Hrvatska država izdaje do kraja ožujka narodne obveznice u vrijednosti od 5 milijardi eura s kamatom od 3 posto godišnje ili više.
Namijenjene su u prvom redu građanima, nezadovoljnim vrlo niskom kamatom na redovitu i oročenu štednju u komercijalnim bankama, od najviše 0,5 posto godišnje. Država to radi zbog refinanciranja potraživanja koja dospijevaju ove godine i tekuće potrošnje.
Ankete pokazuju da je preko 60 posto građana zainteresirano za te obveznice.
Ukupno 5 milijardi eura, kamata 3 posto i više
"Radi se o potezu unutar redovitog računa financiranja. Nama je već bilo u planu zadužiti da refinanciramo postojeće bondove koji dospijevaju tijekom ove godine, kao i deficit", kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj novinarima.
Prema procjenama Hrvatske narodne banke iz listopada 2022., hrvatski građani u komercijalnim bankama sada drže oko 35 milijardi eura, a banke daju kamatu od 0,05 do 0,5 posto na oročenje.
Zbog toga u Vladi vjeruju da će kamata od 3 posto ili više na ove obveznice biti primamljiva građanima.
"Početkom travnja na naplatu dolazi jedan inozemni kredit, kojeg će se supstituirati ovim domaćim zaduživanjem", kaže Čuraj.
"Imamo još jedan inozemni kredit koji dospijeva u 11 mjesecu, imamo potrebe za redovnim financiranjem , odnosno refinanciranjem deficita kao i svake godine. Tako da je to iznos od otprilike 5 milijardi eura za ovu godinu", najavio je Čuraj.
Interes vrlo velik
Prema online anketi tportala.hr u kojoj je sudjelovalo gotovo 1.500 čitatelja, interes za ove obveznice vrlo je velik.
Njih 62,3 posto odgovorilo je da ih zanima ulaganje u ove državne obveznice, četvrtinu ispitanih misli da ima i puno boljih investicija, dok nešto ispod 11 posto kaže da ih ne zanima financiranje države.
Ekonomski analitičar i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako izdavanje narodnih obveznica ima i dobrih i manje dobrih strana.
Ekonomista Ljubo Jurčić
Država se odlučila za kamatu na ove obveznice od tri posto i više, iako je na slobodnom tržištu mogla dobiti kredit jeftinije, uz kamatu od 1 posto.
"Očito je da je situacija u državnom proračunu dobra. Ne zato što raste gospodarstvo, nego zato što su za 10 do 15 posto porasle cijene, pa time i porezna baza. I sada imaju ekstra prihod iz kojeg mogu platiti ekstra veću kamatu. I odluka je vjerojatno politička – malo da se ide prema narodu", kaže Jurčić.
Bogati će postati još bogatiji
On procjenjuje da će izdavanja narodnih obveznica ići u prilog onima koji su bogatiji od prosjeka i imaju nešto novaca na računu.
"Oporba bi mogla reći da ove narodne obveznice omogućuju onima koji su bogati da postanu još bogatiji. Država će plaćati veću kamatu, ta kamata će se financirati iz državnog proračuna, u koji uplaćuju i siromašni i bogati", pojašnjava naš sugovornik.
Dobra je strana ovog poteza što se razvija tržište kapitala i da kamata - kome god ona otišla – ostaje u Hrvatskoj, zaključuje Jurčić.
Pročitajte i ovo: Prvi radni dan u Hrvatskoj sa novom monetom: Kalkulator i šalabahter dobro dođuŠto kažu građani?
Dok su sudionici u online anketi većinom zainteresirani za narodne obveznice, kratka anketa među slučajnim prolaznicima pokazuje drugačiju sliku.
"Informirana sam, jer stalno pratim što se dešava. Međutim, imam tako malu mirovinu da uopće ne mogu o tome razmišljati", kazala je Zagrepčanka Dorotea Gradiški.
Dorotea Gradiški, Zagreb
"Ništa ne vjerujem nijednoj vlasti kod nas i ne dam im ništa", kazao je bagerist koji se predstavio samo kao Neno.
"Nisam čula za ove obveznice, a kako nemam novaca, teško da ću išta od toga napraviti. Za nekoga tko ima novaca možda nije loša ideja", kazala je sugovornica koja je željela ostati anonimna.
Otkud toliko novca u bankama, a ne u gospodarstvu?
Kako to da se na računima građana sakupilo čak 35 milijardi eura, zanimalo nas je, odnosno kako to da građani taj novac nisu usmjerili na neke lukrativnije i isplativije investicije?
Po Jurčićevoj ocjenjuje da je Hrvatska "kapitalizam bez kapitala", odnosno bez razvijenog tržišta kapitala. A njega nema kaže, jer je hrvatska industrija mala a građani nemaju kamo ulagati.
Naglašava da je razmjerno malen broj društva na burzi, pa ono što ima "pokupe" veliki špekulanti i investitori. Dodatno napominje da je nekoliko tisuća hrvatskih tvrtki bio u raznim nagodbama, 200.000 ljudi ima blokirane račune, dok 20, a možda i 30 posto građana živi na rubu siromaštva.
Banke su pune novca, zbog čega i plaćaju male kamate, i imaju bogatu ponudu kredita, opisao je Jurčić situaciju u Hrvatskoj.
"U temelju je uvijek razvoj i diversifikacija industrije, a mi je nismo razvijali, nego sažimali i uništavali. Zato nema objektivnih faktora za razvoj tržišta kapitala. Pritisak ponude banaka je velik, a tržište kapitala se u proteklih desetak godina pokazalo nesigurno", zaključio je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
Očekuje se da će narodne obveznice biti izdane do kraja ožujka ove godine.
Pročitajte i ovo: Hrvatska u eurozoni 2023. – tko je protiv?