U Talinu, u Estoniji, protekle sedmice okončana je jedna a započela druga, viša faza odnosa BiH i euroatlantskih struktura - ministri vanjskih poslova NATO-a, koji čine i glavninu evropskih šefova diplomatija, ukazali su povjerenje BiH i dopustili joj učešće u MAP-u, Akcionom planu pristupanja NATO savezu, procesu koji intenziviranjem saradnje sa Alijansom otvara zemlji prostor i za punopravno članstvo. Nova faza odnosa sa NATO za BiH znači i konkretne obaveze kakve je bh. liderima dao talinski susret.
Elvir Bucalo
Odluka ministara NATO-a da, nakon što su decembra 2009. godine odbili aplikaciju, ovaj put daju šansu BiH da započne Akcioni plan pristupanja, jeste nakrupniji pozitivan pomak u euroatlantskim integracijama u odnosu na dobar niz mjeseci unazad. Znači da je zemlja stekla dovoljno povjerenja članica vojnog saveza da je mogu zamisliti kao partnera i buduću saveznicu. Prethodio joj je ozbiljan rad država Saveza koje su zastupale stav da će pristup Akcionom programu biti neobično važan poticaj u vrijeme kada ukupne prilike u zemlji karakteriše sve prije nego pozitivni poticaji. Odluka nije ni poklon, jer ni NATO nije dobrotvorno društvo, kažu oni koj su upućeni u funkcionisanje vojnog saveza.
U svakom slučaju, teško je bilo predvidjeti pred talinski susret kakav će biti njegov rezultat, tim prije što je bh. vrhu, preuzimajući formalnu aplikaciju za pridruženje Akcionom planu, generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, poručio:
"Ustavna reforma je od iznimne važnosti, nephodan je i nastavak reforme odbrane i, uopšte, od ključne je važnosti da su demokratske institucije u zemlji u punom kapacitetu i sposobne da odgovore integracijskim zahtjevima..."
U međuvremenu, nije bilo rada na Ustavu, a teško da su i institucije države dobile na funkcionalnosti. Međutim, bilo je lobiranja među NATO članicama, uništavanja viškova municije i oružja i - čini se, posebno važnim - donijeta je odluka o slanju bh. vojnika u Afganistan, zato, u pauzi talinskog susreta, prvi čovjek Alijanse kaže da je BiH vrlo blizu, na samom pragu Akcionog programa. Nedugo potom, popustili su protivnici, kako kažu, nagrađivanja BiH za nerad, među kojima je najglasnija bila Njemačka, i za zemlju su se otvorila vrata MAP-a.
Vrata su otvorena, ali tek napola, upozoravaju NATO zvaničnici, dodajući odluci o prijemu i oštre preduslove - prije svih rješavanje pitanja nepokretne vojne imovine - ukazao je i portparol vojnog saveza James Aparturai, saopštavajući vijest o sporazumu ministara, ali i o uslovima kakve su postavili:
"Ovlastili su Stalno NATO vijeće da prihvati prvi bh. godišnji program realizacije Akcionog plana samo tada kada nepokretna vojna imovina, neophodna za buduće odbrambene aktivnosti, bude popisana kao vlasništvo države BiH koje koristi državno ministarstvo odbrane..."
Vidno zadovoljan postignutim dogovorom, generalni sekretar Rasmussen u poruci iz Talina vidi dvostruku važnost:
"Snažno pozdravljam ovu odluku koja oslikava naš zajednički stav da mjesto BiH treba da bude unutar euroatlantskih struktura, NATO i EU. Uz ovo, odluka prepoznaje do sada načinjen progres, ali i naglašava potrebu za dodatnim koracima prije nego što zaista započne proces funkcioniranja Akcionog plana. Nadam se da će te korake bh. vlasti preduzeti što je prije moguće."
Pojašnjeno je da će ambasadori članica NATO-a, koji redovno zasjedaju u briselskom sjedištu Saveza, imati ovlaštenje da odbiju prvi godišnji plan BiH o realizaciji Akcionog plana ukoliko se do tada nepokretna vojna imovina ne prepiše bh. državi, tačnije ministarstvu odbrane. Važnost ministarske odluke ističu i u Evropskom parlamentu.
Član Parlamenta iz Slovenije, Jelko Kacin, tako pozdravlja prijem BiH u Akcioni plan, uvjeren da zemlja unutar NATO-a može značajno doprinijeti stabilnosti regiona. Za Kacina su ministarske poruke iz Talina važne za unutrašnjo-političku Atmosferu. BiH, kaže on, ne može biti izolirana zemlja, opterećena sjenama iz prošlosti - umjesto manjka optimizma i nedostatka volje i pozitivne energije, treba joj još doza napora da se dosegnu euroatlantski ciljevi, koji su bliži nego što se to čini.
A oni bliski vojnom savezu ukazuju da su u Talinu jasno naznačene smjernice; od onih koji koji su izabrani da vode bh. državu očekuje se da ih slijede.
