Inicijativa 'Građanke za ustavne promjene' objavila je publikaciju pod nazivom 'Vodič kroz Ustav od Ž(ena) do A(mandmana)', čiji je cilj 'demistifikovati' Ustav BiH i približiti ga građanima i građankama na jednostavan i razumljiv način. Kroz 30 slova abecede obrađeni su pojmovi koji se tiču Ustava BiH, a putem kojih će svako ko to želi Ustav i njegove nedostatke upoznati na zanimljiv način.
Ustav Bosne i Hercegovine za građane predstavlja tabu temu između ostalog i zbog termina kojima je pisan. Čisto pravni izrazi kao i način na koji o Ustavu pričaju politički lideri samo još dodatno udaljavaju od građana taj dokument koji reguliše ključna građanska prava u jednoj zemlji. Ustav je u normalnim demokratskim društvima dokument o kome mogu raspravljati svi građani i pokretati pitanje njegove izmjene.
Demistifikacija Ustava je jedan od ciljeva publikacije koju je objavila Inicijativa 'Građanke za ustavne promjene', kaže jedna od autorica “Vodiča kroz Ustav od Ž(ena) do A(mandmana)” Lejla Gačanica.
„Nažalost, Ustav BiH jeste nametnut, nije došao od građana nego je dio Mirovnog sporazuma, i vrlo često čujemo kako ne treba ništa dirati jer je taj sporazum zaustavio oružani rat u Bosni i Hercegovini. Međutim, Ustav, kao nešto na što i građani polažu pravo, zapravo treba biti mjesto promišljanja i mjesto analiziranja, dijaloga i svega onoga što građani smatraju da treba da uđe u njega. Pokazalo se da građani i građanke vrlo rijetko barataju pojmovima kojima se govori u Ustavu, da se teško razumijeva ustavni tekst, tako da je naša namjera bila da kroz definiranje pojmova koji se direktno spominju u Ustavu ili pojmova koji su bitni iz rodne perspektive za Ustav, damo definicije i pojašnjenja na što jednostavniji način, jezikom koji je razumljiv svakom građanu i građanki u Bosni i Hercegovini", smatra Gačanica.
Objašnjeni su i osnovni pojmovi o Ustavu BiH, šta je on zapravo, koje su institucije i na koji način definisane kroz Ustav. Istaknuto je i kako se žene, ni kao osobe ženskog pola, ni kao građanke, ne pominju u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Pokazalo se da građani i građanke vrlo rijetko barataju pojmovima kojima se govori u Ustavu: Lejla Gačanica
„Na jednostavan način, da se razumije na šta se misli kada se govori, recimo, o afirmativnim mjerama, ili kada se govori o amandmanima, na koji način se pojam promjene Ustava tretira i šta promjena Ustava zaista jeste. To je ono što nama dovodi Ustav na nivo na kojem možemo o njemu razgovarati i promišljati, a da je to i dalje tačno, ispravno i stručno, sa onog aspekta kako sam Ustav i zakoni Bosne i Hercegovine propisuju. Tako, recimo, među pojmovima koji su definirani ovim vodičem, možete da nađete što je to aneks, šta je zakonik, koja je razlika između aneksa i amandmana, na koji način se definiraju nadležnosti i šta je prenos nadležnosti", objašnjava Gačanica.
Ona ističe da je i Vodič jedan od načina da se kod građana utiče na promjenu svijesti - da ne doživljavaju priču o Ustavu i njegovoj promjeni samo kao ekskluzivno pravo onih koji obavljaju najviše političke funkcije u Bosni i Hercegovini.
„Da bismo Ustav približili građanima i građankama, potrebno je da ga tumačimo i da o njemu razgovaramo na način koji je razumljiv svakome od nas, da se manimo velikih riječi i ponavljanja jednih te istih ispraznih fraza i da ga predstavimo onakvim kakav on zaista jeste i kakav može da bude – da bude građanski ustav, a do toga možemo doći kroz njegovu promjenu, odnosno kroz amandmane, i ja se iskreno nadam, sve ukazuje i sve pokazuje, morati imati izmjene Ustava, da se ono dešava i kroz građansko djelo, da i građani aktivno participiraju i promišljaju o promjenama Ustava.“
Vodič je rezultat i iskustva kroz četvorogodišnje djelovanje Inicijative 'Građanke za ustavne promjene'. Koordinatorica Inicijative Željka Umićević ističe da je jedan od ključnih prioriteta u radu Inicijative realizacija 'Platforme ženskih prioriteta sa amandmanima na Ustav'.
U Platformi, koja je rezultat analize Ustava BiH, navodi se pet prioriteta za koje se Inicijativa 'Građanke za ustavne promjene' zalaže. Kroz usvajanje konkretniih predloženihamandmana Ustav BiH postao bi građanski, bez diskriminacije građana i građanki, ističe Umićevićeva.
„Mi želimo da tekst Ustava prepoznaje žene, odnosno da Ustav BiH bude napisan rodno odgovornim jezikom, želimo da Ustav BiH propisuje i afirmativne mjere radi postizanja rodne i polne ravnopravnosti u punom smislu te riječi. Zalažemo se takođe da se postojeći katalog prava u Ustavu BiH proširi odredbama koje će svim građanima i građankama garantnovati jednaku jedninstvenu zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Takođe se zalažemo za veću sudsku i pravnu zaštitu ljudskih prava i sloboda, te da se principi direktne demokratije primijene na proces ustavnih reformi, odnosno da se u Ustav uvrste principi direktne demokratije putem kojih bi građani i građanke mogli imati direktnu mogućnost predlaganja i samim tim i učešća u kreiranju Ustava.“
Predstavnici Inicijative održali su niz sastanaka sa predstavnicima komisija za pitanje Ustava na državnom i entitetskom nivou, a preko pedeset gradova u BiH su promovisali ciljeve i Platformu te nastojali približiti što više priču o Ustavu Bosne i Hercegovine samim građanima.
Inicijativa 'Građanke za ustavne promjene' neformalna je grupa koja okuplja 36 organizacija civilnog društva i aktivistkinja i aktivista, koji kontinuirano rade na razumijevanju pojmova pola i roda, mira, slobode i ljudskih prava.