Špediteri su ostali bez posla, a izvoznici s obje strane granice trpe milijunske štete. S hrvatske strane su se i prijevoznici i izvoznici već javno oglasili te zatražili osposobljavanje neke vrste bajpasa. Ivo Babić iz kaštelanskog „Cemexa“:
„Da se napravi makar privremeni makadamski put samo za ovakve potrebe, za kamionski prijevoz, da se dopusti promet kamionima samo jednim trakom i da se radi u noćnim satima.“, rekao nam je Babić.
„Cemex“ je tijekom travnja i svibnja planirao izvesti 1.000 kamiona cementa, a zbog duljeg puta procjenjuju da će imati milijun kuna gubitka. U nezavidnom položaju je i drniška tvornica vapna jer 60 posto svoje proizvodnje izvozi preko Kamenskog. Ista stvar je i na bh. strani, kazao nam je premijer Županije 10 Branko Ivković.
„To znači da će naši proizvođači izvoznici imati u startu povećane troškove prijevoza, bez obzira da li išli dolje, na Vinjane, da li išli na Izačić, što automatski poskupljuje jediničnu cijenu proizvoda i jednostavno ti naši izvoznici ne mogu biti kurentni na tržištu Europske unije. Druga stvar, špediteri praktično dva mjeseca ostaju bez posla. I to je žalosno da smo mi tu informaciju saznali preko internet stranice HAK-a.“, razočaran je Ivković.
Informaciju su na isti način doznali i špediteri koje smo zatekli na graničnom prijelazu. Jedan od njih je Tomislav Batarilo:
„To je veliki udar na gospodarstvo, ne samo naše županije nego i Dalmacije. Firme koje imaju jako puno izvoza, a s obzirom da je počela građevinska sezona, imaju jako velike probleme – prijevoznici, uvoznicima, svima ostalima, kao i nama špediterima, koji smo sada dva mjeseca ostali bez posla.“, kaže Batarilo, dok Ante Petričušić, dodaje:
„Kad može putnički promet, autobusi, čak i vozila kombi do tri i po tone prolaze, tako može isto, vidite, i kamion. Bilo koji.“, smatra Petričušić.
Odveli su nas do svojih kontejnera koji su, pored toga što su na ničijoj zemlji između dviju granica, poput čardaka, ostali ni na nebu ni na zemlji, jer je pristupni dio brda skinula mehanizacija koja izvodi radove s hrvatske strane.
Da bi došli do svojih ureda morali su svladati tehniku penjanja po ljestvama, te su uputili zahtjev Upravi za neizravno oporezivanje da im dopusti useljenje u prostorije koje su neuseljene već sedam godina. Glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević:
„Dogovoreno je da oni uđu u prostorije koje zadovoljavaju uslove. Postoji jedan dio prostorija na graničnom prijelazu Kamensko koji je neuslovan zbog dugogodišnjeg nekorištenja, ali postoji i dio prostorija koje su uslovne, u smislu da se izvrše neke manje popravke. To će biti urađeno i oni će biti useljeni u same prostorije graničnog prijelaza.“
Priča oko graničnog prijelaza i kompliciranosti ustroja Bosne i Hercegovine ne bi bila potpuna a da ne spomenemo i to kako je Hrvatska suglasnost za zatvaranje prijelaza tražila od Federalne vlade. Premijer Županije 10, Branko Ivković s tim u vezi kaže:
„Diplomatski izvori Republike Hrvatske jednostavno kažu da oni imaju sve suglasnosti koje su potrebne za ono što oni rade. To pokazuje koliko naši zapadni susjedi znaju stanje kod nas u Bosni i Hercegovini jer oni nisu znali da su granični prijelazi u nadležnosti države a ne entiteta.“, zaključuje Ivković.
„Da se napravi makar privremeni makadamski put samo za ovakve potrebe, za kamionski prijevoz, da se dopusti promet kamionima samo jednim trakom i da se radi u noćnim satima.“, rekao nam je Babić.
„Cemex“ je tijekom travnja i svibnja planirao izvesti 1.000 kamiona cementa, a zbog duljeg puta procjenjuju da će imati milijun kuna gubitka. U nezavidnom položaju je i drniška tvornica vapna jer 60 posto svoje proizvodnje izvozi preko Kamenskog. Ista stvar je i na bh. strani, kazao nam je premijer Županije 10 Branko Ivković.
„To znači da će naši proizvođači izvoznici imati u startu povećane troškove prijevoza, bez obzira da li išli dolje, na Vinjane, da li išli na Izačić, što automatski poskupljuje jediničnu cijenu proizvoda i jednostavno ti naši izvoznici ne mogu biti kurentni na tržištu Europske unije. Druga stvar, špediteri praktično dva mjeseca ostaju bez posla. I to je žalosno da smo mi tu informaciju saznali preko internet stranice HAK-a.“, razočaran je Ivković.
Informaciju su na isti način doznali i špediteri koje smo zatekli na graničnom prijelazu. Jedan od njih je Tomislav Batarilo:
„To je veliki udar na gospodarstvo, ne samo naše županije nego i Dalmacije. Firme koje imaju jako puno izvoza, a s obzirom da je počela građevinska sezona, imaju jako velike probleme – prijevoznici, uvoznicima, svima ostalima, kao i nama špediterima, koji smo sada dva mjeseca ostali bez posla.“, kaže Batarilo, dok Ante Petričušić, dodaje:
„Kad može putnički promet, autobusi, čak i vozila kombi do tri i po tone prolaze, tako može isto, vidite, i kamion. Bilo koji.“, smatra Petričušić.
Odveli su nas do svojih kontejnera koji su, pored toga što su na ničijoj zemlji između dviju granica, poput čardaka, ostali ni na nebu ni na zemlji, jer je pristupni dio brda skinula mehanizacija koja izvodi radove s hrvatske strane.
Tomislav Batarilo i Ante Petričušić, na putu do svojih kontejnera sa robom
Da bi došli do svojih ureda morali su svladati tehniku penjanja po ljestvama, te su uputili zahtjev Upravi za neizravno oporezivanje da im dopusti useljenje u prostorije koje su neuseljene već sedam godina. Glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević:
„Dogovoreno je da oni uđu u prostorije koje zadovoljavaju uslove. Postoji jedan dio prostorija na graničnom prijelazu Kamensko koji je neuslovan zbog dugogodišnjeg nekorištenja, ali postoji i dio prostorija koje su uslovne, u smislu da se izvrše neke manje popravke. To će biti urađeno i oni će biti useljeni u same prostorije graničnog prijelaza.“
Priča oko graničnog prijelaza i kompliciranosti ustroja Bosne i Hercegovine ne bi bila potpuna a da ne spomenemo i to kako je Hrvatska suglasnost za zatvaranje prijelaza tražila od Federalne vlade. Premijer Županije 10, Branko Ivković s tim u vezi kaže:
„Diplomatski izvori Republike Hrvatske jednostavno kažu da oni imaju sve suglasnosti koje su potrebne za ono što oni rade. To pokazuje koliko naši zapadni susjedi znaju stanje kod nas u Bosni i Hercegovini jer oni nisu znali da su granični prijelazi u nadležnosti države a ne entiteta.“, zaključuje Ivković.