Iako je neizvjesno da li će Ilon Mask (Elon Musk) kupiti Tviter (Twitter), njegova prošlosedmična ponuda od 43 milijarde dolara i obećanje da će donijeti slobodu govora i povjerenje javnosti u Tviter, izazvala je nedoumice kod investitora ali i zabrinutost među stručnjacima zbog bojazni da tehnološki rukovodioci ionako imaju previše kontrole nad govorom na mrežama, pišu svjetski mediji.
Zaobilaženje odbora
Najbogatija osoba na svijetu izazvala je pometnju prošle sedmice nakon što je zaobišla upravni odbor kompanije Tviter i stavila ponudu od 43 milijarde dolara direktno dioničarima te društvene mreže, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Milijarder je ponudio 54,20 dolara po dionici za društvenu mrežu, što je navelo Tviter da u petak, 15. aprila, usvoji takozvanu odredbu o "otrovnim pilulama" kako bi Masku ili grupi investitora otežali sticanje dionica u kompaniji preko 15 odsto.
Kupovina je daleko od izvjesne, čak i bez "otrovnih pilula" i odbrambenih taktika odbora kompanije, ocjenjuje Blumberg i dodaje da je i Mask na TED konferenciji 14. aprila rekao da nije siguran da li će zaista moći da preuzme kompaniju. Rekao je da ima rezervni plan, ne iznoseći detalje.
Dionice Tvitera porasle su za oko 15 odsto otkako je Mask 4. aprila otkrio da posjeduje 9,2 odsto udjela u kompaniji, mada su one stale 14. aprila na 45,08 dolara što, kako ističe Blumberg, odražava sumnje da će posao na kraju uspjeti.
Istovremeno, dodaje Blumberg, dionice Tesle su pale za 9,2 odsto u istom periodu, jer se investitori bore s mogućnošću da će njihov izvršni direktor biti ometen drugom kompanijom ili projektom.
Maskovi planovi i namjere
Tokom protekle dvije nedelje, Mask je kroz regulatorne podneske, tvitove i nedavni intervju na TED konferenciji pokazao kako i šta misli o kompaniji Tviter i šta bi uradio ako bi uspješno preuzeo taj društveni medij koji koristi više od 200 miliona ljudi širom svijeta, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Samoproglašeni poštovalac "apsolutne slobode govora", ističe list, rekao je u intervjuu tokom TED konferencije da je Tviter "de facto gradski trg" i da je "veoma važno da postoji besplatna inkluzivna arena za slobodu govora". Također je naglasio da bi za njega glavni prioritet bila eliminacija "vojske botova" na Tviteru, koji spamuju naloge i varaju.
Naglasio je da bi Tviter trebao biti oprezniji kada odlučuje hoće li ukloniti tvitove ili trajno zabraniti korisnike. Platforma također treba da prati zakone zemalja u kojima pruža usluge, rekao je Mask dodajući da kada Tviter unese promjene kako bi pojačao ili smanjio doseg tvita, trebao bi korisnicima dati uvid u ono što se dogodilo.
U seriji tvitova tokom drugog vikenda u aprilu, dodaje Volstrit džurnal, Mask je predložio da se Tviter korisnicima koji plaćaju uslugu pretplate "Tviter blu" (Twitter Blue) koja omogućava dodatne funkcije korisničkim nalozima, dodijeli kvačica koja pokazuje da je njihov nalog "autentifikovan". Također je rekao da bi se Tviter trebao pomjeriti prema poslovnom modelu koji se više oslanja na pretplate.
U regulatornom podnesku Mask je istakao da želi da se Tviter povuče s berze što bi, kako ističe list, vjerovatno olakšalo Masku da provede željene promjene u kompaniji, budući da bi veći dio pritiska dioničara tada nestao. Međutim, Mask je u TED intervjuu kazao da bi želio zadržati što više dioničara ako uspije da kompaniju povuče s berze.
Nedoumice investitora
Ilon Mask tek treba da objasni kako će donijeti slobodu govora i povjerenje javnosti na Tviter nakon što je mnoge investitore ostavio u nedoumici oko ozbiljnosti namjere preuzimanja jedne od najvažnijih društvenih mreža, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Iznoseći ponudu od 43 milijarde dolara direktno dioničarima kojima je obećao da će "zavoljeti" bogatu premiju koju nudi, Mask je izabrao nekonvencionalan pristup zaobilaženja upravnog odbora. Ponudu je opisao i kao korisnu za čovječanstvo, obećavajući slobodu govora i promjenu upravljanja kompanijom.
Ipak, ukazuje londonski list na mišljenja stručnjaka, izlazak u javnost s neprijateljskim pristupom za Tviter bio je "veoma neobičan" potez koji mnogima nije olakšao procjenu njegovih pravih namjera. Direktori Tvitera bili su u poziciji da pokušavaju procijeniti ne samo da li je cijena koju je nudio poštena, već i da li je on uopšte spreman da je plati.
