Ozbiljne političke rasprave o osudi svih totalitarizama i autoritarnih režima u BiH do sada nije bilo. Za razliku od stava prema nacizmu i fašizmu o kojima se barem pokušalo raspravljati, u BiH još uvijek nema nedvosmislene osude zločina koji su se desili u vrijeme komunizma.
Narodi u BiH nikada se na pravi način nisu suočili sa fašizimom, što je doprinijelo i današnjem odnosu spram II Svjetskog rata.
Fra Marko Oršolić, voditelj Internacionalnog multireligijskog vijeća ističe kako se radi o složenom i bolnom procesu koji zahtijeva znanje koje građani BiH uglavnom nemaju.
''Mislim to znanje nisu mogli dobiti ni tokom školovanja, jer u nas se fašizam sveo uglavnom na pobjedu partizana itd. Dakle, nije se išlo u raskrinkavanje one teorijske podloge fašizma i mnogih drugih stvari. Osim toga ko zna danas kakvi su bili zakoni u NDH. Ja kad sam tražio te zakone, znam da su rasistički, nekako je to teško pronaći i za mene. Dakle, mi bi morali vrlo hrabro i otvoreno, suočiti se sa zlom, a ne ga samo gurati na stranu'', kaže on.
Fašizam, koji je u svojoj biti rasistička ideologija, nije moguće uporediti sa komunizom, posebno na prostorima bivše Jugoslavije ističe Admir Mulaosmanović, sa sarajevskog Instituta za historiju. S druge strane upozorava kako su upravo zahvaljući greškama bivšeg sistema, koji su pojedinačne zločine prikrivali, omogućene manipulacije kojima se danas služe nacionalističke političke stranke u BiH.
''Uzmite Informbiro, uzmite procese koji su imali tzv Križari – škripari, odnosno Mladi Muslimani, vidjećete da je bilo ljudi koji su nevini odležali ogromne kazne, 20 – 30 godina, a neki i ubijeni. Potrebno je temeljno istraživanje i sankcioniranje negativnih stvari koje su se desile. Sve mimo toga ostavlja određen prostor za različite interpretacije i opet nas vodi ka nekakvim ostrašćenim govorima o ostrašćenom nacionalizmu i buđenju naroda koji može da nas odvede u veoma krivom pravcu'', smatra Mulaosmanović.
Pred BiH ogroman posao
Iako je o fašizmu u Parlamentu BiH otvorena rasprava, svi pokušaji da se dođe do jedinstvene osude fašističkih obilježja i rehabilitacaije fašističkih organizacija kroz parlamentarnu proceduru su propali. S druge strane nisu se realizirala ni predizborna obećanja političkih stranka uključujući i SDP da će raditi na razračunavanju i sa komunističkim zločinima. Sociologa Ivana Šijakovića ovakvo ponašnje političkih elita ne iznenađuje.
''U BiH je problem zajednice postao, naročito u prethodnih 20 godina, osnovni problem i najveća prepreka i mentalno i kulturno i politički i socijalno. To je zaista jedan paradoks. Ta unutrašnja razbijenost na tri različita sećanja, tri različite kulture sećanja, totalitarna i profašistička i fašistička obeležja radije nego da prihvati ono što bi bilo zajedničko neko obeležje protiv tih režima i tih stanja'', kaže Šijaković.
Biskupska konferencija BiH već godinama radi na dokumentiranju žrtava totalitarnih režima jer, dodaje sekretar Konferencije, monsinjor Ivo Tomašević, znanstvenog pristupa pojmu žrtve u BiH nema.
"Istina traži da se pokuša, žrtva svaka ima ime i prezime i da se onda od najnižih razina pokuša ići prema višim i da se onda ti podaci prikupljaju, da ti podaci budu provjereni, da budu jasni i točni i samo je to dobar način da mi nemamo razne istine u BiH. ''
Iako se deklarativno zalažu za evropske standarde i evroatlanske integracije vladajuća politika u BiH svojim nejasnim stavovima prema tekovinama antifašizma šalju sliku koja je modernoj Evropi nezamisliva. Ignorisanjem žrtve u potpunosti se ignorišu i civlizacijske vrijednosti demokratskog društva kojem BiH teži.
Politolog Husein Oručević podvlači kako je pred BiH ogroman posao.
''Bosanskohercegovačko društvo je mnoštvo i te množine koje se nalaze u BiH, ta mnoštva društava, mnoštva ideja, za koje mi možemo smatrati da su neke rigidne, da su fašističke ili da su antifašističke, da su retro, lijeve ili desne ideje, one sve pokazuju ustvari koliko je historije nagomilano u BiH, koliko je problema političkih nagomilano u BiH, koliko se dugo o tim problemima nije razgovaralo, koliko su dugo te ideje bile u bunkerima političkim i ideološkim. Dakle, pred nama je ogroman posao kao društvu, ali i političkom sistemu, državnom sistemu'', ocjenjuje Oručević.
Evropske integracije pretpostavljaju osudu svih totalitarizama. Ako BiH želi da bude dio evropske porodice mora se jasno izjasniti i po ovom pitanju i zakonima, odnosno, kako zaključuje Oručević, njihovom realizacijom u svakodnevnom životu.
