Dok je hrvatska privreda u posljednjih pet godina u recesiji, jedino bilježe rast informaciono-komunikacijske tehnologije. No, sve je to još nedovoljno u odnosu na Europsku uniju u kojoj je Hrvatska po razvijenosti IT tehnologije na samom začelju.
Prema godišnjoj listi Međunarodne unije za telekomunikacije, o razvijenosti informacijsko komunikacijske tehnologije, objavljenoj početkom listopada, među 28 članica Europske unije, Hrvatska je na 22. mjestu.
Da bi se približila razvijenim članicama, godišnji rast potrošnje informatičke tehnologije i usluga, trebao bi u Hrvatskoj godišnje rasti po stopama od 15-20 posto, a on već pet godina pada i ukupna potrošnja u 2013. iznosi jednu milijardu dolara, 30 posto manje nego 2008. - ističe glavni analitičar i direktor analitičke kuće IDC-a Adriatics, Boris Žitnik:
„Ako mjerimo nas i Europu, Europa je sada ne nekih 900 eura, a mi smo na 250 euro. Ciljevi su da bi trebali doći bar do 50 ili 75 posto prosjeka. Zaista u tom pogledu zaostajemo, ali to nije neobično jer odraz potrošnje na IT tržištu je odraz ukupne ekonomske situacije", kaže Žitnik.
Najveći potrošači su i dalje državne i javne institucije, telekomunikacije, bankarski sektor:
„Oni svoju potrošnju nisu smanjivali u ovoj krizi, ali zato je ostatak privrede, pogotovo realna ekonomije, praktički zamrznula svoje nabavke.”
Zbog toga su se, nastavlja Žitnik, hrvatski proizvođači informacijsko-komunikacijskih usluga okrenuli inozemstvu i u 2012., u moru negativnih pokazatelja u hrvatskom gospodarstvu, izvoz u tom sektoru je porastao čak za 18 posto. Ali, pojašnjava Žitnik, i to ima svoje razloge jer je rad hrvatskih stručnjaka višestruko jeftiniji:
„To je još uvijek dva do tri puta manje, nego što košta isti takav čovjek u zapadnoj Europi. Naš čovjek radi za 400 eura, a onaj za 1.200 eura.”
U Hrvatskoj ima oko 2.300 informatičkih tvrtki, s 15.000 zaposlenih, više no što su nekad imala hrvatska brodogradilišta - naglašava tajnik Udruženja za informatičku tehnologiju Hrvatske gospodarske komore, Igor Škevin. „Ako se gleda po broju zaposlenih, to je“, kaže, „četvrta ili peta industrija u Hrvatskoj“:
„Činjenica je da su u posljednje vrijeme napravljeni neki iskoraci. Nismo više u srednjem vijeku, imamo potencijal za investicije, ali naša država to jednostavno nije prepoznala", konstatuje Škevin.
A nisu, nastavlja Škevin, ni mnogi vlasnici privatnih tvrtki:
„Bio sam na jednoj radionici, koju smo organizirali u Puli. Jedan njen sudionik je primijetio – da su serveri i softveri ferariji, onda bi to bilo drugačije. Parkirani Mercedes u dvorištu ispred tvrtke svi vide, a istom tom vlasniku Mercedesa je za tvrtku skupo dati nekoliko desetaka tisuća kuna više da se informatizira i poboljša poslovanje informatikom.”
Moglo se puno više
Hrvatski fakulteti obrazuju prilično dobre informatičke stručnjake jer da nisu dobri, ne bi se tako lako zapošljavali u inozemstvu - kaže analitičar Žitnik, ali izvrsnih informatičkih stručnjaka nedostaje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj:
„Kada ste čuli da ministar gospodarstva kaže da je IT sektor naš prioritet? Mi moramo izanalizirati i vidjeti na koji način možemo prilagoditi obrazovanje IT stručnjaka tome. Danas je zaposleno oko 30.000 ljudi u IT tvrtkama i u internim IT odjelima kompanija. Povećanje broja zaposlenih u IT nije prepoznato kod nas kao strateški pravac, čak iako je izvoz IT usluga porastao za 18 posto. Milanović razgovara sa Ballmerom o situaciji u Kini, a ne razgovaraju o tome kakav je IT u Hrvatskoj.”
