Amerikanci biraju svog 46. predsjednika za četvorogodišnji mandat između dva kandidata – sadašnjeg predsjednika republikanca Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika demokrate Josepha Bidena. Izbori se održavaju 59. put.

Prijevremena izlaznost glasača 2020. do 3. novembra, zvaničnog datuma izbora, već je dvije trećine ukupne izlaznosti u 2016. godini kada je glasalo 136,5 miliona.

Američki predsjednički izbori, kako se čini, imaće najveći odaziv birača u posljednjih sto godina, što odražava veliki ulog u trci između Donalda Trumpa i njegovog demokratskog izazivača Joea Bidena.

• Tramp i Bajden u neodlučnim državama, prodavci zatvaraju izloge
• Kviz: Koliko znate o izborima u SAD?

S obzirom na to da je više od 95 miliona Amerikanaca već glasalo do ponedjeljka, 2. novembra - od ukupnog broja ljudi koji mogu glasati ako se registruju – 239,247,182, a nacija duboko podijeljena oko toga ko ulazi u Bijelu kuću - pokazuje se veliko zanimanje za izbore.

Predviđa se da će glasati rekordnih 150 miliona glasača što je 65 posto od ukupnog broja onih koji po zakonu mogu da glasaju. Ovo će biti rekordni odaziv na izborima još od 1908. godine na kojima je pobijedio republikanac William Howard Taft i tako postao nasljednik jednog od najpopularnijih američkih predsjednika Theodora Roosevelta.

Pročitajte i ovo: Američki predsednički izbori od Georgea Washingtona do Donalda Trumpa

Kako navodi CNN, od 50 saveznih država 35 saveznih država i distrikt Vašington prešli su polovinu glasačkih listića u poređenju sa 2016. Među tih 35 država su i 13 koje bilježe najkonkurentnije rezultate uključujući Floridu, koju mnogi zovu "glavnom nagradom" u trci za Bijelu kuću.

Radikalno smanjen broj biračkih mjesta

Zbog vremenske razlike na sjevernoameričkom kontinentu varira i vrijeme otvaranja biračkih mjesta koja će u nekim državama kao što je Masačusetc biti otvorena već u 5 sati ujutru. Većina se zatvara u 19 časova.

Gotovo 21.000 biračkih mjesta eliminisano je u SAD 2020. godine na izborima. Ovaj drastični pad broja mjesta za glasanje uzrokovan je velikim preusmjeravanjem na glasanje poštom, konsolidacijom vezanom za korona virus i mjerama smanjenja troškova, navodi magazin Vice.

Rezultat svih ovih promjena je pad od 20 posto biračkih mjesta u cijeloj zemlji u odnosu na 2016. i 22 posto na 2012.

Iako je pandemija izazvana korona virusom ubrzala je ovaj trend, nije njegov osnovni uzrok: 2016. bilo je 3.000 biračkih mjesta manje nego u 2012. godini.

"Zatvaranje ovolikog broja biračkih mjesta u tako velikim razmjerima zaista utiče na glasače. Manje biračkih mjesta može dovesti do dužih redova, dužeg čekanja i naštetiti ljudima, posebno osobama s invaliditetom ili koji nemaju automobile i oslanjaju se na javni prevoz", rekla je Leigh Chapman, direktorica programa za prava glasača na Konferenciji o vođstvu građanskih i ljudska prava, kako je prenio Vice.

• Blog o pandemiji COVID-a 19
• Mapa širenja korona virusa
• Preporuke za život u vrijeme pandemije

Izbori u i o pandemiji

Bidenove pristalice izražavaju "snažnu sklonost" za glasanje putem pošte dok Trumpove pristalice govore da preferiraju glasanje uživo na biračkim mjestima na sam dan izbora.

Kako piše magazine Politico, pandemija se širi u nepredvidljivim državama sve više kako se bliži dan izbora. Službenici institucija američkog javnog zdravstva povezuju Trumpove skupove sa širenjem virusa, dok Trump nastavlja sa odbacivanjem ozbiljnosti pandemije.

Za razliku od Trumpa, Biden obećava da će zauzdati širenje virusa, između ostalog i tako što će uvesti obavezno nošenje maski na federalnim teritorijama u zemlji kao i da će vršiti pritisak na guvernere da učine isto u svojim državama.

Suprotni pogledi Trumpa i Bidena na unutrašnja pitanja SAD

Ali Biden kritikuje Trumpa i zbog njegovog stila vođenja zemlje i politika koje se tiču širokog spektra – od zdravstvene zaštite do pitanja okoliša.

Američke bolnice pune se pacijentima s COVID-19, a širom zemlje milioni su nezaposleni, Biden i Trump predstavljaju dramatično različite vizije izlaska zemlje iz krize pandemije koja je bila centralna tema izborne kampanje. U pandemiji je od COVID-19 umrlo 230 hiljada Amerikanaca.

