U predgrađu naselja Šikulje, oko 18 kilometara udaljenog od Tuzle na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, radnici su krenuli u istragu nakon što je stranac primijećen kako fotografiše vozove rudnika.
"Ispostavilo se da je on Nijemac i da je njegov ujak vozio jednu od ovih lokomotiva na ruski front tokom Drugog svjetskog rata", priča viši rukovodilac rudnika, Hasan Bleković.
Lokomotiva kriegslok vuče vagone uglja pogona Šikulje, 6. avgusta 2024.
Osamdeset godina nakon pokretanja njemačkih fabrika, pet kriegsloka (ratnih lokomotiva) i dalje je aktivno u rudniku Šikulje kod Tuzle, regiona u kojem su vozovi izgrađeni da bi pomogli u osvajanju.
Njemački kamioni za snabdijevanje teško su se probijali sovjetskim putevima tokom nacističke invazije na Sovjetski Savez.
Nakon invazije na Sovjetski Savez 1941. godine, ratna logistika nacističke Njemačke je zapela. Kolone vozila su se zaustavile na jesenjim putevima, a lokomotive njemačke proizvodnje su se smrznule u oštrim zimskim uslovima koji su uslijedili.
Proizvodnja kriegslok lokomotive u Wildauu, Njemačka, u avgustu 1943.
"Rat se ne može izgubiti zbog problema transporta, to se mora riješiti", insistirao je Adolf Hitler kod Alberta Speera, nacističkog šefa za naoružanje i municiju.
Godine 1942., nacističko vodstvo se založilo za masovnu proizvodnju jednostavnih lokomotiva koje bi mogle izdržati teške ruske uslove i ubrzati snabdijevanje istočnog fronta.
Inženjer tuzlanske kriegslok lokomotive provjerava nivo vode u kotlu.
Kriegslok vozovi mogli su se brzo proizvoditi, ali su ključne komponente bile zaštićene od hladnoće, uključujući posadu koja se mogla da se skloni u zatvorenu kabinu.
Pločica proizvođača na Kriegsloku označava godinu, 1944. Proizveden je u Kasselu, centralna Njemačka.
Na hiljade kriegsloka je proizvedeno. Mnoge su napravili sovjetski ratni zarobljenici.
Oko 300 nacističkih vozova korišteno je u invaziji na Jugoslaviju, a više od polovine je ostalo u zemlji usred haotičnog njemačkog povlačenja.
Radnik u kotlu kriegsloka na stanici za održavanje vozova kod Tuzle.
I dok su mnogi od vozova otpisani ili završili u muzejima, za ugroženu industriju uglja u Bosni i Hercegovini oni su i dalje ključni.
Lokomotiva kriegslok i vagoni prevoze ugalj
Rudnici uglja u Bosni i Hercegovini teško opstaju zbog smanjenih državnih subvencija i obećanja zemlje da će zatvoriti ovu industrijsku granu do 2050. godine, u skladu sa zahtjevima za pristupanje Evropskoj uniji.
Prije pet godina u rudarskom preduzeću Kreka, u čijoj je imovini i rudnik Šikulje, radilo je oko 4.000 ljudi. Firma danas zapošljava samo 1.700 radnika, a rukovodioci rudnika kažu da se svaki fening pomno prati.
Rezervni dijelovi u radionici koja servisira vozove.
"Vozovi nas mjesečno koštaju samo oko 500 eura", kaže Bleković.
Relativno mali operativni trošak po lokomotivi ide na ulje za podmazivanje i neke druge sekundarne zalihe. Gorivo je, u suštini, besplatno.
Miralem Oderović ubacuje mrki ugalj u ložište kriegsloka.
Kriegslok vozovi su dizajnirani da rade na mrki ugalj, niskokvalitetno gorivo. Budući da se rudnik Šikulje nalazi na ogromnim rezervama uglja, vozovi imaju praktično neograničene zalihe goriva.
Miralem Oderović upravlja vozom tokom svoje smjene u rudniku Šikulje.
Miralem Oderović već 20 godina vozi vozove njemačke proizvodnje, posao koji je prije njega radio njegov otac. Kaže da voli posao, ali pokazuje opekotine na jednoj nozi od pare koja ponekad prodre u kabinu.
Kriegslok voz
Vožnja ovih jedinstvenih vozova ponekad donosi neke neočekivane opasnosti, kaže Oderović.
Nakon svjetske finansijske krize 2008. godine, rekao je, "momci bi skakali na voz u pokretu i počeli krasti ugalj sa vagona".
Ukradeni lignit su ili prodavali ili koristili za grijanje svojih domova tokom ekonomske krize.
Mašinovođa Oderović je svjedočio kako je jedan čovjek pao i izgubio ruku pod točkovima voza.
Kriegslok voz na stanici za održavanje kod Tuzle.
Radnici na održavanju kažu da su za sada u mogućnosti da sami proizvode zamjenske dijelove za vozove, ali su svjesni da ove mašine neće moći na rade unedogled.
Pločica proizvođača otkriva da je jedan od bh. Kriegslok vozova napravio Henschel, ista kompanija koja je proizvodila tenkove tiger za nacističke snage.
"Sve dok imamo ovu radionicu, vozove održavamo u funkciji", ističe Hasan Bleković o budućnosti kriegslok vozova.
"Međutim, potrebni su nam mehaničari sa vještinama za održavanje lokomotiva. Potrebno je oko deset godina da se neko obuči, a mlađa generacija jednostavno nije zainteresovana za ovaj posao", istakao je.