Zoran Glavonjić
U Srbiji je sve više korisnika narodnih kuhinja u kojima se hrane najsiromašniji. Samo u Beogradu u poslednjih godinu dana njihov broj porastao je za skoro 40 odsto, gde deset hiljada ljudi dnevno uzima besplatne obroke.
Među korisnicima najviše ima starih i iznemoglih osoba bez pomoći srodnika i korisnika socijalnog dodatka, a veliki broj njih su i porodice čiji je prihod po članu domaćinstva ispod minimalnog nivoa.
U Beogradu se najveći broj obroka svakodnevno podeli u četiri narodne kuhinje u Zemunu (2.220 porcija), i u dve kuhinje u opštini Palilula (1.371).
Jednoj socijalnoj kuhinji na Dorćolu, u opštini Stari Grad, svako jutro počinje tačno u pola devet. Tu više od stotinu Beograđana dolazi da uzme jedini kuvani obrok koji pojedu u toku dana.
Hrana u narodnoj kuhinji na Dorćolu služi se iz velikih metalnih posuda, a svakog jutra stižu po dve od 25 litara. Sve se razgrabi za pola sata tako da se u devet šalter zatvara.
Slavka Bojović (54), koja već tri godine volontira u Solunskoj 14, za RSE je rekla da je korisnicima radnim danima obezbeđena kuvana hrana, dok za vikend dobijaju po jedan lanč paket sa paštetom, jajima, ribom i hlebom, uz dva kolača.
"Kuvamo sladak kupus, boraniju, grašak, pasulj, pilav. Većina je zadovoljna, ali ima i nezadovoljnih jer onima koji dolaze ovde zaista je teško. Među njima su i stari i mladi, sa osnovnom i srednjom školom, ali ima mnogo i onih sa fakultetom. Mi se uvek lepo razumemo, našalimo se i nasmejemo, razmenimo po koju lepu reč, kažemo jedno drugom 'dušo”' 'srce moje', zagrlimo se, i tako. Iako su u nemaštini dešava se da mi donesu čokoladu ili bonbonu, poklone mi neki slatkiš, verujte mi", kaže Slavka.
Prema podacima Centra za socijalni rad Beograda, broj besplatnih obroka za najsiromašnije u glavnom gradu u januaru ove godine povećan je na 10.185 dnevno, što je za 37,26 odsto više nego u istom periodu 2010.
Već u januaru u narodnim kuhinjama prestonice podeljeno je 2.765 obroka više.