Prema rezultatima sa svih gotovo sedam tisuća biračkih mjesta - hrvatski građani su na referendumu izabrali europsku budućnost. Uspjeh referenduma poruka je susjedima da se reforme isplate, ocjenjuju analitičari.
Prema prebrojanim listićima na svih 6750 biračkih mjesta, hrvatski građani su sa 66,27 posto glasali za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Protiv je bilo 33,13 posto građana, a odaziv na referendum bio je 43,51 posto, odnosno za ulazak Hrvatske u Europsku uniju glasalo je milijun i tristo tisuća građana.
Po općoj ocjeni uspjeh referenduma u nedjelju snažna je poruka državama jugoistoka Europe.
„Poruka susjedima je da se taj put isplati, da treba njime ići, i da će Hrvatska – kao što je i obećala – pomoći svim svojim istočnim susjedima da što prije uđu u Europsku uniju. Sama činjenica da je Hrvatska napravila nekoliko značajnih koraka u tom pravcu trebala bi služiti kao ohrabrenje našim susjedima i kao stimulans da konačno ulaskom u Europsku uniju prigrlimo one njene vrijednosti koje su svima na srcu – mir, blagostanje, solidarnost i demokraciju“, ocjenjuje za RSE profesor Europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.
Na referendumu odaziv birača bio je lošiji nego na hrvatskim izborima proteklih godina. Govoreći o razlozima za to, politički analitičar Nenad Zakošek upozorava među ostalim da su hrvatski građani upravo izišli iz kampanje na parlamentarne izbore i uletili u ovu kampanju.
„I tu smo bili svjedoci jedne vrste mobilizacije od strane euroskeptika na jedan zbunjujući i visoko emocionalizirani način, i vjerojatno bi se moglo zaključiti da je značajan dio građana bio zbunjen ili neodlučan, i ovo su rezultati toga. Naravno da naši političari i Savez za Europu u kojem su parlamentarne stranke snosi dio odgovornosti za to što možda nisu dovoljno ozbiljno shvatili potrebu građana za jednom ozbiljnom raspravom, dakle ne samo za više informacija, nego baš - za raspravom“, kazao je Zakošek.
Profesor Grubiša kaže da je zakazao sustav.
„Taj niski odaziv je i poruka da smo mi propustili 20 godina rada na informiranju i educiranju građana o Europskoj uniji. Kasnili smo sa uvođenjem europskih studija 10 godina, građanski odgoj još uvijek nije uveden u hrvatske srednje škole, i sama komunikacijska strategija – koja je trebala diktirati ovu kampanju i koja je napisana 2006. godine – nije pokrenuta ni do dana današnjeg! Tako da je sadašnja Vlada zapravo morala snositi konzekvence nečinjenja nekoliko vlada prije nje“, smatra Grubiša.
28 stolica oko europskog stola
Nakon hrvatskog „za“ članstvu u Europskoj uniji slijedi ratifikacija u parlamentima država članica, a paralelno s time nastavak reformi u Hrvatskoj, što će biti predmet monitoringa. Ministrica ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
„Za ratifikaciju imamo otprilike 17 mjeseci, dakle – do 1. srpnja 2013. godine. Sigurno je da će neke zemlje čekati barem prvi monitoring-izvještaj, neke možda i drugi monitoring - izvještaj koji će biti u listopadu ove godine“, navodi ona.
Protivnici hrvatskog članstva u Europskoj uniji kažu da ovoliki odaziv dovodi u pitanje legitimitet referenduma.
„Političke elite nemaju razloga za slavlje, jer je izlaznost na referendumu vrlo niska, i takav jedan referendum nažalost ne može biti legitiman“, smatra Marijan Bošnjak iz udruge „Sve za Hrvatsku – Ne u EU“.
Za ovaj Bošnjakov stav nema potpore u pravnoj znanosti, kaže Siniša Rodin sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
„Naravno, svi bismo voljeli da je izlaznost bila veća, ali i ovakva kakva jest ona je potpuno reprezentativna i ona predstavlja potpuno jasni izričaj volje hrvatskog naroda da se pridruži Europskoj uniji. U to nema nikakve dvojbe“, kazao je on.
Prvi rezultati „za“ za Europu već su tu – hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić – istinabog kao promatrač – sudjeluje u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije u Bruxellesu.
„Po prvi puta 28 stolica oko stola, 28 ministara oko stola. Mislim da je to veliki korak i polako ćemo napredovati dalje“, poručila je Pusić.
