Napad na supruga Nensi Pelosi (Nancy), predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa, podstakao je strah od novog talasa političkog nasilja i prijetnji demokratiji u SAD nešto više od nedelju dana prije izbora 8. novembra, na kojima koji će odlučiti o odnosu snaga u Domu i Senatu, pišu svjetski mediji.
Porast nasilne retorike i prijetnji
Krvavi napad čekićem na Pola Pelosija (Paul), supruga predsjednice Predstavničkog doma – kada je nasilnik navodno ušao u njihov dom posebno tražeći kongresmenku - dolazi usred alarmantnog porasta nasilne retorike i prijetnji usmjerenih na američke zakonodavce, sudije i političke kandidate, napisao je Gardijan (The Guardian).
Dok se Amerikanci pripremaju za izlazak na izbore 8. novembra, mnogi stručnjaci i posmatrači upozoravaju na opasnost od činova političkog nasilja, ističe list dodajući da se predizborna kampanja odigrava u atmosferi zavjera i zastrašivanja usred tvrdnji desničara o prevari birača i upornih optužbi bez dokaza o krađi predsjedničkih izbora 2020.
Napadač na Pelosija navodno je objavio na društvenim mrežama brojne krajnje desničarske teorije zavjere oko izbora, kao i druga pitanja poput pandemije COVID-19.
Policija je saopštila da je osumnjičeni, identifikovan kao 42-godišnji Dejvid DePape (David), upao u kuću Pelosijevih u San Francisku 28. oktobra i udarao njenog muža čekićem dok ga policajci nisu razoružali. Pelosi je prebačen u obližnju bolnicu, dok se osumnjičeni suočava s brojnim optužbama, uključujući pokušaj ubistva i napad smrtonosnim oružjem. U vrijeme napada Nensi Pelosi je bila u Vašingtonu.
Policija američkog Kapitola izvijestila je o ukupnom porastu broja prijetnji članovima Kongresa od smrtonosne pobune 6. januara prošle godine, koju je izvela grupa pristalica Donalda Trampa (Trump) pokušavajući poremetiti ovjeru izborne pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden). Prema podacima policije, službenici su registrovali 9.625 prijetnji protiv članova Kongresa 2021., u poređenju sa 3.939 takvih slučajeva u 2017.
Iako su se i demokratski i republikanski poslanici posljednjih mjeseci suočili s brojnim prijetnjama, povećanje nije ravnomjerno raspoređeno po političkom spektru, ističe Gardijan ukazujući na studiju koju je provela organizacija Liga protiv klevete (Anti-Defamation League) prema kojoj su desničarski ekstremisti počinili su oko 75 odsto od 450 političkih ubistava u SAD u protekloj deceniji, u poređenju s četiri odsto koji se pripisuju ljevičarskim ekstremistima.
Demonizacija Pelosi
Gotovo dvije godine nakon što su pristalice bivšeg predsjednika Trampa 6. januara izvršile invaziju na Kapitol, inspirirane njegovim lažima o ukradenim izborima, otrov nasilnog jezika, zavjere teorija i dezinformacije koje napreduju u digitalnim prostorima i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Pročitajte i ovo: Godinu dana kasnije 'pobuna' sa Kapitola i dalje trajeČlanovi Kongresa su posljednjih godina oprezno posmatrali kako prijetnje i uznemiravanje protiv njih rastu, privatno se brinući da će brutalni jezik i poremećene dezinformacije koje se uvlače u politički diskurs dovesti do stvarnog nasilja. Napad na supruga Nensi Pelosi ukazao je, pema ocjeni lista, na akutnu opasnost s kojom se suočavaju izabrani zvaničnici usred porasta nasilnog političkog govora.
Napad je, piše Njujork tajms, također naglasio na to koliko su posljednjih godina Pelosi, prvu ženu na čelu Predstavničkog doma, republikanci sve više demonizirali. Bila je glavna meta izgrednika koji su upali na Kapitol 6. januara 2021. — koji su je tražili: "Nensi, Nensi, gdje si, Nensi?" — i primila je niz nasilnih prijetnji od krajnje desnih ekstremista koji su je počeli gledati kao prvo lice Demokratske stranke. Odnedavno je, dodaje list, zauzela istaknuto mjesto u desničarskim teorijama zavjere o demokratskim nedjelima, uključujući QAnon.
U pregledu Njujork tajmsa ranije ove godine o više od 75 optužnica protiv ljudi optuženih za prijetnje zakonodavcima od 2016., više od trećine slučajeva uključivalo je republikanske ili pro-Trampove pojedince koji su prijetili demokratama ili republikancima za koje su smatrali da nisu dovoljno lojalni bivšim predsjednik. Više od jednog od 10 tih slučajeva, podsjeća list, sadržavalo je prijetnje Nensi Pelosi, naglašavajući kako je ona bila istaknuta meta politički inspirisanog nasilja.
Napad na Pola Pelosija vjerovatno će potaknuti nove rasprave među zakonodavcima o tome kako zaštititi sebe i svoje porodice. Članovima Kongresa je dozvoljeno da koriste sredstva kampanje za plaćanje sigurnosnih sistema i timova u kući, a ukupno su potrošili više od šest miliona dolara od početka prošle godine, navodi se u analizi Njujork tajmsa o finansiranju kampanje i kongresnih podataka.
