Crna Gora će graditi mostove zajedno sa BiH i Albanijom

Izgradnjom mosta na rijeci Bojani, na granici Crne Gore i Albanije, sadašnji put od sedamdesetak kilometara između gradova Ulcinja i Velipolja skratiće se na svega nekoliko kilometara

Parlament Crne Gore potvrdio je 7.marta međunarodne sporazume Vlade o izgradnji mostova na rijekama Tara i Bojana, koji će biti građeni u saradnji sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Albanijom.

Međudržavni most preko Tare bit će izgrađen na sjevernoj granici Crne Gore sa BiH, na lokaciji gdje je sa crnogorske strane Šćepan Polje, a sa bosanskohercegovačke Hum. Planirana je i gradnja priključne granične dionice, piše u sporazumu koji je potpisan u julu 2021.godine.

Za izgradnju mosta, vrijednog dva miliona eura, dvije države će podijeliti troškove, a paralelno će biti građen i put od Foče u BiH do Šćepan Polja u Crnoj Gori. Njegova dužina bit će 20 kilometara, a cijena oko 72 miliona eura.

Dvije zemlje su zajednički obratile Evropskoj komisiji za 40 posto bespovratnih sredstava, rekao je ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Filip Radulović u decembru, tokom boravka u Sarajevu.

Izgradnja novog mosta na Tari, graničnog prelaza Hum – Šćepan polje i priključnih puteva su najavljeni kao prioritet saobraćajnog povezivanja dvije zemlje i dva glavna grada, Sarajeva i Podgorice.

Pročitajte i ovo: Ministri Crne Gore i BiH najavili početak gradnje puta između Sarajeva i Podgorice

Skupština je potvrdila i Sporazum Vlade sa Savjetom ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, na jugu Crne Gore, koji su potpisali u februaru 2023.godine crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.

Most će biti dug 310 metara i njime će se sadašnjih 70 kilometara udaljenosti između Ulcinja i Velipolja - primorskih gradova u Crnoj Gori i Albaniji - skratiti na svega nekoliko kilometara.

Pročitajte i ovo: Abazović i Rama potpisali finalni sporazum o mostu nad Bojanom

Troškove izgradnje mosta od oko 20 miliona eura, podijeliće dvije države.

Najavljenu izgradnju sa crnogorske strane prate mnoge nepoznanice, kao što je nepostojanje Prostornog plana Crne Gore i uticaj na kritično ugrožene riblje vrste.

Ekolozi kažu i da se sa albanske strane ignorisala činjenica da su mogući negativni uticaju gradnje mosta na prirodne vrijednosti područja rijeke Bojane, koja predstavlja i granicu dvije zemlje.

Njena oblast sa albanske strane je, naime, uvrštena na Ramsarsku listu voda od međunarodnog značaja.

Pročitajte i ovo: Dug put do mosta na Bojani između Albanije i Crne Gore

Tokom skupštinske sjednice je resornom ministru Filipu Raduloviću postavljeno pitanje hoće li gradnju mosta omesti plan da se dio tog području sa crnogorske strane uvrsti u Natura 2000, međunarodnu ekološku mrežu zaštićenih područja Evropske unije.

Ministar je rekao da će o uticaju mosta na životnu sredinu tek biti riječi, jer prvo treba završiti glavni projekat, i uvrstiti ga u Prostorni plan Crne Gore.

Pročitajte i ovo: Vlada Crne Gore se zadužila 687 miliona eura

Radulović je kazao i da je za kapitalne projekte ove godine u Crnoj Gori izdvojeno 160 miliona, od kojih će najveći dio biti za izgradnju magistralnih puteva, pod uslovom da se završe njihove tenderske procedure.