj konsultantskoj firmi Astralitički.
"Promijenilo je naše mišljenje o tome šta znači biti svemirska civilizacija", kaže ona.
"Nismo mogli preskočiti svemirsku stanicu", slaže se de Winne. "Toliko toga smo naučili. Biće to tužan dan [kada se deorbitira]."
Bez obzira na to, kraj ISS-a će dovesti do kraja impresivan prikaz ljudske saradnje, one koja je nadživjela ratove i sukobe na našoj planeti.
Nedavna ruska invazija na Ukrajinu dala je projektu najteži test do sada. Iako je suradnja za sada opstala, takvo partnerstvo se čini malo vjerojatnim u bliskoj budućnosti.
"Rusi više neće učestvovati", kaže Kathy Lewis, historičarka svemira iz Nacionalnog muzeja vazduhoplovstva i svemira u SAD.
"Govorili su o tome da idu svojim putem i neće biti prihvaćeni s obzirom na njihovu invaziju na Ukrajinu."
Ruske nedoumice
Jurij Borisov, koji je preuzeo svemirsku agenciju Roskosmos sredinom 2022. a, rekao je predsjedniku Vladimiru Putinu na sastanku emitovanom na televiziji 26. jula da je donesena odluka o napuštanju programa ISS-a 2024. godine.
Napetost oko rata u Ukrajini bacila je mrlju, na ‘orbitalni simbol američko-ruske diplomatije’, nakon što je prošle godine Moskva zaprijetila da će prekinuti svoje učešće.
Ova odluka Roskomosa preispitana je već u oktobru 2022. kada su zatražili nastavak učešća na ISS-u.
Sergej Krikalev, šef ruskih programa letova u svemir za ljude, rekao je novinarima 3. oktobra 2022. da je Roskosmos počeo "da razgovara o proširenju našeg učešća u programu ISS sa našom vladom i da se nadamo da će imati dozvolu za nastavak sledeće godine".
Krikalev nije najavio jasan datum za taj plan. Rekao je da se izgradnja nove stanice neće dogoditi brzo, "pa ćemo vjerovatno nastaviti letjeti dok ne budemo imali novu infrastrukturu".
On je to rekao na engleskom tokom konferencije za novinare NASA-e uoči lansiranja rakete SpaceX 5. oktobra koja je prevela ruskog kosmonauta, dva američka astronauta i japanskog astronauta na ISS.
Partnerske zemlje ISS-a, Sjedinjene Države, Rusija, Evropa, Kanada i Japan, trenutno su posvećene upravljanju orbitalnom laboratorijom samo do 2024. godine, iako su američki zvaničnici već izjavili da žele nastaviti do 2030. godine.
A šta će naslijediti ISS?
U Zemljinoj orbiti, skoro je evidentno da će nove komercijalne svemirske stanice zauzeti mjesto ISS-a. NASA je već angažovala kompanije SpaceX i Boeing u SAD za transport ljudi u nisku orbitu Zemlje.
Takođe je počela da dodeljuje ugovore vrijedne stotine miliona dolara kompanijama za razvoj novih svemirskih stanica. To bi mogle postati male istraživačke laboratorije ili destinacije za svemirske turiste, održavajući prisustvo čovječanstva u orbiti.
Jedna od tih kompanija, Axiom Space, već je prevozila plaćene astronaute na SpaceX raketama u orbitu. Kompanija se nada da će 2025. početi spajati module na ISS, koji bi na kraju mogli biti odvojeni kako bi formirali vlastitu stanicu koja bi se mogla iznajmiti korisnicima koji plaćaju.
Nisu svi uvjereni u tu ideju, navodi BBC.
"Zaista sam skeptičan prema tamošnjim poslovnim slučajevima", kaže Jonathan McDowell, astronom Harvard i Smithsonian Centra za astrofiziku u SAD-u. "Jednostavno nisam uvjeren da možete voditi profitabilnu svemirsku stanicu."
NASA i drugi ISS partneri su željni da istraže ove mogućnosti.
"U raspravi smo sa svim tim igračima", kaže Josef Aschbacher, čelnik Evropske svemirske agencije (ESA). "Veoma smo željni da pronađemo način da nastavimo nakon završetka ISS-a."
Za NASA-u, oslobađanje tri milijarde dolara potrošenih na ISS svake godine omogućit će agenciji da slijedi druge ciljeve svemirskih letova, odnosno slanje astronauta nazad na Mjesec i, na kraju, na Mars.
Vaš browser nepodržava HTML5
NASA simulira život na Marsu
Agencija sada sprovodi svoj program Artemis za povratak na površinu Meseca. 2024.
Četiri astronauta će letjeti oko Mjeseca prvi put od Apolla 17, 1972. godine, a povratak na površinu planiran je 2025. godine.
"Stanica je skupa", kaže John Klein, stručnjak za svemirsku politiku na Univerzitetu George Washington u SAD. "Pokušavaju da odustanu od programa Artemis."
NASA također želi izgraditi novu svemirsku stanicu u blizini Mjeseca, poznatu kao Lunar Gateway, uz pomoć međunarodnih partnera.
Izgradnja bi mogla početi kasnije ove decenije. Iako neće odgovarati veličini ISS-a, mogla bi postati ključni dio budućih ljudskih svemirskih letova na Mjesec i dalje, djelujući kao ispostava za astronaute koji putuju na i sa Mjeseca.
Konačno, postoji mogućnost da ISS neće biti potpuno uništen.
Neke kompanije se brinu da bi skretanje cijele stanice bilo uzaludno, te da bi se neki od njenih modula i resursa mogli prenamijeniti ili ponovo koristiti u svemiru. NASA još nije rekla da je otvorena za takve ideje, ali bi mogla promijeniti svoje mišljenje kako se bliži rok za izlazak iz orbite ISS-a.
“Niko ko je uključen u svemir na koji sam se susreo zaista ne želi da ga jednostavno baci u okean“, kaže Gary Calnan, izvršni direktor CisLunar Industries u SAD-u.
Krajem 2022., CisLunar i nekoliko drugih kompanija predstavili su Bijeloj kući prijedlog za ponovno korištenje aspekata stanice, kao što je topljenje dijela njenog metala ili prenamjena nekih njenih modula. Calnan kaže da je Bijela kuća bila inspirativna.
Na ovaj ili onaj način, projekat ISS će se završiti 2031. godine, bilo da se radi o takozvanom vatrenom paklu (padom u ocean) ili demontiranju stanice za druge svrhe.
"Iza sebe ostavlja ideju da smo, uprkos našoj opsesiji nacionalizmom i granicama, sposobni da sarađujemo. Možemo to učiniti. Možemo dijeliti bogatstvo", zaključuje Kathy Lewis za BBC.
Na mjestu ISS-a bi mogle biti druge manje svemirske stanice spremne i koje čekaju da nastave prisustvo čovječanstva u Zemljinoj orbiti, ISS će svakako iza sebe ostaviti impresivno nasljeđe, ali možda će u analima historije to biti tek početak.
Pročitajte i ovo: NASA očekuje da će ljudi živjeti na Mjesecu ovog desetljeća