Koalicija Evropska Crna Gora osvojila je na izborima najviše glasova, ali savez čiju okosnicu čine Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija prvi put je ostao bez apsolutne vlasti nakon 2001. godine.
Nakon izbora jasno je da bez podrške partija manjinskih naroda, Bošnjačke partije, Hrvatske građanske inicijative i albanskih partija, ne može da bude formirana nova vlast u Crnoj Gori.
Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Suljo Mustafić u intervjuu za RSE kaže da će organi stranke narednih dana odlučiti o daljim političkim koracima, kada su u pitanju postizborne koalicije.
Mustafić: Platforma sadrži ono što su krucijalni zahtjevi manjinskih naroda u Crnoj Gori, a koje sada predstavljaju ove partije kao njihovi autentični predstavnici i uglavnom se odnosi na unapređenje položaja i statusa manjinskih naroda, te boljih uslova života u sredinama u kojima žive pripadnici Bošnjaka, Hrvata i Albanaca. Naravno, mi imamo široko razumijevanje između nas kao nekih partnera u ovom savezu i sigurni smo da ćemo i kod naših eventualnih koalicionih partnera naići na razumijevanje za naše zahtjeve.
Mustafić: Nama je mnogo bitnije da riješimo statusna pitanja, da sistemski rješavamo probleme koji se tiču manjinskih naroda, što naravno ne znači da u eventualnom formiranju buduće vlade nećemo tražiti nekoliko resora. Ne bih se sada bavio medijskim špekulacijama, ali u svakom slučaju mislimo da nam i kapacitet koji imamo kao predstavnici manjinskih naroda, a bogami i broj glasova koje smo osvojili na proteklim izborima, daje mogućnost da pregovaramo sa dosta čvrstih pozicija i da i kroz taj vid učešća u izvršnoj vlasti možemo ostvarivati ono što su interesi manjinskih naroda.
Mustafić: Nakon što usaglasimo platformu i usaglasimo se među sobom o implicitno daljem zajedničkom djelovanju, mi ćemo najprije razgovarati sa koalicijom Evropska Crna Gora. Smatramo da nam je to prirodan i logičan partner i da su nam ipak, budući da smo bili partneri u prethodnom periodu, razgovori sa njima na prvom mjestu. No, naravno, ukoliko se ti razgovori ne okončaju na odgovarajući način, spremni smo da razgovaramo i sa eventualnim drugim partnerima.
Mustafić: Rekli smo više puta da se partnerstvo mora bazirati na uzajamnom povjerenju, ali, bogami, i na uzajamnim sličnostima, ili makar programskim odrednicama koje vas vezuju. Nažalost, iz tog bloka u prethodnom periodu nijesu mnogo uradili u smislu eliminisanja nekih mogućih prepreka u pregovorima, odnosno onih odrednica u svojim programima koji bi opterećivali te pregovore, a to su prije svega odnos prema ratu i genocidu koji se desio u BiH, kada su albanske partije u pitanju odnos prema priznavanju Kosova, i još niz drugih stvari koje se uglavnom tiču nedavne prošlosti na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. I, svakako, naš nedvojbeni stav je da Crnu Goru vidimo u NATO alijansi, a mislimo da u tom bloku postoje krupne razlike koje taj blok čine veoma heterogenim u vezi s ovim pitanje i veoma teško bismo se mogli oko toga dogovarati.
Mustafić: I u Frontu i među nekim drugim opozicionim partijama postoje neki političari koji su bili u toj ideologiji koja je sprovodila ili pomogala Slobodanu Miloševiću da čini ova zlodjela po Crnoj Gori ili nad njenim građanima ili u okruženju Crne Gore. Ali u svakom slučaju moramo se složiti sa činjenicom da je od prije nekih 15 godina, 1997. godine, okosnica sadašnje Koalicije za evropsku Crnu Goru, a to je gospodin Đukanović i ljudi okupljeni oko njega, u njegovoj partiji, su napravili otklon od politike Slobodana Miloševića. I taj otklon i ta sinergija koja se kasnije desila sa manjinskim narodima dovela je do nezavisnosti Crne Gore. To je nešto što su političke činjenice i nešto što je diferencija specifika koja određuje odnos vlasti, odnosno ove koalicije prema ključnim državotvornim pitanjima Crne Gore i prema manjinskim narodima od 1997. godine.
Mustafić: Mi ćemo kroz institucije, to nam je zapravo i jedan od važnih ciljeva, se zalagati da se ti procesi dovedu do kraja, dakle da se donesu pravosnažne presude i za slučaj deportacija bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore i za slučaj etničkog čišćenja sela Bukovice kod Pljevalja i za Morinj i za slučaj Štrpaca, da se svi ti slučajevi do kraja rasvijetle i da se ustanovi i komandne odgovornosti i objektivne odgovornosti za sve ono što se dešavalo 90-ih godina, jer smatramo da samo na takav način se može do kraja vraćati povjerenje građana u institucije države, odnosno povjerenje manjinskih naroda, koje još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou kada su državne institucije Crne Gore u pitanju.
