Napredovanje u minus

Mastrihtskim ugovorom ili Ugovorom o EU, koji je ovih dana obilježio 20 godina od stupanja na snagu, prvobitna najmjera bila je ostvariti ekonomski cilj - stvoriti jedinstveno tržište. Iz ovoga je nastala jedna od najmoćnijih sila – Evropska unija, koja svojim bespovratnim sredstvima danas pomaže one čija je težnja ući u ovu porodicu. No, BiH je izabrala drugačiji put, te zbog neispunjavanja uslova ne može koristiti ova sredstva. Pet miliona eura samo je dio novca bez kojeg smo ostali. Loš izvještaj o napretku znači i loše vijesti po razvoj, saopštili su analitičari VTK BiH.

U Izvještaju se navodi da je ostvareni napredak ispod minimuma te da Bosna i Hercegovina u mnogim oblastima nazaduje. Senad Hromić, direktor Info-korespondentnog centra Vanjskotrgovinske komore BiH napominje koliko novca je već izgubljeno zbog indolentnog odnosa izvršne i zakonodavne vlasti.

„Nedavno smo izgubili pet miliona eura iz IPA fondova za poljoprivredne projekte, nekih devet miliona, od kojih je pola bilo namijenjeno malim i srednjim preduzećima, a u suštini veći problem jeste da nepostojanjem dogovora unutar države te strukture nas vode u potpunu nemogućnost korištenja budućih IPA fondova. Jedna od preporuka ovog izvještaja jeste da se privremeno obustavi programiranje IPA pomoći za 2014.-2020. godinu, dok se Bosna i Hercegovina ne vrati na put evropskih integracija.“

Hromić navodi u kojim oblastima je postignut mali pomak, uz napomenu da to ipak nije dovoljno da Izvještaj bude ocijenjen pozitivno:

„Institut za standarde je preuzeo evropske standarde, nekih 77 posto, i na taj način nas malo približio konačnom članstvu u Evropskom komitetu za standardizaciju i Evropskom komitetu za standardizaciju u oblasti elektrotehnike. Institut za intelektualno vlasništvo također je u usklađivanju zakonodavstva ostvario određeni napredak. Institut za akreditiranje nedavno je potpisao sporazum sa Evropskom akreditacijom, što tehnički znači da su akreditacije koje izdaje bh. institut za akreditiranje BATA validne certifikate koji vrijede na tržištu Evropske unije.“

Zamjenica ministra Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ermina Salkičević Dizdarević kaže da se čak i svako tehničko pitanje u Bosni i Hercegovini pretvori u političko te da zbog toga nema napretka.

„Nadala sam se da smo iz prethodnih izvještaja naučili šta je to što smo propustili ili nismo dobro uradili. Ja zaista ne znam šta više treba da se kaže i da mi konačno kao društvo postanemo odgovorni, svako u svom poslu, i radimo na ispravljanju onih stvari koje su ocijenjene kao neuspješne ili negative u ovom izvještaju. Moram da naglasim IPARD strukturu koja je postala političko pitanje, a ne tehničko. Posebna je važnost poštivanja propisa i onoga što propisuju pravila, procedure i zahtjevi Evropske komisije, a ne samo onoga što su naše želje ili je isključivo ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Mislim da je konačno došlo vrijeme da vrlo ozbiljno počnemo realizaciju onih zaključaka koje imamo sa našim partnerima, i kao ministarstvo, ali i kao pojedinci koji su uključeni u izradu svega.“