U oktobru dva su značajna datuma za BiH – 10. je novi sastanak s evropskim povjerenikom Štefanom Fileom o ispunjavanju dva ključna uslova za kandidatski status: provođenje Odluke Suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” i utvrđivanje mehanizma koordinacije. A 16. oktobra trebao bi stići Izvještaj o napretku BiH u procesu evropskih integracija, koji se svake godine sačinjava u Evropskoj komisiji. Posljednja četiri Izvještaja su ponudila uglavnom negativne ocjene o Bosni i Hercegovini.
Sastanak u Briselu prvog dana u oktobru izazvao je oprečne reakcije – od onih da je tek „dogovoreno da se politički lideri dogovore”, do ocjene da je približavanje stavova bh lidera o provođenju odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić-Finci“ već određeni uspjeh. Takođe, nije ispunjen drugi uslov – nema mehanizma koordinacije u provođenju obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sve će to imati odraza i na Izvještaj o napretku za 2013., koji svake godine objavljuje Evropska komisija. Profesor Miloš Šolaja, analitičar iz Banjaluke, kaže:
„Mislim da je ovo jedno polovično rješenje kojim su donekle definisane samo te osnovne tačke, to je da Republika Srpska zna kako će ići na izbore za te predsjedničke funkcije, a da je problem u Federaciji, koji takođe nije jednostavan, i mislim da će biti teško riješiv za narednih desetak dana. Pošto je to sve Bosna i Hercegovina, bez obzira kako se dešava, svi imaju istu odgovornost, prema tome, Evropska unija će vjerovatno zabilježiti da to nije uspjeh Bosne i Hercegovine i mislim da će u tom dijelu Izvještaj biti negativan. Nažalost, Izvještaj ne gleda samo odluku 'Sejdić-Finci' i mehanizam koordinacije, nego mnogo tih elemenata u svim oblastima života, i u prethodna četiri izvještaja gotovo sve je bilo ili polovično tačno ili se nije uopšte moglo govoriti o nekom napretku, već čak o regresiji, tako da mislim da će i ovaj put zaista biti negativa.“
Evropski sud za ljudska prava, odluku po tužbi protiv Bosne i Hercegovine donio je u decembru 2009. i do danas nije bilo napretka u njenoj primjeni. Da li može u samo nekoliko dana biti urađeno ono što nije skoro četiri godine? Vehid Šehić, Forum građana Tuzle, šanse vidi ovako:
Socijaldemokratska partija BiH, kako prenosi njen predsjednik Zlatko Lagumdžija, smatra da bilo kakva podjela Federacije, makar se to pravdalo u svrhu brojanja glasova za članove Predsjedništva, može biti opasna:
„Loša rješenja presude 'Sejdić-Finci' koja su pripremljena, prije svega govorim o DB-modelu, ne samo zato što su ga predstavili Dragan i Bakir, nego zato što je bio jedan fantomski model kojeg smo tek praktično dobili u pisanoj formi, pri čemu je taj model imao samo jedan mali problem – sve su se složili, osim toga kako izgledaju karte.“
Međutim, Bakir Izebegović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije, odbija bilo kakvu mogućnost stalne podjele Federacije na dvije izborne jedinice.