*****
Ostali sadržaji iz ovosedmične emisije Na vratima Evrope
Irci u Hercegovini: Lako je vidjeti prednosti života ovdje
Pravi uspjeh biće kad sve zemlje regije budu u EU
Pisci negdje na Zapadu
Elvir Bucalo
Odluka ministara NATO-a da, nakon što su decembra 2009. godine odbili aplikaciju, ovaj put daju šansu BiH da započne Akcioni plan pristupanja, jeste nakrupniji pozitivan pomak u euroatlantskim integracijama u odnosu na dobar niz mjeseci unazad. Znači da je zemlja stekla dovoljno povjerenja članica vojnog saveza da je mogu zamisliti kao partnera i buduću saveznicu. Prethodio joj je ozbiljan rad država Saveza koje su zastupale stav da će pristup Akcionom programu biti neobično važan poticaj u vrijeme kada ukupne prilike u zemlji karakteriše sve prije nego pozitivni poticaji. Odluka nije ni poklon, jer ni NATO nije dobrotvorno društvo, kažu oni koj su upućeni u funkcionisanje vojnog saveza.
U svakom slučaju, teško je bilo predvidjeti pred talinski susret kakav će biti njegov rezultat, tim prije što je bh. vrhu, preuzimajući formalnu aplikaciju za pridruženje Akcionom planu, generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, poručio:
"Ustavna reforma je od iznimne važnosti, nephodan je i nastavak reforme odbrane i, uopšte, od ključne je važnosti da su demokratske institucije u zemlji u punom kapacitetu i sposobne da odgovore integracijskim zahtjevima..."
U međuvremenu, nije bilo rada na Ustavu, a teško da su i institucije države dobile na funkcionalnosti. Međutim, bilo je lobiranja među NATO članicama, uništavanja viškova municije i oružja i - čini se, posebno važnim - donijeta je odluka o slanju bh. vojnika u Afganistan, zato, u pauzi talinskog susreta, prvi čovjek Alijanse kaže da je BiH vrlo blizu, na samom pragu Akcionog programa. Nedugo potom, popustili su protivnici, kako kažu, nagrađivanja BiH za nerad, među kojima je najglasnija bila Njemačka, i za zemlju su se otvorila vrata MAP-a.
Vrata su otvorena, ali tek napola, upozoravaju NATO zvaničnici, dodajući odluci o prijemu i oštre preduslove - prije svih rješavanje pitanja nepokretne vojne imovine - ukazao je i portparol vojnog saveza James Aparturai, saopštavajući vijest o sporazumu ministara, ali i o uslovima kakve su postavili:
"Ovlastili su Stalno NATO vijeće da prihvati prvi bh. godišnji program realizacije Akcionog plana samo tada kada nepokretna vojna imovina, neophodna za buduće odbrambene aktivnosti, bude popisana kao vlasništvo države BiH koje koristi državno ministarstvo odbrane..."
Vidno zadovoljan postignutim dogovorom, generalni sekretar Rasmussen u poruci iz Talina vidi dvostruku važnost:
"Snažno pozdravljam ovu odluku koja oslikava naš zajednički stav da mjesto BiH treba da bude unutar euroatlantskih struktura, NATO i EU. Uz ovo, odluka prepoznaje do sada načinjen progres, ali i naglašava potrebu za dodatnim koracima prije nego što zaista započne proces funkcioniranja Akcionog plana. Nadam se da će te korake bh. vlasti preduzeti što je prije moguće."
Pojašnjeno je da će ambasadori članica NATO-a, koji redovno zasjedaju u briselskom sjedištu Saveza, imati ovlaštenje da odbiju prvi godišnji plan BiH o realizaciji Akcionog plana ukoliko se do tada nepokretna vojna imovina ne prepiše bh. državi, tačnije ministarstvu odbrane. Važnost ministarske odluke ističu i u Evropskom parlamentu.
Član Parlamenta iz Slovenije, Jelko Kacin, tako pozdravlja prijem BiH u Akcioni plan, uvjeren da zemlja unutar NATO-a može značajno doprinijeti stabilnosti regiona. Za Kacina su ministarske poruke iz Talina važne za unutrašnjo-političku Atmosferu. BiH, kaže on, ne može biti izolirana zemlja, opterećena sjenama iz prošlosti - umjesto manjka optimizma i nedostatka volje i pozitivne energije, treba joj još doza napora da se dosegnu euroatlantski ciljevi, koji su bliži nego što se to čini.
A oni bliski vojnom savezu ukazuju da su u Talinu jasno naznačene smjernice; od onih koji koji su izabrani da vode bh. državu očekuje se da ih slijede.
*****
Ostali sadržaji iz ovosedmične emisije Na vratima Evrope
Irci u Hercegovini: Lako je vidjeti prednosti života ovdje
Pravi uspjeh biće kad sve zemlje regije budu u EU
Pisci negdje na Zapadu