Ako postoji život igdje u svemiru, Stephen Hawking se pita zašto još nismo "naletjeli" na nekakve izvanzemaljske signale.
Hawking je razvio tri teorije, ili život drugdje ne postoji, ili možda postoje inteligentna bića koji još uvijek nisu dovoljno razvijena za slanje ikakvih signala u svemir, a kada to postane bit će i dovoljno inteligentan za razvoj nuklearnog oružja.
No treća teorija, kojoj se priklonio i sam Hawking, jest ta da je "primitivan oblik života vrlo čest, no onaj inteligentan vrlo rijedak" te nadodao kako "se inteligentan oblik života tek treba pojaviti na Zemlji".
Brige oko izvanzemaljaca i otmicama koje su ideje nekakvih "čudaka" ne trebaju biti predmet našeg razmišljanja jer nisu utemeljene, međutim kako izvanzemaljski život najvjerojatnije ima različit DNK od nas Hawking je upozorio: "Budite na oprezu ako susretnete izvanzemaljsko biće jer bi se mogli zaraziti bolešću kakva bi bila fatalna za naš oblik života."
Stephen William Hawking, unatoč teškoj bolesti amiotrofične lateralne skleroze i dobi od 66 godina, vrlo uspješno komunicira preko svog računala i aktivno se bavi crnim rupama i teorijskom astronomijom.
Al Gore nastavlja Istinu
Dok se u Americi skupljaju politički bodovi na račun njegovog imena, propovjednik novog doba i nobelovac najavio je ono o čemu se već neko vrijeme šuška – Neugodna istina 2.
"Moram napomenuti da se situacija nije poboljšala otkad sam napravio film 2006. Svakako je došlo do povećane osviještenosti nakon što su znanstvenici rekli da imamo još deset godina da promijenimo nešto dok se razine mora ne povećaju, ali situacija se pogoršala. Kompletna kapa Sjevernog pola se topi i mogla bi na nekim dijelovima nestati već za pet godina", alarmirao je Al Gore u ekskluzivnom intervjuu za The Sun, najavivši nove filmsko-aktivističke poduhvate – nastavak filma Neugodna istina.
"Nemam namjeru biti dio bilo kakve administracije. Bio sam potpredsjednik, dvaput sam se kandidirao za predsjednika, tako da nemam nikakvih ambicija biti članom kabineta.", otkrio je Nobelovac čijem se angažmanu ovih dana nada i Barrack Obama.
Gore smatra da će se novi američki predsjednik morati žustrije pozabaviti ovim temama, jer će tek tada veliki zagađivači poput Kine i Indije preuzeti svoj dio krivice. A kako Amerikanci stoje po pitanjima globalnog zagrijavanja ovih je dana istražila organizacija Gallup.
Samo 37% gaji veliku zabrinutost prema klimatskim promjenama, dok 61% smatra da su stvari već krenule svojim smjerom. Statistike se nisu promijenile već 20 godina, a od globalnog zagrijavanja Amerikance manje brinu jedino kisele kiše i nekontrolirano širenje gradova.
Njemački znanstvenici poodmaknuli su u istraživanjima lijeka protiv Alzheimerove bolesti, no za njegovu primjenu na ljudima trebat će još barem deset godina, piše časopis Science.
Nova tehnika, koju su razvili njemački znanstvenici, inhibira (blokira) enzim beta-secretase, za koji se zna da je glavni uzročnik senilnog propadanja mozga, pišu autori studije.
Znanstvenici u Njemačkoj koriste se 'sidrom' koje postavljaju kao inhibitor u mozgu laboratorijskih miševa. Takvim sidrom znanstvenici spriječavaju da miševi podlegnu mišjoj verziji Alzheimerove bolesti.
Istraživanje se provodi na Institutu Max Planck za molekularnu biologiju i genetiku, piše časopis Science.
Dosadni poslovi u stanju su "prebaciti" naše misli na “autopilot”, što u prijevodu znači da ozbiljno možemo zabrljati izvršavajući najprostije radnje.
Monotoni zadaci uključuju “mod za odmaranje” našeg mozga, željeli mi to ili ne, rezultati su istraživanja National Academy of Sciences.
Naučnici du došli do otkrića da se greške mogu predvidjeti 30 sekundi prije nego ih napravimo zahvaljujući strukturi naših moždanih aktivnosti.
Tim stručnjaka se nada skorom dizajniranju monitora koji oglašava znake upozorenja namijenjene pilotima i drugim koji se nađu u kritičnim situacijama.
Stručnjaci su posebno istakli da bi ovi uređaji bili namijenjii osobama koje obavljaju monotone poslove, na kojima je teško održati koncentraciju. To npr. mogu biti poslovi službenika pasoške ili imigracione kontrole.
Ovaj uređaj bi uveliko poboljšao sigurnost na radnom mjestu i poboljšao neke od ključnih performansi, kao što su vožnja, rentgenska analiza ili aktivnosti aerodromskih zaštitara.
Kako je govorio pećinski čovjek
Naučnici su proučavajući došli do zaključka kako su neandertalci mogli zvučati.
Upoređujući bazu jezika kojima su govorili naši preci, dolazi se do otkrića o tome kako se govorilo u prošlosti. Primjenjujući isti model pokušalo se odgovoriti na pitanje kako je zvučao pećinski čovjek.
Pretpostavlja se da nije govorio već puštao zvukove koji bi se mogli nazvati pjevušenjem. Računalo se da su tadašnji ljudi imali fizičke predispozicije za proizvođenje glasa i zaključilo da su kod naših dalekih predaka prvi jezik i prva muzika zvučali jednako.
Neandertalci su, dakle, komunicirali pjevajući, proizvodeći zvukove koji su zvučali melodično da bi prenijeli svoje ideje. Ovo pjevanje bilo je slično zvukovima koje proizvode čimpanze, tvrdi se u studiji.