Mjesec juli 2010. godine je najčešće pominjani datum kada bi za građane BiH, koji imaju samo pasoš ove zemlje, trebao “pasti“ i posljednji evropski zid. Međutim, u nevladinoj organizaciji „Inicijativa za evropsku stabilnost” - ESI, izražavaju bojazan da trenutni raspored rada Evropske komisije praktično može odgoditi odluku za BiH.
Alexandra Stiglmayer, direktorica ESI-jevog projekta "Šengenska bijela lista“, kaže:
„Po sadašnjem radnom planu Komisije doći će do odgađanja, što mi mislimo da nije u redu zato što su se prošle godine, kada su Srbija, Crna Gora i Makedonija dobile bezvizni režim, i Vijeće Evrope, gdje su sve članice Evropske unije, i Evropski parlament jako zalagali da i BiH i Albanija što brže dobiju bezvizni režim. Čak su izdali i političku deklaraciju u kojoj su rekli da je to važan cilj koji se mora slijediti. Komisija je sada najavila, ovdje u Briselu, a mislim i u Sarajevu, kada je bio Pic, da će tek u aprilu dati procjene o tome da li su svi uvjeti ispunjeni, i tek nakon toga dati prijedlog za izmjene i dopune zakona koji određuju koje zemlje će dobiti bezvizni režim, a koje ne. A to je prekasno da bi i Evropski parlament i Vijeće donijeli odluke. To bi značilo da se sve onda prenosi iza ljetne pauze, sve do oktobra, ako ne i kasnije.“
RSE: Iako je dato obećanje da će se ukidanje viza za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju tretirati kao hitan predmet, moglo bi doći do odgađanja. Ovo nije pravedno prema građanima dvije zemlje, između ostalog se navodi u pismu upućenom iz ESI-ja na adrese više evropskih institucija.
Stiglmayer: Evropska komisija je napravila radni plan kakav njoj odgovara, a nije uzela u obzir da je ovo ipak prilično hitno pitanje, da građani čekaju, da su vlasti BiH stvarno uložile velike napore u viznu liberalizaciju i postigle veliki uspjeh. Mi se nadamo da će naše pismo koje smo poslali ipak potaknuti diskusije, a prijatelji BiH će sve malo pritisnuti. U Evropskoj komisiji imamo nove komesare koji su počeli raditi 10. februara. Ako i oni izvrše mali pritisak, onda bi se to moglo ubrzati. Ne vjerujem da postoji neka loša volja protiv BiH, već su takve procedure. Evropska komisija je morala organizirati ekspertske misije koje su morale ići na teren. Jedna je bila u Bosni u decembru, ostale dvije sada u februaru, ali mi mislimo da se sve to moglo brže napraviti. Ali, htjela sam još dodati: u Briselu su i parlamentarci, i ljudi iz Evropske komisije, i članovi Evropske unije svjesni da Bošnjaci nemaju nikakav drugi pasoš nego bosanski, dok više-manje svi bosanski Hrvati već dugo imaju hrvatski pasoš kojim mogu putovati, a bosanski Srbi su sada u mogućnosti da traže srbijanske pasoše da bi mogli putovati bezvizno. To je, ja mislim, jedan dodatni razlog zašto se mora urgentno raditi na tom pitanju – da BiH dobije bezvizni režim.