Mustafić: U neku ruku ste u pravu što se tiče nekih programskih odrednica, mada nam se čini da je Pozitivna Crna Gora ipak jedan konglomerat različitih političkih ideja, i ideja koje baš i ne vide manjinske partije kao autentične predstavnike, nego i oni pokušavaju da kroz svoj neki obrazac ponašanja i djelovanja malo stave ustranu manjinske političke interese. Ali u svakom slučaju neke njihove ideje su nam programski ipak bliske i možda bi se moglo razgovarati i sa njima o nekoj budućoj saradnji. Ali politički kapacitet koji imaju i manjinske partije i Pozitivna Crna Gora, čini nam se da je toliko ipak mali da može činiti jednu stabilnu buduću vladu, makar i u tranzicionom periodu. Dakle, o svim ovim odlukama koje su na dnevnom redu i koje će donijeti Bošnjačka stranka, i vjerovatno i ostale partije koje su sada u ovom malom političkom savezu, će se izjasniti naši partijski organi, Glavni odbori i Predsjedništvo, narednih dana i na temelju tih odluka mi ćemo napraviti dalje političke korake.
Nakon izbora jasno je da bez podrške partija manjinskih naroda, Bošnjačke partije, Hrvatske građanske inicijative i albanskih partija, ne može da bude formirana nova vlast u Crnoj Gori.
Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Suljo Mustafić u intervjuu za RSE kaže da će organi stranke narednih dana odlučiti o daljim političkim koracima, kada su u pitanju postizborne koalicije.
RSE: Gospodine Mustafiću, predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force dogovorili su zajednički nastup u pregovorima o postizbornim savezima. Sa kakvom platformom ćete izaći pred potencijalne partnere za formiranje vlasti u Crnoj Gori, zapravo što je suština zahtjeva sve tri manjinske partije?
Mustafić: Platforma sadrži ono što su krucijalni zahtjevi manjinskih naroda u Crnoj Gori, a koje sada predstavljaju ove partije kao njihovi autentični predstavnici i uglavnom se odnosi na unapređenje položaja i statusa manjinskih naroda, te boljih uslova života u sredinama u kojima žive pripadnici Bošnjaka, Hrvata i Albanaca. Naravno, mi imamo široko razumijevanje između nas kao nekih partnera u ovom savezu i sigurni smo da ćemo i kod naših eventualnih koalicionih partnera naići na razumijevanje za naše zahtjeve.
RSE: Mediji već danima špekulišu kako ćete tražiti konkretne pozicije u budućoj valsti. Koliko je to daleko od istine, a koliko blizu?
Mustafić: Nama je mnogo bitnije da riješimo statusna pitanja, da sistemski rješavamo probleme koji se tiču manjinskih naroda, što naravno ne znači da u eventualnom formiranju buduće vlade nećemo tražiti nekoliko resora. Ne bih se sada bavio medijskim špekulacijama, ali u svakom slučaju mislimo da nam i kapacitet koji imamo kao predstavnici manjinskih naroda, a bogami i broj glasova koje smo osvojili na proteklim izborima, daje mogućnost da pregovaramo sa dosta čvrstih pozicija i da i kroz taj vid učešća u izvršnoj vlasti možemo ostvarivati ono što su interesi manjinskih naroda.
RSE: Prije par dana ste izjavili da su vam još aktuelni partneri iz vlasti, odnosno Koalicija evropska Crna Gora, prioritetni u pregovorima. Što to znači - da li ćete razmatrati samo njihovu ponudu, ili ćete tek nakon što sagledate i ostale donijeti konačnu odluku?
Mustafić: Nakon što usaglasimo platformu i usaglasimo se među sobom o implicitno daljem zajedničkom djelovanju, mi ćemo najprije razgovarati sa koalicijom Evropska Crna Gora. Smatramo da nam je to prirodan i logičan partner i da su nam ipak, budući da smo bili partneri u prethodnom periodu, razgovori sa njima na prvom mjestu. No, naravno, ukoliko se ti razgovori ne okončaju na odgovarajući način, spremni smo da razgovaramo i sa eventualnim drugim partnerima.
RSE: U blok za formiranje buduće vlasti vas zovu i iz Demokratskog fronta. No, njih baš i ne vidite kao moguće partnere u vlasti. Koji su ključni razlozi?