Tijesna trka mogla bi se, prema prognozama, pretvoriti u pravne sporove oko prebrojavanja glasačkih listića poslanih poštom.

"Nikada ne možemo imati zvaničnog pobjednika na izbornu noć. (…) Ništa nije zvanično bez potvrđenih rezultata", rekao je za The Guardian Edward Foley, profesor prava na Ohio State University.

U normalnim uslovima do ponoći bi se izbrojalo 90 posto glasova, ali već mjesecima izborni službenici upozoravaju da pobjednik na predsjedničkim izborima još uvijek može biti nepoznat kada završi izborna noć.

Propisi u nekim državama ne dozvoljavaju izbornom osoblju da započnu posao obrade glasačkih listića do dana izbora. A s rekordnim brojem birača koji su glasali poštom, priliv bi mogao odgoditi konačne rezultate i za nekoliko dana.

Neizvjesnost se nastavlja

Dan pred izbore Joe Biden je vodio na nacionalnim anketama ispred Trumpa, ali to nije garancija da će demokratski kandidat pobijediti. Podsjetimo na situaciju iz 2016. kada je Hillary Clinton takođe vodila na anketama ispred Trumpa tokom cijele kampanje, ali je izgubila na elektorskom koledžu.

Američki izborni sistem prepoznaje po Ustavu instituciju elektora koje kandiduje svaka država i koji su presudni u odluci ko postaje novi predsjednik SAD.

Kako funkcioniše izborni ili elektorski koledž SAD-a

Kako na američke izbore gleda ostatak svijeta?

Američki predsjednički izbori uvijek privlače veliko zanimanje iz svijeta, dijelom i zbog spektakla koji nose izbori, ali i zato što vođstvo najmoćnije države na svijetu ima značajan uticaj na međunarodne odnose.

Studija Centra Pew iz septembra 2020. godine zabilježila je da je broj zemalja s povoljnim pogledom na SAD "najniži ikada otkako je Centar počeo da radi ankete na ovu temu prije gotovo dvije decenije". Istraživanje je pokazalo da se ocjene "povjerenja u američkog predsjednika" kreću od najnižih 9 posto u Belgiji do visokih 25 posto u Japanu.

Pročitajte i ovo: Dok Amerikanci izlaze na birališta, Rusi sležu ramenima

U očekivanju nemirne noći

Nizom zakonskih prijedloga, Trumpova kampanja je pokušala ograničiti brojanje glasačkih listića koji pristižu nakon dana izbora. Trump je ponavljao, bez dokaza, da je glasanje poštom podložno prevarama i nedavno je rekao da se samo rezultati koji budu dostupni u izbornoj noći trebaju uzeti u obzir.

U Pensilvaniji, u samom finišu kampanje, 31. oktobra gdje je održao četiri mitinga, Trump je upozorio na "haos" ako pobjednik ne bude jasan ubrzo nakon izbora, rekavši da bi usklađivanje rezultata moglo trajati nedjeljama i da se u međuvremenu mogu desiti "vrlo loše stvari".

U nekom gradovima, uključujući i Vašington, radnje i poslovni objekti barikadiraju izloge, a policija se priprema za moguće izbijanje nasilja pred glasanje.

U Vašingtonu se, kako navodi ABC News, policijske snage se pripremaju za dva moguća scenarija – ulične nemire i sukobe na biračkim mjestima.

Pročitajte i ovo: Prijenos vlasti u SAD: Tradicija, prijetnje i mogući ishodi

Zabrinutost za budućnost nacije

Usred velikih podjela po političkim linijama i neizvjesnosti u vezi izbornih rezultata većina Amerikanaca se ipak mogu složiti oko jedne stvari – stresa koji im izazivaju izbori 2020.

Prema podacima Američkog udruženja psihologa, kako prenosi Glas Amerike (VOA), 68 posto odraslih Amerikanaca kaže da vide izbore kao značajan izvor stresa u svojim životima.

Kako pokazuju izvještaji, ovaj stav nema veze sa partijskom pripadnošću – 76 posto demokrata, 67 posto republikanaca osjeća da je pod pritiskom.

Takođe, 77 posto ispitanih kaže da je zabrinuto za budućnost nacije.

"Nalazimo se u situaciji bez presedana u kojoj je u ovom trenutku gotovo sve neizvjesno. Imamo predstojeće izbore na kojima, znate, imamo paralelne nivoe i prijevremeno glasanje, ali i glasanje poštom, što dovodi do velike neizvjesnosti", rekla je doktorka Vaile Wright, klinička psihološkinja i koautorka izvještaja o "izbornom stresu".