Podrška BiH od evropskih zvaničnika
Očigledna je diplomatska aktivnost visokih predstavnika zemalja EU, koji posjećuju BiH, dajući joj podršku na evropskom putu. Tako je ministar inostranih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Miroslav Lajčak, izjavio u Sarajevu da je Evropska unija veoma zainteresovana za uspješan napredak BiH na putu evropskih integracija i da se na svim važnijim mjestima najmanje jednom mjesečno razgovara o Bosni i Hercegovini:
„Ne postoji ni zamor ni zavjera u odnosu na BiH. Upravo suprotno. Špansko predsjedništvo je vrlo aktivno. Vi znate da se priprema nekoliko aktivnosti vezanih za region i za BiH posebno. To je prilika da se stvari zaista pokrenu naprijed, ali je naravno potrebno da i predstavnici BiH na tim skupovima pokažu ne samo političku volju, nego i konkretne rezultate, a to su ta tri pitanja koja trenutno dominiraju. Prvo – to je napredak BiH na putu prema viznoj liberalizaciji i prema ukidanju viza sa EU. Tu je BiH na dobrom putu. Rezultati su konkretni, pozitivni, impresivni i ja očekujem dobru pozitivnu odluku Evropske komisije veoma brzo. Drugo pitanje – akcijski plan za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi. Tu imamo još malo vremena jer će se u aprilu odlučivati na sastanku Ministara vanjskih poslova. Ja sam urgirao da se to vrijeme iskoristi, da se jasno vidi koliki je napredak urađen od sastanka u decembru, koji nije bio pozitivan za BiH, do sastanka u aprilu. Slovačka podržava to da BiH postane članica tzv. MAP-a. Treće pitanje koje je trenutno vrlo aktualno je kako će BiH riješiti presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i u kojoj mjeri će se to odraziti na izborima za člana Predsjedništva već ove godine. To je više unutrašnje pitanje politike BiH, ali će imati snažne posljedice jer će Evropska unija i Vijeće Evrope sagledati i procijeniti svoj odnos prema BiH i na osnovu toga kakav će stav zauzeti politički lideri i institucije BiH u odnosu na tu presudu Evropskog suda.“
BiH je dobila podršku i Kraljevine Španije za njen evropski put. Ministar unutrašnjih poslova ove zemlje Alfred Perez Rubalkabo, prije nekoliko dana u Sarajevu:
„Htio bih reći kako naša Vlada potpuno razumije i podržava nastojanja Bosne i Hercegovine u okviru različitih projekata koji bi vašu zemlju vodili putem evropskih integracija i jačanja ovih procesa. BiH je započela razgovore vezano za svoju aplikaciju za članstvo u NATO savezu. U tim razgovorima može da računa na podršku Španije.“
Ministar Rubalkabo je takođe izjavio da bi BiH trebala dobiti bezvizni režim do kraja španskog mandata predsjedavanja Evropskom unijom (Španija predsjedava od 1.01. do 30.06.2010.)
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Valentin Incko pozvao je parlamentarce BiH, na sesiji "Parlamenta za Evropu" koja je održana u Sarajevu, da prevladaju otpor uspostavi moderniziranog energetskog sektora u BiH, integriranog u evropski sistem, koji bi značio “sigurnost snabdijevanja, više investicija i više radnih mjesta”.
On je pozvao parlamentarce da podrže izradu strategije za energetski sektor, usvoje Zakon o gasu i osiguraju profesionalno i odgovorno upravljanje Elektroprenosom BiH.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Kada će građani BiH „slobodno“ u Evropu?
U trci sa evropskim standardima za sigurnost hrane
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Alexandra Stiglmayer, direktorica ESI-jevog projekta "Šengenska bijela lista“, kaže:
„Po sadašnjem radnom planu Komisije doći će do odgađanja, što mi mislimo da nije u redu zato što su se prošle godine, kada su Srbija, Crna Gora i Makedonija dobile bezvizni režim, i Vijeće Evrope, gdje su sve članice Evropske unije, i Evropski parlament jako zalagali da i BiH i Albanija što brže dobiju bezvizni režim. Čak su izdali i političku deklaraciju u kojoj su rekli da je to važan cilj koji se mora slijediti. Komisija je sada najavila, ovdje u Briselu, a mislim i u Sarajevu, kada je bio Pic, da će tek u aprilu dati procjene o tome da li su svi uvjeti ispunjeni, i tek nakon toga dati prijedlog za izmjene i dopune zakona koji određuju koje zemlje će dobiti bezvizni režim, a koje ne. A to je prekasno da bi i Evropski parlament i Vijeće donijeli odluke. To bi značilo da se sve onda prenosi iza ljetne pauze, sve do oktobra, ako ne i kasnije.“
RSE: Iako je dato obećanje da će se ukidanje viza za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju tretirati kao hitan predmet, moglo bi doći do odgađanja. Ovo nije pravedno prema građanima dvije zemlje, između ostalog se navodi u pismu upućenom iz ESI-ja na adrese više evropskih institucija.