„To područje postoji, dakle, samo jedan dan u četiri godine, kada se broje glasovi. I u funkciji je samo toga, nije dio državne strukture. U njemu, po onom šta je predložila SDA, ima otprilike Bošnjaka nekih 52 posto, Hrvata oko 45 posto. Kako možete napraviti treći entitet u tom jednom danu od jedinice koja postoji jedan dan i broji 52 posto Bošnjaka?“
Utvrđivanje mehanizma koordinacije, da bi Bosna i Hercegovina konačno govorila jednim glasom, odnosno da bi se znalo šta ko radi u procesu evropskih integracija, takođe je na čekanju. Zbog čega je nemoguće utvrditi šta je čija nadležnost? Vehid Šehić problem vidi ovako:
„Ja imam osjećaj da većina naših političara apsolutno ne želi da uđe u Evropsku uniju. To više žele građani Bosne i Hercegovine jer znaju da će tada i država prema njima morati imati drugačiji odnos. Političari ne žele jer će oni morati poštivati određena pravila i standarde Evropske unije, znači – poštivanje zakona i Ustava. Naši političari se nisu naučili niti žele poštivati ustav svoje države, zakone svoje države, odluke Ustavnog suda, drugih sudova, pa evo, ni Suda za ljudska prava u Strazburu.“
„Mislim da oni koji odlučuju o svemu tome ne žele da se to kreće naprijed, jer je njima jako dobro. Prema tome, svako ovo otezanje ustvari otežava i reformski put Bosne i Hercegovine, ne samo onaj koji se odnosi na Evropsku uniju, nego prije svega onaj koji je interes ljudi, građana, stanovnika, da se nešto više radi, da se može živjeti. Ovako, bojim se da će to na kraju završiti možda nasilnim metodama, da će jednostavno socijalni pritisci biti takvi da će se to morati rješavati ulicom.“
I vratimo se ponovo Briselskom sastanku – jedno od optimističnih pogleda, u susret narednoj etapi razgovora, iznio je predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž:
„Ovo je da smo dobili još jednu šansu, odnosno Bosna i Hercegovina. Mislim da je to dobro da je dobila još jednu šansu, jer svi su očekivali da smo, u ovakvoj krizi i nepostojanju dogovora, baš zalutali, tako da je realno očekivati da zemlja počne konačno stajati na te evropske tračnice, da dobija fondove, projekte, da ljudi žive.“
Skupština Republike Srpske na vanrednoj sjednici u petak, podržala je dosadašnje aktivnosti političkih predstavnika iz ovog entiteta, u razgovorima o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu „Sejdić-Finci“ i koordinaciji procesa evropskih integracija. Poslanici su jednoglasno podržali zaključak da se član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske bira na teritoriji entiteta kao jednoj izbornoj jedinici, direktim glasanjem bez nacionalnog prefiksa.
Sastanak u Briselu prvog dana u oktobru izazvao je oprečne reakcije – od onih da je tek „dogovoreno da se politički lideri dogovore”, do ocjene da je približavanje stavova bh lidera o provođenju odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić-Finci“ već određeni uspjeh. Takođe, nije ispunjen drugi uslov – nema mehanizma koordinacije u provođenju obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sve će to imati odraza i na Izvještaj o napretku za 2013., koji svake godine objavljuje Evropska komisija. Profesor Miloš Šolaja, analitičar iz Banjaluke, kaže:
„Mislim da je ovo jedno polovično rješenje kojim su donekle definisane samo te osnovne tačke, to je da Republika Srpska zna kako će ići na izbore za te predsjedničke funkcije, a da je problem u Federaciji, koji takođe nije jednostavan, i mislim da će biti teško riješiv za narednih desetak dana. Pošto je to sve Bosna i Hercegovina, bez obzira kako se dešava, svi imaju istu odgovornost, prema tome, Evropska unija će vjerovatno zabilježiti da to nije uspjeh Bosne i Hercegovine i mislim da će u tom dijelu Izvještaj biti negativan. Nažalost, Izvještaj ne gleda samo odluku 'Sejdić-Finci' i mehanizam koordinacije, nego mnogo tih elemenata u svim oblastima života, i u prethodna četiri izvještaja gotovo sve je bilo ili polovično tačno ili se nije uopšte moglo govoriti o nekom napretku, već čak o regresiji, tako da mislim da će i ovaj put zaista biti negativa.“
Evropski sud za ljudska prava, odluku po tužbi protiv Bosne i Hercegovine donio je u decembru 2009. i do danas nije bilo napretka u njenoj primjeni. Da li može u samo nekoliko dana biti urađeno ono što nije skoro četiri godine? Vehid Šehić, Forum građana Tuzle, šanse vidi ovako:
Vehid Šehić
„Teško je povjerovati da će oni narednih dana doći do konačnog rješenja, jer sad se otkrivaju sve karte da li se želi isključivo implementirati odluka 'Sejdić-Finci' . Tvrdim da nju nije apsolutno nikakav problem implementirati, ali dolazimo do tzv. slučaja 'Željko Komšić' i sad će se otvoriti neka druga pitanja. To je ta druga faza, ne u implementaciji odluke 'Sejdić-Finci', ona je ovim implementirana, nego ispravak nekih drugih stvari u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine koji ne odgovaraju političkim predstavnicima jednog naroda.“Socijaldemokratska partija BiH, kako prenosi njen predsjednik Zlatko Lagumdžija, smatra da bilo kakva podjela Federacije, makar se to pravdalo u svrhu brojanja glasova za članove Predsjedništva, može biti opasna:
„Loša rješenja presude 'Sejdić-Finci' koja su pripremljena, prije svega govorim o DB-modelu, ne samo zato što su ga predstavili Dragan i Bakir, nego zato što je bio jedan fantomski model kojeg smo tek praktično dobili u pisanoj formi, pri čemu je taj model imao samo jedan mali problem – sve su se složili, osim toga kako izgledaju karte.“
Međutim, Bakir Izebegović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije, odbija bilo kakvu mogućnost stalne podjele Federacije na dvije izborne jedinice.