Narodi u BiH nikada se na pravi način nisu suočili sa fašizimom, što je doprinijelo i današnjem odnosu spram II Svjetskog rata.
Oršolić: Mi bismo se morali vrlo hrabro i otvoreno, suočiti sa zlom, a ne ga samo gurati na stranu'.
Fra Marko Oršolić, voditelj Internacionalnog multireligijskog vijeća ističe kako se radi o složenom i bolnom procesu koji zahtijeva znanje koje građani BiH uglavnom nemaju.
''Mislim to znanje nisu mogli dobiti ni tokom školovanja, jer u nas se fašizam sveo uglavnom na pobjedu partizana itd. Dakle, nije se išlo u raskrinkavanje one teorijske podloge fašizma i mnogih drugih stvari. Osim toga ko zna danas kakvi su bili zakoni u NDH. Ja kad sam tražio te zakone, znam da su rasistički, nekako je to teško pronaći i za mene. Dakle, mi bi morali vrlo hrabro i otvoreno, suočiti se sa zlom, a ne ga samo gurati na stranu'', kaže on.
Fašizam, koji je u svojoj biti rasistička ideologija, nije moguće uporediti sa komunizom, posebno na prostorima bivše Jugoslavije ističe Admir Mulaosmanović, sa sarajevskog Instituta za historiju. S druge strane upozorava kako su upravo zahvaljući greškama bivšeg sistema, koji su pojedinačne zločine prikrivali, omogućene manipulacije kojima se danas služe nacionalističke političke stranke u BiH.
''Uzmite Informbiro, uzmite procese koji su imali tzv Križari – škripari, odnosno Mladi Muslimani, vidjećete da je bilo ljudi koji su nevini odležali ogromne kazne, 20 – 30 godina, a neki i ubijeni. Potrebno je temeljno istraživanje i sankcioniranje negativnih stvari koje su se desile. Sve mimo toga ostavlja određen prostor za različite interpretacije i opet nas vodi ka nekakvim ostrašćenim govorima o ostrašćenom nacionalizmu i buđenju naroda koji može da nas odvede u veoma krivom pravcu'', smatra Mulaosmanović.
Pred BiH ogroman posao
Iako je o fašizmu u Parlamentu BiH otvorena rasprava, svi pokušaji da se dođe do jedinstvene osude fašističkih obilježja i rehabilitacaije fašističkih organizacija kroz parlamentarnu proceduru su propali. S druge strane nisu se realizirala ni predizborna obećanja političkih stranka uključujući i SDP da će raditi na razračunavanju i sa komunističkim zločinima. Sociologa Ivana Šijakovića ovakvo ponašnje političkih elita ne iznenađuje.
''U BiH je problem zajednice postao, naročito u prethodnih 20 godina, osnovni problem i najveća prepreka i mentalno i kulturno i politički i socijalno. To je zaista jedan paradoks. Ta unutrašnja razbijenost na tri različita sećanja, tri različite kulture sećanja, totalitarna i profašistička i fašistička obeležja radije nego da prihvati ono što bi bilo zajedničko neko obeležje protiv tih režima i tih stanja'', kaže Šijaković.
Biskupska konferencija BiH već godinama radi na dokumentiranju žrtava totalitarnih režima jer, dodaje sekretar Konferencije, monsinjor Ivo Tomašević, znanstvenog pristupa pojmu žrtve u BiH nema.
"Istina traži da se pokuša, žrtva svaka ima ime i prezime i da se onda od najnižih razina pokuša ići prema višim i da se onda ti podaci prikupljaju, da ti podaci budu provjereni, da budu jasni i točni i samo je to dobar način da mi nemamo razne istine u BiH. ''
Iako se deklarativno zalažu za evropske standarde i evroatlanske integracije vladajuća politika u BiH svojim nejasnim stavovima prema tekovinama antifašizma šalju sliku koja je modernoj Evropi nezamisliva. Ignorisanjem žrtve u potpunosti se ignorišu i civlizacijske vrijednosti demokratskog društva kojem BiH teži.
Politolog Husein Oručević podvlači kako je pred BiH ogroman posao.
''Bosanskohercegovačko društvo je mnoštvo i te množine koje se nalaze u BiH, ta mnoštva društava, mnoštva ideja, za koje mi možemo smatrati da su neke rigidne, da su fašističke ili da su antifašističke, da su retro, lijeve ili desne ideje, one sve pokazuju ustvari koliko je historije nagomilano u BiH, koliko je problema političkih nagomilano u BiH, koliko se dugo o tim problemima nije razgovaralo, koliko su dugo te ideje bile u bunkerima političkim i ideološkim. Dakle, pred nama je ogroman posao kao društvu, ali i političkom sistemu, državnom sistemu'', ocjenjuje Oručević.
Evropske integracije pretpostavljaju osudu svih totalitarizama. Ako BiH želi da bude dio evropske porodice mora se jasno izjasniti i po ovom pitanju i zakonima, odnosno, kako zaključuje Oručević, njihovom realizacijom u svakodnevnom životu.