Strah od krhke demokratije
Napad na dom predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma poseban je podsjetnik na ekstremizam gdje su prijetnje članovima Kongresa na istorijski visokom nivou dok istaživanja javnog mnijenja u SAD ukazuju na povećan strah od krhke demokratije, pa čak i od građanskog rata, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).
Od građanskog rata i napada na glasače Afroamerikance u vrijeme zakona o rasnoj segregaciji do ubistava izabranih lidera poput Džona (John) i Roberta Kenedija (Kennedy), Sjedinjene Države su iskusile grčeve političkog nasilja, dodaje AP uz ocjenu da nad tim nijedna stranka ili ideologija nema monopol.
Prije pet godina, podsjeća Asošiejtid pres, ljevičarski aktivista otvorio je vatru na republikance dok su vježbali za godišnju humanitarnu bejzbol utakmicu. Zastupnik Stiv Skalis (Steve Scalise) iz Luizijane je teško ranjen. Godine 2011. tadašnja demokratska zastupnica iz Arizone Gabriel Gifords (Gabrielle Giffords), upucana je u glavu na događaju ispred prodavnice prehrambenih proizvoda u Tuksonu.
Danas su nasilna retorika i slike postale glavni dio desničarske politike u Sjedinjenim Državama, a eskalirali su za vrijeme predsjednika Trampa, ističe AP, dodajući da na upad u kuću Pelosijevih demokrate gledaju kao na nastavak napada na američki Kapitol 6. januara 2021.
Tog dana, demonstranti su tražili Pelosi i uzvikivali da žele objesiti tadašnjeg potpredsjednika Majka Pensa (Mike Pence) koji je, dodaje AP, prkosio Trampovim zahtjevima da poništi izborne rezultate. Manje od dvije godine kasnije, samo devet odsto odraslih Amerikanaca misli da demokratija funkcioniše "ekstremno dobro" ili "veoma dobro", ukazuje ovomjesečna anketa koju su proveli Asošiejtid pres i NORC Centar za istraživanje javnih pitanja.
Dok bivši predsjednik Tramp i dalje poriče da je izgubio izbore 2020., a njegovi sljedbenici pokušavaju konsolidovati svoju moć na budućim izborima, nova procjena američkih obavještajnih službi navodi da ekstremisti podstaknuti izbornim lažima "predstavljaju povećanu prijetnju" za predstojeće izbore.
U nedavnoj procjeni navodi se da najveću opasnost predstavljaju "usamljeni prestupnici koji koriste pitanja vezana za izbore da opravdaju nasilje".
Bez lakog rješenja
Pozadina današnje američke politike uključuje klimu mogućeg nasilja, sa sve većim brojem prijetnji usmjerenih na pojedine zakonodavce. To uključuje prijetnje lokalnim zvaničnicima i građanima volonterima koji upravljaju izborima.
Sve ovo, prema pisanju Vašington posta (The Washington Post) dolazi usred pada povjerenja u integritet samog izbornog procesa, nevoljkosti nekih kandidata da izričito kažu da će prihvatiti ishod svojih izbora i mogućnosti da će mnogi poricatelji izbora 2020. biti izabrani na važne funkcije ove godine, potencijalno dovodeći u opasnost buduće izbore i demokratije u zemlji.
Politički inspirisano nasilje usmjereno je na lidere obje strane. Međutim, ukazuje u analizi Vašington post, demonizacija Pelosi je primjer kako politika nastoji uništiti pojedince. Isto se dešava i s demokratskim sistemom, ukazuje list i dodaje da što više Tramp i drugi neosnovano tvrde da su izbori 2020. pokradeni, to više njegovi pratioci zauzimaju sličan stav – što dovodi do slabljenja temelja demokratije.
Iako problem postoji u mnogim oblicima i neki su sada ukorijenjeni, jezik političkih kampanja danas je gotovo u potpunosti negativan. Protivnici se rutinski opisuju kao radikalni, ekstremni, opasni, lažovi. Šablonu negativnosti doprinose i mediji, gdje je politika kao borba rutinska metafora, napisao je Vašington post dodajući kako se debate opisuju kao bokserski mečevi uz ocjenu da takav jezik doprinosi degradaciji demokratije.
Koliko god napad na Pola Pelosija bio šokantan, postoji opasnost da se ponovi. Koliko god da su Trampove tvrdnje o ukradenim izborima bile i jesu odbojne, postoji opasnost da se i to ponovi. Odnos snaga u Vašingtonu mogao bi se promijeniti s rezultatima novembarskih izbora. Odgovornost za očuvanje demokratije — i izabranih zvaničnika — ne bi trebalo da pripada nijednoj stranci, zaključuje Vašington post.
Slično piše i Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) navodeći kako ne postoji lako rješenje za problem rasta političkog nasilja s obzirom na sve veći kulturni slom u SAD te da političke i medijske institucije mogu pomoći izbjegavanjem retorike mržnje prema protivnicima.
Javnim službenicima će se morati obezbijediti veća sigurnost, a kandidati će morati poduzeti mjere opreza. Sve veći rizici odvratit će mnoge ljude od razmišljanja o politici, ističe konzervativni list u svom uredničkom komentaru.
Rizik od nasilja će rasti kako se izbori približavaju i strasti budu zahuktale, i kako sve više ljudi bude pogrešno vjerovalo da će bilo koji izbori odrediti sudbinu zemlje, napisao je Volstrit džurnal ističući bez obzira na to što je demokratska tolerancija ovih dana deficitarna, svi u javnom životu moraju da je praktikuju.