„To područje postoji, dakle, samo jedan dan u četiri godine, kada se broje glasovi. I u funkciji je samo toga, nije dio državne strukture. U njemu, po onom šta je predložila SDA, ima otprilike Bošnjaka nekih 52 posto, Hrvata oko 45 posto. Kako možete napraviti treći entitet u tom jednom danu od jedinice koja postoji jedan dan i broji 52 posto Bošnjaka?“
Utvrđivanje mehanizma koordinacije, da bi Bosna i Hercegovina konačno govorila jednim glasom, odnosno da bi se znalo šta ko radi u procesu evropskih integracija, takođe je na čekanju. Zbog čega je nemoguće utvrditi šta je čija nadležnost? Vehid Šehić problem vidi ovako:
„Ja imam osjećaj da većina naših političara apsolutno ne želi da uđe u Evropsku uniju. To više žele građani Bosne i Hercegovine jer znaju da će tada i država prema njima morati imati drugačiji odnos. Političari ne žele jer će oni morati poštivati određena pravila i standarde Evropske unije, znači – poštivanje zakona i Ustava. Naši političari se nisu naučili niti žele poštivati ustav svoje države, zakone svoje države, odluke Ustavnog suda, drugih sudova, pa evo, ni Suda za ljudska prava u Strazburu.“
Miloš Šolaja
Sličnog stava je i Miloš Šolaja:„Mislim da oni koji odlučuju o svemu tome ne žele da se to kreće naprijed, jer je njima jako dobro. Prema tome, svako ovo otezanje ustvari otežava i reformski put Bosne i Hercegovine, ne samo onaj koji se odnosi na Evropsku uniju, nego prije svega onaj koji je interes ljudi, građana, stanovnika, da se nešto više radi, da se može živjeti. Ovako, bojim se da će to na kraju završiti možda nasilnim metodama, da će jednostavno socijalni pritisci biti takvi da će se to morati rješavati ulicom.“
I vratimo se ponovo Briselskom sastanku – jedno od optimističnih pogleda, u susret narednoj etapi razgovora, iznio je predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž:
„Ovo je da smo dobili još jednu šansu, odnosno Bosna i Hercegovina. Mislim da je to dobro da je dobila još jednu šansu, jer svi su očekivali da smo, u ovakvoj krizi i nepostojanju dogovora, baš zalutali, tako da je realno očekivati da zemlja počne konačno stajati na te evropske tračnice, da dobija fondove, projekte, da ljudi žive.“
Skupština Republike Srpske na vanrednoj sjednici u petak, podržala je dosadašnje aktivnosti političkih predstavnika iz ovog entiteta, u razgovorima o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu „Sejdić-Finci“ i koordinaciji procesa evropskih integracija. Poslanici su jednoglasno podržali zaključak da se član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske bira na teritoriji entiteta kao jednoj izbornoj jedinici, direktim glasanjem bez nacionalnog prefiksa.