Za vrijeme nedavnog posjeta Hrvatskoj, šef Microsofta, Steve Ballmer, potpisao je s hrvatskim ministrom znanosti, obrazovanja i sporta, Željkom Jovanovićem, Sporazum o unapređivanju hrvatskog obrazovnog sustava. Najavio je izgradnju inovacijskog centra u Osijeku i suradnju s Hrvatskim telekomom.
„Radi se na uređenju i povezivanju svih nastavnika u svijetu, koji žele koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju, da razmjenjuju svoja iskustva i sadržaje koje su napravili. Nude mogućnost korištenja marketinškog alata za potrebe učenika i nastavnika, koji obuhvaćaju niz usluga koje su dostupne preko Interneta i preko WEB-a učenicima i nastavnicima u školama i fakultetima", kaže ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET Zvonimir Stanić.
Analitičar Žitnik misli da se posjeta šefa Microsofta mogla bolje iskoristiti:
„Niti jedan veliki vendor nije napravljen, niti jedan data centar, niti razvojni centar. Oni tu imaju marketinško prodajne urede. Dali malo Jovanoviću da se reklamira, kako su djeca u školama dobili Office iz Clouda. Krasno, ali zar ne bi bilo bolje da je Jovanović i rekao – Nudimo to i to, zaposlite tu 500 programera i neka se ovdje piše kod za Windows ili nešto slično.”
Bez precizne strategije na tom planu neće se moći povlačiti ni novci iz Europskih fondova, upozorava predsjednik Hrvatskog informatičkog zbora, Marijan Frković:
„Očekujemo da bi iz Europskog socijalnog fonda, od 2014. godine, mogli povlačiti sredstva za sve projekte, ali uglavnom za softver. Mi sa stanovišta hardvera nemamo, niti sredstava, niti snage za tako nešto razvijali, ali imamo spremnost u razvoju softvera.”
Hrvatska država je uložila velike novce u informatizaciju zdravstva, gruntovne i katastra. Stručnjaci misle da se za iste novce moglo i puno više. Ravnatelj CARNET-a navodi i projekt umrežavanja i informatičkog opremanja izoliranih škola, s po nekoliko učenika:
„Te škole su opremljene video konferencijskom opremom koja omogućava izvođenje nastave na daljinu. Škole su opremljene čitavim nizom dodatnih informatičkih tehnologija, kao što su tableti, pametne ploče i slično.”
No sve je to još daleko od željenog, priznaje i sam Stanić, a posebno informatizacija hrvatskih otoka:
„Situacija nije onakva kako bi voljeli da bude - da na svakom otoku bude pristup Internetu, ali situacija je puno bolja nego što je to bilo proteklih godina.”
Donedavni i dugogodišnji načelnik male općine Tkon na otoku Pašmanu, Danijel Katičin vjeruje u sredstva iz europskih fondova, ali i snažniji utjecaj države na razvoj tog sektora, koji bi bitno mogao promijeniti sudbinu ljudi na hrvatskim otocima, jer uzaludne su, kaže, sve trajektne linije, ako na njima nema ljudi:
„Zašto ne bi netko, tko je uspješan u svom poslu i živi u Zagrebu, živio na Dugom Otoku? Tamo ima bolju klimu, šest mjeseci u godini može brčkati noge u moru, može imati zdravu hranu, njegova djeca mogu zdravije odrastati. Pogotovo ako on ostaje uključen u gospodarski i društveni život, kako je naučio, dapače još i bolje jer može imati plaću koju ima sad u Zagrebu. Mi ne možemo nadomjestiti tu izoliranost, da bi otoci gospodarski zaživjeli, bez širokopojasnog Interneta", konstatira Katičin.
