Bosanskohercegovački državljanin Branimir Glavaš mjesecima već mirno živi u svojoj novoj domovini, domovini svojih predaka.
Pozitivni propisi Bosne i Hercegovine, međutim, garantuju kako će novopečeni Bosanac još zadugo imati „mirnu Bosnu“, unatoč činjenici da mu je Vrhovni sud Republike Hrvatske učinio pravosnažnom kaznu od osam godina zatvora, a zbog ratnih zločina.
Hrvatsko pravosuđe je do polovine avgusta tijelima vlasti BiH uputilo 26 zahtjeva za preuzimanje provedbe zatvorskih kazni koje su pravomoćno izrekli sudovi u Hrvatskoj.
Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravde BiH, potvrdio je za RSE kako je među predmetima i onaj koji se odnosi na doktora Ognjena Šimića, pravomoćno osuđenog zbog primanja mita, ali ne i slučaj Branimira Glavaša, osuđenog za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku.
„Takvih zahtjeva iz Republike Hrvatske je već stiglo 26. Domaći sud po zahtjevu stranog suda prvo mora priznati stranu odluku, a onda pristupa izvršenju,“ objašnjava Sladoje.
Kako prenose mediji, hrvatsko pravosuđe je od zagrebačkog Županijskog suda zaprimilo svu potrebnu dokumentaciju u slučaju Glavaš, te će ona uskoro biti proslijeđena u BiH. Sladoje, ipak, dodaje kako se na izvršenje kazne u BiH i nakon zaprimanja zahtjeva može čekati i do godinu dana.
„Uz zahtjev se dodaje sva potrebna dokumentacija presude, pravosnažna presuda, a onda se proslijeđuje sudu nadležnom u BiH, a to je sud koji bi u takvim slučajevima sudio u BiH - i on vrši priznanje presude, ne ulazi u meritum samo utvrđuje visinu kazne. Kazna ne može biti veća, samo može biti manja. Mi na isti način postupamo i po evropskoj konvenciji o transferu osuđenih lica. I kad kažem da se jedna presuda u Švedskoj ne prizna i za tri mjeseca, a nekad i mnogo duže, po godnu dana traje postupak, i nije tako brz - posebno što osuđeno lice ima pravo žalbe na prvostepenu odluku,“ kaže Sladoje.
Glavaš je u BiH, čiji je također državljanin, prebjegao pri izricanju prvostepene presude kojom je sa 10 godina zatvora kažnjen po komandnoj odgovornosti zbog ratnog zločina u slučajevima Garaža i Selotejp.
Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je naredio hapšenje, mučenje i ubistva sedmero srpskih civila, čija su tijela bačena u Dravu. Krajem jula kazna mu je smanjena na osam godina zatvora i presuda postala pravosnažna na Vrhovnom sudu, čime su se stekli uslovi da ga vlasti BiH uhapse i upute na izdržavanje kazne na teritoriji BiH.
Nepoznato gdje će izdržavati kaznu
Hoće li kaznu izdržavati u hrvatskom zatvoru ili u zatvoru u BiH, Branimir Glavaš nije želio direktno odgovoriti rekavši kako zahtjev hrvatskih vlasti uskoro očekuje.
„BiH ima preuzetu međunarodnu obvezu i BiH će postupiti prema preuzetoj međunarodnoj obvezi. Ja sam državljanin BiH i poštujem institucije BiH, s tim da će moji odvjetnici u Hrvatskoj koristiti izvanredne pravne lijekove i u Europi, dakle i pred europskim pravosudnim institucijama, u dokazivanju moje nevinosti. Ja sam nevin politički presuđen, pravnu bitku nastavljam, a ne izbjegavam kontakte i suradnju sa nadležnim pravosudnim tijelima BiH,“ kazao je Glavaš.
U Savezu logoraša RS nimalo ne sumnjaju da će Glavaš ostati u BiH, poput mnogih osuđenika koji će moći odlučiti o mjestu izvršenja kazne. Prema ugovoru koji su potpisale BiH i Republika Hrvatska, o visini kazne odlučuje zemlja gdje će kazna biti izvršena.
Ona ne može biti veća od presude u Republici Hrvatskoj, ali može biti manja, upozorava Branislav Dukić, predsjednik Saveza, dok naglašava da će Savez pažljivo pratiti slučaj jer među Glavaševim žrtvama ima i državljana BiH srpske nacionalnosti.
„Šta je, ustvari, to? Oni svi koji su počinili ratni zločin, treba sutra iz svih bivših republika Jugoslavije ili iz evropskih zemalja da se pojave u BiH i da ovdje nađu utočište, pa tako i Glavaš koji želi da upravo dio kazne, koji će vjerovatno biti manji, da odsluži u BiH,“ kaže Dukić.
I nakon što stigne zvaničan zahtjev Republike Hrvatske, Branimir Glavaš će vjerovatno mjescima biti slobodan čovjek koji aktivno sudjeluje u društvenom životu Hercegovine.
Slobodni će još neko vrijeme biti i još 110 pravomoćno osuđenih osoba u BiH koji su posljednjih godina prebjegli u Republiku Hrvatsku. Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu pravde BiH, u Republiku Hrvatsku BiH je do sada uputila 29 zahtjeva za preuzimanje izvršenja kazni zatvora izrečenih pred sudovima u BiH.
Jedan od njih je Ivan Bender, bivši direktor Zavoda MIO/PIO, koji je osuđen na kaznu zatvora od 4,5 godine zbog otimačine mostarskog hotela Ero. Iz BiH u Republiku Srbiju do sada je, prema istom ugovoru, upućeno 36 zahtjeva.