Stiglmayer: Evropska komisija je napravila radni plan kakav njoj odgovara, a nije uzela u obzir da je ovo ipak prilično hitno pitanje, da građani čekaju, da su vlasti BiH stvarno uložile velike napore u viznu liberalizaciju i postigle veliki uspjeh. Mi se nadamo da će naše pismo koje smo poslali ipak potaknuti diskusije, a prijatelji BiH će sve malo pritisnuti. U Evropskoj komisiji imamo nove komesare koji su počeli raditi 10. februara. Ako i oni izvrše mali pritisak, onda bi se to moglo ubrzati. Ne vjerujem da postoji neka loša volja protiv BiH, već su takve procedure. Evropska komisija je morala organizirati ekspertske misije koje su morale ići na teren. Jedna je bila u Bosni u decembru, ostale dvije sada u februaru, ali mi mislimo da se sve to moglo brže napraviti. Ali, htjela sam još dodati: u Briselu su i parlamentarci, i ljudi iz Evropske komisije, i članovi Evropske unije svjesni da Bošnjaci nemaju nikakav drugi pasoš nego bosanski, dok više-manje svi bosanski Hrvati već dugo imaju hrvatski pasoš kojim mogu putovati, a bosanski Srbi su sada u mogućnosti da traže srbijanske pasoše da bi mogli putovati bezvizno. To je, ja mislim, jedan dodatni razlog zašto se mora urgentno raditi na tom pitanju – da BiH dobije bezvizni režim.
Podrška BiH od evropskih zvaničnika
Očigledna je diplomatska aktivnost visokih predstavnika zemalja EU, koji posjećuju BiH, dajući joj podršku na evropskom putu. Tako je ministar inostranih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Miroslav Lajčak, izjavio u Sarajevu da je Evropska unija veoma zainteresovana za uspješan napredak BiH na putu evropskih integracija i da se na svim važnijim mjestima najmanje jednom mjesečno razgovara o Bosni i Hercegovini:
„Ne postoji ni zamor ni zavjera u odnosu na BiH. Upravo suprotno. Špansko predsjedništvo je vrlo aktivno. Vi znate da se priprema nekoliko aktivnosti vezanih za region i za BiH posebno. To je prilika da se stvari zaista pokrenu naprijed, ali je naravno potrebno da i predstavnici BiH na tim skupovima pokažu ne samo političku volju, nego i konkretne rezultate, a to su ta tri pitanja koja trenutno dominiraju. Prvo – to je napredak BiH na putu prema viznoj liberalizaciji i prema ukidanju viza sa EU. Tu je BiH na dobrom putu. Rezultati su konkretni, pozitivni, impresivni i ja očekujem dobru pozitivnu odluku Evropske komisije veoma brzo. Drugo pitanje – akcijski plan za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi. Tu imamo još malo vremena jer će se u aprilu odlučivati na sastanku Ministara vanjskih poslova. Ja sam urgirao da se to vrijeme iskoristi, da se jasno vidi koliki je napredak urađen od sastanka u decembru, koji nije bio pozitivan za BiH, do sastanka u aprilu. Slovačka podržava to da BiH postane članica tzv. MAP-a. Treće pitanje koje je trenutno vrlo aktualno je kako će BiH riješiti presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i u kojoj mjeri će se to odraziti na izborima za člana Predsjedništva već ove godine. To je više unutrašnje pitanje politike BiH, ali će imati snažne posljedice jer će Evropska unija i Vijeće Evrope sagledati i procijeniti svoj odnos prema BiH i na osnovu toga kakav će stav zauzeti politički lideri i institucije BiH u odnosu na tu presudu Evropskog suda.“
BiH je dobila podršku i Kraljevine Španije za njen evropski put. Ministar unutrašnjih poslova ove zemlje Alfred Perez Rubalkabo, prije nekoliko dana u Sarajevu:
„Htio bih reći kako naša Vlada potpuno razumije i podržava nastojanja Bosne i Hercegovine u okviru različitih projekata koji bi vašu zemlju vodili putem evropskih integracija i jačanja ovih procesa. BiH je započela razgovore vezano za svoju aplikaciju za članstvo u NATO savezu. U tim razgovorima može da računa na podršku Španije.“
Ministar Rubalkabo je takođe izjavio da bi BiH trebala dobiti bezvizni režim do kraja španskog mandata predsjedavanja Evropskom unijom (Španija predsjedava od 1.01. do 30.06.2010.)
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Valentin Incko pozvao je parlamentarce BiH, na sesiji "Parlamenta za Evropu" koja je održana u Sarajevu, da prevladaju otpor uspostavi moderniziranog energetskog sektora u BiH, integriranog u evropski sistem, koji bi značio “sigurnost snabdijevanja, više investicija i više radnih mjesta”.
On je pozvao parlamentarce da podrže izradu strategije za energetski sektor, usvoje Zakon o gasu i osiguraju profesionalno i odgovorno upravljanje Elektroprenosom BiH.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Kada će građani BiH „slobodno“ u Evropu?
U trci sa evropskim standardima za sigurnost hrane
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)