Prema godišnjoj listi Međunarodne unije za telekomunikacije, o razvijenosti informacijsko komunikacijske tehnologije, objavljenoj početkom listopada, među 28 članica Europske unije, Hrvatska je na 22. mjestu.
Da bi se približila razvijenim članicama, godišnji rast potrošnje informatičke tehnologije i usluga, trebao bi u Hrvatskoj godišnje rasti po stopama od 15-20 posto, a on već pet godina pada i ukupna potrošnja u 2013. iznosi jednu milijardu dolara, 30 posto manje nego 2008. - ističe glavni analitičar i direktor analitičke kuće IDC-a Adriatics, Boris Žitnik:
„Ako mjerimo nas i Europu, Europa je sada ne nekih 900 eura, a mi smo na 250 euro. Ciljevi su da bi trebali doći bar do 50 ili 75 posto prosjeka. Zaista u tom pogledu zaostajemo, ali to nije neobično jer odraz potrošnje na IT tržištu je odraz ukupne ekonomske situacije", kaže Žitnik.
Najveći potrošači su i dalje državne i javne institucije, telekomunikacije, bankarski sektor:
„Oni svoju potrošnju nisu smanjivali u ovoj krizi, ali zato je ostatak privrede, pogotovo realna ekonomije, praktički zamrznula svoje nabavke.”
Zbog toga su se, nastavlja Žitnik, hrvatski proizvođači informacijsko-komunikacijskih usluga okrenuli inozemstvu i u 2012., u moru negativnih pokazatelja u hrvatskom gospodarstvu, izvoz u tom sektoru je porastao čak za 18 posto. Ali, pojašnjava Žitnik, i to ima svoje razloge jer je rad hrvatskih stručnjaka višestruko jeftiniji:
„To je još uvijek dva do tri puta manje, nego što košta isti takav čovjek u zapadnoj Europi. Naš čovjek radi za 400 eura, a onaj za 1.200 eura.”
U Hrvatskoj ima oko 2.300 informatičkih tvrtki, s 15.000 zaposlenih, više no što su nekad imala hrvatska brodogradilišta - naglašava tajnik Udruženja za informatičku tehnologiju Hrvatske gospodarske komore, Igor Škevin. „Ako se gleda po broju zaposlenih, to je“, kaže, „četvrta ili peta industrija u Hrvatskoj“:
„Činjenica je da su u posljednje vrijeme napravljeni neki iskoraci. Nismo više u srednjem vijeku, imamo potencijal za investicije, ali naša država to jednostavno nije prepoznala", konstatuje Škevin.
A nisu, nastavlja Škevin, ni mnogi vlasnici privatnih tvrtki:
„Bio sam na jednoj radionici, koju smo organizirali u Puli. Jedan njen sudionik je primijetio – da su serveri i softveri ferariji, onda bi to bilo drugačije. Parkirani Mercedes u dvorištu ispred tvrtke svi vide, a istom tom vlasniku Mercedesa je za tvrtku skupo dati nekoliko desetaka tisuća kuna više da se informatizira i poboljša poslovanje informatikom.”
Moglo se puno više
Hrvatski fakulteti obrazuju prilično dobre informatičke stručnjake jer da nisu dobri, ne bi se tako lako zapošljavali u inozemstvu - kaže analitičar Žitnik, ali izvrsnih informatičkih stručnjaka nedostaje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj:
„Kada ste čuli da ministar gospodarstva kaže da je IT sektor naš prioritet? Mi moramo izanalizirati i vidjeti na koji način možemo prilagoditi obrazovanje IT stručnjaka tome. Danas je zaposleno oko 30.000 ljudi u IT tvrtkama i u internim IT odjelima kompanija. Povećanje broja zaposlenih u IT nije prepoznato kod nas kao strateški pravac, čak iako je izvoz IT usluga porastao za 18 posto. Milanović razgovara sa Ballmerom o situaciji u Kini, a ne razgovaraju o tome kakav je IT u Hrvatskoj.”