Pozitivni propisi Bosne i Hercegovine, međutim, garantuju kako će novopečeni Bosanac još zadugo imati „mirnu Bosnu“, unatoč činjenici da mu je Vrhovni sud Republike Hrvatske učinio pravosnažnom kaznu od osam godina zatvora, a zbog ratnih zločina.
Hrvatsko pravosuđe je do polovine avgusta tijelima vlasti BiH uputilo 26 zahtjeva za preuzimanje provedbe zatvorskih kazni koje su pravomoćno izrekli sudovi u Hrvatskoj.
Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravde BiH, potvrdio je za RSE kako je među predmetima i onaj koji se odnosi na doktora Ognjena Šimića, pravomoćno osuđenog zbog primanja mita, ali ne i slučaj Branimira Glavaša, osuđenog za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku.
„Takvih zahtjeva iz Republike Hrvatske je već stiglo 26. Domaći sud po zahtjevu stranog suda prvo mora priznati stranu odluku, a onda pristupa izvršenju,“ objašnjava Sladoje.
Kako prenose mediji, hrvatsko pravosuđe je od zagrebačkog Županijskog suda zaprimilo svu potrebnu dokumentaciju u slučaju Glavaš, te će ona uskoro biti proslijeđena u BiH. Sladoje, ipak, dodaje kako se na izvršenje kazne u BiH i nakon zaprimanja zahtjeva može čekati i do godinu dana.
„Uz zahtjev se dodaje sva potrebna dokumentacija presude, pravosnažna presuda, a onda se proslijeđuje sudu nadležnom u BiH, a to je sud koji bi u takvim slučajevima sudio u BiH - i on vrši priznanje presude, ne ulazi u meritum samo utvrđuje visinu kazne. Kazna ne može biti veća, samo može biti manja. Mi na isti način postupamo i po evropskoj konvenciji o transferu osuđenih lica. I kad kažem da se jedna presuda u Švedskoj ne prizna i za tri mjeseca, a nekad i mnogo duže, po godnu dana traje postupak, i nije tako brz - posebno što osuđeno lice ima pravo žalbe na prvostepenu odluku,“ kaže Sladoje.
Glavaš je u BiH, čiji je također državljanin, prebjegao pri izricanju prvostepene presude kojom je sa 10 godina zatvora kažnjen po komandnoj odgovornosti zbog ratnog zločina u slučajevima Garaža i Selotejp.
Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je naredio hapšenje, mučenje i ubistva sedmero srpskih civila, čija su tijela bačena u Dravu. Krajem jula kazna mu je smanjena na osam godina zatvora i presuda postala pravosnažna na Vrhovnom sudu, čime su se stekli uslovi da ga vlasti BiH uhapse i upute na izdržavanje kazne na teritoriji BiH.
Nepoznato gdje će izdržavati kaznu
Hoće li kaznu izdržavati u hrvatskom zatvoru ili u zatvoru u BiH, Branimir Glavaš nije želio direktno odgovoriti rekavši kako zahtjev hrvatskih vlasti uskoro očekuje.
„BiH ima preuzetu međunarodnu obvezu i BiH će postupiti prema preuzetoj međunarodnoj obvezi. Ja sam državljanin BiH i poštujem institucije BiH, s tim da će moji odvjetnici u Hrvatskoj koristiti izvanredne pravne lijekove i u Europi, dakle i pred europskim pravosudnim institucijama, u dokazivanju moje nevinosti. Ja sam nevin politički presuđen, pravnu bitku nastavljam, a ne izbjegavam kontakte i suradnju sa nadležnim pravosudnim tijelima BiH,“ kazao je Glavaš.
U Savezu logoraša RS nimalo ne sumnjaju da će Glavaš ostati u BiH, poput mnogih osuđenika koji će moći odlučiti o mjestu izvršenja kazne. Prema ugovoru koji su potpisale BiH i Republika Hrvatska, o visini kazne odlučuje zemlja gdje će kazna biti izvršena.
Šta je, ustvari, to? Oni svi koji su počinili ratni zločin, treba sutra iz svih bivših republika Jugoslavije ili iz evropskih zemalja da se pojave u BiH i da ovdje nađu utočište, pita se Branislav Dukić.
Ona ne može biti veća od presude u Republici Hrvatskoj, ali može biti manja, upozorava Branislav Dukić, predsjednik Saveza, dok naglašava da će Savez pažljivo pratiti slučaj jer među Glavaševim žrtvama ima i državljana BiH srpske nacionalnosti.
„Šta je, ustvari, to? Oni svi koji su počinili ratni zločin, treba sutra iz svih bivših republika Jugoslavije ili iz evropskih zemalja da se pojave u BiH i da ovdje nađu utočište, pa tako i Glavaš koji želi da upravo dio kazne, koji će vjerovatno biti manji, da odsluži u BiH,“ kaže Dukić.
I nakon što stigne zvaničan zahtjev Republike Hrvatske, Branimir Glavaš će vjerovatno mjescima biti slobodan čovjek koji aktivno sudjeluje u društvenom životu Hercegovine.
Slobodni će još neko vrijeme biti i još 110 pravomoćno osuđenih osoba u BiH koji su posljednjih godina prebjegli u Republiku Hrvatsku. Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu pravde BiH, u Republiku Hrvatsku BiH je do sada uputila 29 zahtjeva za preuzimanje izvršenja kazni zatvora izrečenih pred sudovima u BiH.
Jedan od njih je Ivan Bender, bivši direktor Zavoda MIO/PIO, koji je osuđen na kaznu zatvora od 4,5 godine zbog otimačine mostarskog hotela Ero. Iz BiH u Republiku Srbiju do sada je, prema istom ugovoru, upućeno 36 zahtjeva.