Ako ratifikacija i reforme budu išle predviđenim tempom, Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije 1. srpnja sljedeće godine.
Prema prebrojanim listićima na svih 6750 biračkih mjesta, hrvatski građani su sa 66,27 posto glasali za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Protiv je bilo 33,13 posto građana, a odaziv na referendum bio je 43,51 posto, odnosno za ulazak Hrvatske u Europsku uniju glasalo je milijun i tristo tisuća građana.
Po općoj ocjeni uspjeh referenduma u nedjelju snažna je poruka državama jugoistoka Europe.
„Poruka susjedima je da se taj put isplati, da treba njime ići, i da će Hrvatska – kao što je i obećala – pomoći svim svojim istočnim susjedima da što prije uđu u Europsku uniju. Sama činjenica da je Hrvatska napravila nekoliko značajnih koraka u tom pravcu trebala bi služiti kao ohrabrenje našim susjedima i kao stimulans da konačno ulaskom u Europsku uniju prigrlimo one njene vrijednosti koje su svima na srcu – mir, blagostanje, solidarnost i demokraciju“, ocjenjuje za RSE profesor Europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.
Na referendumu odaziv birača bio je lošiji nego na hrvatskim izborima proteklih godina. Govoreći o razlozima za to, politički analitičar Nenad Zakošek upozorava među ostalim da su hrvatski građani upravo izišli iz kampanje na parlamentarne izbore i uletili u ovu kampanju.
„I tu smo bili svjedoci jedne vrste mobilizacije od strane euroskeptika na jedan zbunjujući i visoko emocionalizirani način, i vjerojatno bi se moglo zaključiti da je značajan dio građana bio zbunjen ili neodlučan, i ovo su rezultati toga. Naravno da naši političari i Savez za Europu u kojem su parlamentarne stranke snosi dio odgovornosti za to što možda nisu dovoljno ozbiljno shvatili potrebu građana za jednom ozbiljnom raspravom, dakle ne samo za više informacija, nego baš - za raspravom“, kazao je Zakošek.
Profesor Grubiša kaže da je zakazao sustav.
„Taj niski odaziv je i poruka da smo mi propustili 20 godina rada na informiranju i educiranju građana o Europskoj uniji. Kasnili smo sa uvođenjem europskih studija 10 godina, građanski odgoj još uvijek nije uveden u hrvatske srednje škole, i sama komunikacijska strategija – koja je trebala diktirati ovu kampanju i koja je napisana 2006. godine – nije pokrenuta ni do dana današnjeg! Tako da je sadašnja Vlada zapravo morala snositi konzekvence nečinjenja nekoliko vlada prije nje“, smatra Grubiša.
28 stolica oko europskog stola
Nakon hrvatskog „za“ članstvu u Europskoj uniji slijedi ratifikacija u parlamentima država članica, a paralelno s time nastavak reformi u Hrvatskoj, što će biti predmet monitoringa. Ministrica ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Vesna Pusić na sastanku u Bruxellesu, 23. siječanj 2012.
„Za ratifikaciju imamo otprilike 17 mjeseci, dakle – do 1. srpnja 2013. godine. Sigurno je da će neke zemlje čekati barem prvi monitoring-izvještaj, neke možda i drugi monitoring - izvještaj koji će biti u listopadu ove godine“, navodi ona.
Protivnici hrvatskog članstva u Europskoj uniji kažu da ovoliki odaziv dovodi u pitanje legitimitet referenduma.
„Političke elite nemaju razloga za slavlje, jer je izlaznost na referendumu vrlo niska, i takav jedan referendum nažalost ne može biti legitiman“, smatra Marijan Bošnjak iz udruge „Sve za Hrvatsku – Ne u EU“.
Za ovaj Bošnjakov stav nema potpore u pravnoj znanosti, kaže Siniša Rodin sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
„Naravno, svi bismo voljeli da je izlaznost bila veća, ali i ovakva kakva jest ona je potpuno reprezentativna i ona predstavlja potpuno jasni izričaj volje hrvatskog naroda da se pridruži Europskoj uniji. U to nema nikakve dvojbe“, kazao je on.
Prvi rezultati „za“ za Europu već su tu – hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić – istinabog kao promatrač – sudjeluje u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije u Bruxellesu.
„Po prvi puta 28 stolica oko stola, 28 ministara oko stola. Mislim da je to veliki korak i polako ćemo napredovati dalje“, poručila je Pusić.
Ako ratifikacija i reforme budu išle predviđenim tempom, Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije 1. srpnja sljedeće godine.