Za vrijeme nedavnog posjeta Hrvatskoj, šef Microsofta, Steve Ballmer, potpisao je s hrvatskim ministrom znanosti, obrazovanja i sporta, Željkom Jovanovićem, Sporazum o unapređivanju hrvatskog obrazovnog sustava. Najavio je izgradnju inovacijskog centra u Osijeku i suradnju s Hrvatskim telekomom.
„Radi se na uređenju i povezivanju svih nastavnika u svijetu, koji žele koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju, da razmjenjuju svoja iskustva i sadržaje koje su napravili. Nude mogućnost korištenja marketinškog alata za potrebe učenika i nastavnika, koji obuhvaćaju niz usluga koje su dostupne preko Interneta i preko WEB-a učenicima i nastavnicima u školama i fakultetima", kaže ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET Zvonimir Stanić.
Analitičar Žitnik misli da se posjeta šefa Microsofta mogla bolje iskoristiti:
„Niti jedan veliki vendor nije napravljen, niti jedan data centar, niti razvojni centar. Oni tu imaju marketinško prodajne urede. Dali malo Jovanoviću da se reklamira, kako su djeca u školama dobili Office iz Clouda. Krasno, ali zar ne bi bilo bolje da je Jovanović i rekao – Nudimo to i to, zaposlite tu 500 programera i neka se ovdje piše kod za Windows ili nešto slično.”
Bez precizne strategije na tom planu neće se moći povlačiti ni novci iz Europskih fondova, upozorava predsjednik Hrvatskog informatičkog zbora, Marijan Frković:
„Očekujemo da bi iz Europskog socijalnog fonda, od 2014. godine, mogli povlačiti sredstva za sve projekte, ali uglavnom za softver. Mi sa stanovišta hardvera nemamo, niti sredstava, niti snage za tako nešto razvijali, ali imamo spremnost u razvoju softvera.”
Hrvatska država je uložila velike novce u informatizaciju zdravstva, gruntovne i katastra. Stručnjaci misle da se za iste novce moglo i puno više. Ravnatelj CARNET-a navodi i projekt umrežavanja i informatičkog opremanja izoliranih škola, s po nekoliko učenika:
„Te škole su opremljene video konferencijskom opremom koja omogućava izvođenje nastave na daljinu. Škole su opremljene čitavim nizom dodatnih informatičkih tehnologija, kao što su tableti, pametne ploče i slično.”
No sve je to još daleko od željenog, priznaje i sam Stanić, a posebno informatizacija hrvatskih otoka:
„Situacija nije onakva kako bi voljeli da bude - da na svakom otoku bude pristup Internetu, ali situacija je puno bolja nego što je to bilo proteklih godina.”
Donedavni i dugogodišnji načelnik male općine Tkon na otoku Pašmanu, Danijel Katičin vjeruje u sredstva iz europskih fondova, ali i snažniji utjecaj države na razvoj tog sektora, koji bi bitno mogao promijeniti sudbinu ljudi na hrvatskim otocima, jer uzaludne su, kaže, sve trajektne linije, ako na njima nema ljudi:
„Zašto ne bi netko, tko je uspješan u svom poslu i živi u Zagrebu, živio na Dugom Otoku? Tamo ima bolju klimu, šest mjeseci u godini može brčkati noge u moru, može imati zdravu hranu, njegova djeca mogu zdravije odrastati. Pogotovo ako on ostaje uključen u gospodarski i društveni život, kako je naučio, dapače još i bolje jer može imati plaću koju ima sad u Zagrebu. Mi ne možemo nadomjestiti tu izoliranost, da bi otoci gospodarski zaživjeli, bez širokopojasnog Interneta", konstatira Katičin.