Mustafić: Rekli smo više puta da se partnerstvo mora bazirati na uzajamnom povjerenju, ali, bogami, i na uzajamnim sličnostima, ili makar programskim odrednicama koje vas vezuju. Nažalost, iz tog bloka u prethodnom periodu nijesu mnogo uradili u smislu eliminisanja nekih mogućih prepreka u pregovorima, odnosno onih odrednica u svojim programima koji bi opterećivali te pregovore, a to su prije svega odnos prema ratu i genocidu koji se desio u BiH, kada su albanske partije u pitanju odnos prema priznavanju Kosova, i još niz drugih stvari koje se uglavnom tiču nedavne prošlosti na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. I, svakako, naš nedvojbeni stav je da Crnu Goru vidimo u NATO alijansi, a mislimo da u tom bloku postoje krupne razlike koje taj blok čine veoma heterogenim u vezi s ovim pitanje i veoma teško bismo se mogli oko toga dogovarati.
RSE: Pojedini ljudi iz Demokratskog fronta su bili sljedbenici politike koja je dovela do rata na prostorima bivše Jugoslavije i bili partneri režimu Slobodana Miloševića. Njihov stav o genocidu u Srebrenici i o zločinima u BiH je takođe kamen spoticanja. No, zar u redovima Evropske Crne Gore, i to na najvišim pozicijama, ne vidite one koji su takođe bili partneri Miloševiću i koji su bili na čelu države u vrijeme deportacije bh. izbjeglica, u vrijeme egzodusa Bukovičana?
Mustafić: I u Frontu i među nekim drugim opozicionim partijama postoje neki političari koji su bili u toj ideologiji koja je sprovodila ili pomogala Slobodanu Miloševiću da čini ova zlodjela po Crnoj Gori ili nad njenim građanima ili u okruženju Crne Gore. Ali u svakom slučaju moramo se složiti sa činjenicom da je od prije nekih 15 godina, 1997. godine, okosnica sadašnje Koalicije za evropsku Crnu Goru, a to je gospodin Đukanović i ljudi okupljeni oko njega, u njegovoj partiji, su napravili otklon od politike Slobodana Miloševića. I taj otklon i ta sinergija koja se kasnije desila sa manjinskim narodima dovela je do nezavisnosti Crne Gore. To je nešto što su političke činjenice i nešto što je diferencija specifika koja određuje odnos vlasti, odnosno ove koalicije prema ključnim državotvornim pitanjima Crne Gore i prema manjinskim narodima od 1997. godine.
RSE: Međutim, takođe je činjenica da Crna Gora, njeni građani, kompletno društvo još nemaju nijednu pravosnažnu presudu za ratne zločine počinjene na njenoj terotoriji, za pojedine zločine počinjene nad Bošnjacima.
Mustafić: Mi ćemo kroz institucije, to nam je zapravo i jedan od važnih ciljeva, se zalagati da se ti procesi dovedu do kraja, dakle da se donesu pravosnažne presude i za slučaj deportacija bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore i za slučaj etničkog čišćenja sela Bukovice kod Pljevalja i za Morinj i za slučaj Štrpaca, da se svi ti slučajevi do kraja rasvijetle i da se ustanovi i komandne odgovornosti i objektivne odgovornosti za sve ono što se dešavalo 90-ih godina, jer smatramo da samo na takav način se može do kraja vraćati povjerenje građana u institucije države, odnosno povjerenje manjinskih naroda, koje još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou kada su državne institucije Crne Gore u pitanju.
RSE: Vratimo se postizbornim ponudama. Manjinske partije su dobile i poziv Pozitivne Crne Gore za razgovore o formiranju manjinske prelazne vlade. Koliko vam je ta ideja interesantna? Inače, utisak javnosti je da su programi Pozitivne i manjinskih partija vrlo slični kada su u pitanju Crna Gora i evropske integracije.
Mustafić: U neku ruku ste u pravu što se tiče nekih programskih odrednica, mada nam se čini da je Pozitivna Crna Gora ipak jedan konglomerat različitih političkih ideja, i ideja koje baš i ne vide manjinske partije kao autentične predstavnike, nego i oni pokušavaju da kroz svoj neki obrazac ponašanja i djelovanja malo stave ustranu manjinske političke interese. Ali u svakom slučaju neke njihove ideje su nam programski ipak bliske i možda bi se moglo razgovarati i sa njima o nekoj budućoj saradnji. Ali politički kapacitet koji imaju i manjinske partije i Pozitivna Crna Gora, čini nam se da je toliko ipak mali da može činiti jednu stabilnu buduću vladu, makar i u tranzicionom periodu. Dakle, o svim ovim odlukama koje su na dnevnom redu i koje će donijeti Bošnjačka stranka, i vjerovatno i ostale partije koje su sada u ovom malom političkom savezu, će se izjasniti naši partijski organi, Glavni odbori i Predsjedništvo, narednih dana i na temelju tih odluka mi ćemo napraviti dalje političke korake.