Vijeće stranih investitora BiH neprofitno je udruženje koje okuplja najveće strane kompanije koje su prisutne u BiH. Ove kompanije zapošljavaju oko 12.000 bh. građana i do sada su investirali u BiH oko četiri milijarde eura. Branimir Muidža, predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, u okviru serijala Ekonomisti predlažu kako izaći iz krize, govori sa kakvim preprekama se susreću strani investitori u BiH i kako ih otkloniti.
Muidža: Rekao bih da je to, prije svega, uvjetovano i trenutnim političkim okolnostima. To nije situacija samo u ovoj godini, to je situacija u posljednjih nekoliko godina. Evidentno je da strani investitori nekako sa podozrenjem promatraju okolnosti i kretanja na tržištu i na političkoj sceni ove zemlje. Evidentno je isto tako da i strani investitori koji su prisutni u BiH, ako imaju jedan dobar poslovni model razvoja mogu ostvarivati rezultate. Mi u Vijeću stranih investitora pratimo sve zakonske pretpostavke i zakonske norme, kreiramo, sukreiramo poslovni ambijent kako bi bio pogodan za privlačenje ostalih stranih investicija. Moje osobno mišljenje je da su direktna ulaganja jedan od najvažnijih instrumenata uopće ekonomskog rasta i okosnica razvoja, i kao takva direktno i konkretno utiču na poboljšanje standarda i kvalitete života građana.
Muidža: Podijelili smo sekcije Bijele knjige iz devet oblasti. U ovom izdanju tretiramo radno pravo, poreze, poslovnu registraciju, građevinske dozvole, okolinske dozvole, koncesije, energetsku efikasnost, sudstvo i izvoz. To je devet oblasti koje naše članice smatraju da bi prioritetno trebalo rješavati. Mi smo na tristotinjak stranica dali konkretne mjere za svaku od tih oblasti, ukazali smo na ono šta je trenutno problem u BiH, a isto tako dali smo konkretna rješenja i prijedloge čak i u formi nekih zakonskih odredbi. Trenutna ekonomska situacija u BiH ipak zahtijeva malo radikalniji pristup, malo hrabrije mjere.
Ponekad je potrebno slomiti poneki tvrdi orah i poneki otpor koji se javlja svaki put kada neko pokušava promijeniti određeni zakon, ili kada pokušava usvojiti neku novu ideju. Ono što bih ja rekao kao privrednik koji dolazi iz industrije, to je da sam siguran da BiH ima itekako realnu šansu da stigne korak s ostatkom zapadnog, razvijenog svijeta. Međutim, to je potrebno uraditi na jedan drugačiji način u odnosu na ovo kako mi to danas radimo. Potrebno je provesti jednu reindustrijalizaciju BiH. Mišljenja sam da samo malorizacija proizvodnih resursa, odnosno bazna industrija može u konačnici obezbijediti rast GDP-ja i razvoj, samanjenje nezaposlenosti i bolji standard građana. Trebamo se fokusirati na realnu ekonomiju. Naveo bih da su te velike investicije i javni radovi, koji su evidentni u posljednjih nekoliko mjeseci kroz npr. izgradnju koridora 5C, najbolji mogući način kako se gradi ova zemlja. Mi smatramo da bi trebala postojati predvidivost poreza i ono što je itekako važno za strane investitore - zaštita vlasništva. Ali ključna stvar prije toga je politička i sigurnosna stabilnost, a onda iza toga dolazi ekonomska stabilnost.
RSE: Gospodine Muidža, u posljednje tri godine zabilježen je pad stranih investicija u BiH. Zabilježen je i slučaj povlačenja sredstava. Razlog je, u najkraćem, što se u BiH ne čini ništa da se poboljšaju uslovi za investiranje. Kako vi to ocjenjujete?