U međuvremenu, Maskov pokušaj da svoju ponudu umota u zastavu slobode govora također je, naglašava Fajnenšl tajms, izazvao skeptičan odgovor mnogih stručnjaka. Maskovu tvrdnju da Tviter potiskuje slobodu govora, mnogi su odbacili kao naivnu tvrdnju koja nije uzela u obzir višegodišnje napore da se iskorijene govor mržnje i dezinformacije.
Nije nužno dobro za civilizaciju ako se dozvoli širenje netačnosti pod krinkom slobode govora, rekao je Arun Kumar, glavni direktor za podatke i tehnologiju u reklamnoj grupi IPG naglasivši kako ni oglašivači "ne žele da budu povezani s lažnim vijestima ili govorom mržnje".
Rizik potpunog vlasništva
Stručnjaci za sigurnost u industriji društvenih medija zabrinuti su činjenicom da bi druga velika kompanija mogla doći pod kontrolu samo jedne osobe, ukazuje Vašington post (The Washington Post) ističući da se iza kontroverze oko Maskove ponude da kupi Tviter krije stalna debata o tome da li tehnološki rukovodioci već imaju previše kontrole nad govorom na mreži.
"Ovo je katastrofa i ne radi se samo o Ilonu Masku", rekla je Šošana Zubof (Shoshana Zuboff), penzionisana profesorica Harvardske poslovne škole i autorica knjige "The Age of Surveillance Capitalism", koja kaže da je novac koji dolazi od prikupljanja podataka o ljudskom ponašanju žila kucavica nove i do sada gotovo neregulisane ere.
Zubof tvrdi da kompanije za društvene mreže poput Fejsbuka (Facebook) i Tvitera izvlače što više podataka o korisnicima, a zatim pokušavaju maksimalno iskoristiti njihovo vrijeme na stranici jer im to donosi novčanu zaradu. Dovodeći korisnike na internet, kako je rekla, oni mijenjaju ne samo diskusije već i uvjerenja, pa čak i fizičke radnje, ohrabrujući ljude da rade ono što inače ne bi, kao što je pridruživanje protestima u stvarnom svijetu.
Ako Mask preuzme kontrolu nad Tviterom, to bi moglo povećati pritisak na američke kreatore politike da regulišu kompanije društvenih medija, rekli su bivši zvaničnici za Vašington post. Stručnjaci pak smatraju da potpuno nove institucije moraju zaživjeti u narednoj deceniji kako bi upravljale informacionim prostorima.
Zagovornici građanskih prava smatraju da bi "objave bez pravila" mogle naškoditi ženama, manjinama i svima koji nisu naklonjeni establišmentu. "Naša zaštita ne može odgovarati hirovima milijardera", istakao je Rašad Robinson (Rashad), predsjednik grupe za rasnu pravdu Kolor of čejndž (Color of Change).
Filozofija zagonetnog milijardera
Milijarder koji namjerava kupiti Tviter često je opisivan kao libertarijanac, ali nije se suzdržavao od pomoći vlade kada je to bilo dobro za posao, napisao je Njujork tajms (The New York Times) u tekstu pod naslovom "Neuhvatljiva politika Ilona Maska".
Mogućnost da Mask kupi Tviter za konzervativce predstavlja pobjedu slobode govora, dok su liberali zabrinuti da će se dezinformacije naglo širiti ako Mask nastavi sa svojim planom da ukine način na koji društvena mreža prati sadržaj.
Ipak, ukazuje njujorški list, čini se da niko ne može sa sigurnošću reći u kakvu političku filozofiju zagonetni milijarder i sam vjeruje jer često izražava stavove koji se ne uklapaju u binarni, lijevo-desni politički okvir SAD.
Masku ne nedostaju mišljenja o najrelevantnijim pitanjima koja izazivaju aktuelne podjele, od zatvaranja zbog COVID-19, koja je nazvao "fašističkim", do imigracijskih ograničenja s kojima se, kako je naglasio, "itekako ne slaže".
On se, između ostalog, bunio protiv federalnih subvencija, ali njegove kompanije su imale koristi od milijardi dolara poreznih olakšica i drugih poticaja federalnih, državnih i lokalnih vlada, ističe list, dodajući da se Mask bunio protiv političkih ličnosti koje su zauzele stav s kojim se on ne slaže ili koje su ga naizgled omalovažavale.
Iako je priznati entuzijasta za američki Prvi amandman, Mask je pokušao natjerati novinara da svjedoči u tužbi za klevetu protiv njega, napisao je Njujork tajms, dodajući da nema mnogo konzistentnosti u nizu njegovih javnih izjava ili njegovih komentara na Tviteru - osim što su često u skladu s njegovim poslovnim interesima.