Muidža: Rekao bih da je to, prije svega, uvjetovano i trenutnim političkim okolnostima. To nije situacija samo u ovoj godini, to je situacija u posljednjih nekoliko godina. Evidentno je da strani investitori nekako sa podozrenjem promatraju okolnosti i kretanja na tržištu i na političkoj sceni ove zemlje. Evidentno je isto tako da i strani investitori koji su prisutni u BiH, ako imaju jedan dobar poslovni model razvoja mogu ostvarivati rezultate. Mi u Vijeću stranih investitora pratimo sve zakonske pretpostavke i zakonske norme, kreiramo, sukreiramo poslovni ambijent kako bi bio pogodan za privlačenje ostalih stranih investicija. Moje osobno mišljenje je da su direktna ulaganja jedan od najvažnijih instrumenata uopće ekonomskog rasta i okosnica razvoja, i kao takva direktno i konkretno utiču na poboljšanje standarda i kvalitete života građana.
RSE: Koji su najčešći prigovori stranih investitora?
Muidža: Rak rana bh. privrede je to što, npr., za izadavanje građevinskih dozvola potrebno vam je 17 različitih procedura, potrebno vam je 180 dana. Kada neko od stranih investitora čuje da mu je potrebno za bilo kakvu dozvolu u BiH 180 dana, on se jednostavno okrene za 180 stupnjeva. Npr. za priključak za struju treba čekati šest do sedam mjeseci. Kod zaštite investitora BiH je na 115. mjestu. Znamo i sami da nemamo najniže porezne stope. Znamo i sami koliko postoji te političke kompleksnosti koja se preslikava u pravnu kompleksnost – jer vi danas imate jako veliki broj nadležnosti koje se preklapaju u Federaciji, pa onda u kantonima, a onda i u općinama, tako da strani, pa i domaći investitor izgubljen u toj šumi propisa. Pa čak i kada imamo i najbolje tretirane zakone, onda postoji problem u primjeni tih zakona. A kada se ti zakoni ne primjenjuju, onda je posebno opet izražen problem u sudstvu koje na adekvatan način i adekvatnom dinamikom ne tretira.RSE: Vijeće stranih investitora napravilo je Bijelu knjigu sa jasno definisanim koracima za poboljašnje poslovnog ambijenta. Možete li nabrojati neke od tih koraka? Šta bi to trebalo prioritetno uraditi?
Muidža: Podijelili smo sekcije Bijele knjige iz devet oblasti. U ovom izdanju tretiramo radno pravo, poreze, poslovnu registraciju, građevinske dozvole, okolinske dozvole, koncesije, energetsku efikasnost, sudstvo i izvoz. To je devet oblasti koje naše članice smatraju da bi prioritetno trebalo rješavati. Mi smo na tristotinjak stranica dali konkretne mjere za svaku od tih oblasti, ukazali smo na ono šta je trenutno problem u BiH, a isto tako dali smo konkretna rješenja i prijedloge čak i u formi nekih zakonskih odredbi. Trenutna ekonomska situacija u BiH ipak zahtijeva malo radikalniji pristup, malo hrabrije mjere.
Ponekad je potrebno slomiti poneki tvrdi orah i poneki otpor koji se javlja svaki put kada neko pokušava promijeniti određeni zakon, ili kada pokušava usvojiti neku novu ideju. Ono što bih ja rekao kao privrednik koji dolazi iz industrije, to je da sam siguran da BiH ima itekako realnu šansu da stigne korak s ostatkom zapadnog, razvijenog svijeta. Međutim, to je potrebno uraditi na jedan drugačiji način u odnosu na ovo kako mi to danas radimo. Potrebno je provesti jednu reindustrijalizaciju BiH. Mišljenja sam da samo malorizacija proizvodnih resursa, odnosno bazna industrija može u konačnici obezbijediti rast GDP-ja i razvoj, samanjenje nezaposlenosti i bolji standard građana. Trebamo se fokusirati na realnu ekonomiju. Naveo bih da su te velike investicije i javni radovi, koji su evidentni u posljednjih nekoliko mjeseci kroz npr. izgradnju koridora 5C, najbolji mogući način kako se gradi ova zemlja. Mi smatramo da bi trebala postojati predvidivost poreza i ono što je itekako važno za strane investitore - zaštita vlasništva. Ali ključna stvar prije toga je politička i sigurnosna stabilnost, a onda iza toga dolazi ekonomska stabilnost.