U Mostaru je u utorak, 5. aprila, otvoren 23. Međunarodni sajam gospodarstva, nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije korona virusa.
Sajam je otvorio ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto, koji je naglasio da na ovoj manifestaciji sudjeluju predstavnici 24 mađarska poduzeća, s ciljem dodatnog jačanja suradnja između BiH i Mađarske.
"Mađarska vlada podupire ta poduzeća kako bi oni s vama surađivali što aktivnije, kako bi trgovali i investirali, te na taj način jačali odnose zemalja zapadnog Balkana, BiH i Mađarske", kazao je.
On je ukazao da je prošle godine vanjskotrgovinska razmjena Mađarske sa zemljama zapadnog Balkana iznosila rekordnih 5,5 milijardi eura.
Pročitajte i ovo: Szijjarto poručio da su u interesu Mađarske mir i stabilnost BiHObraćajući se prisutnima, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija kazao je da je Sajam u Mostaru skup od velikog značaja za BiH i regiju, koji "okuplja najznačajnije predstavnike privrednog, društevnog i političkog života".
'BiH uspjela sačuvati privredu'
Tegeltija je naveo da se Sajam održava nakon pauze uzrokovane pandemijom, "svjetskom krizom koja je zaustavila i paralizirala svijet i čije posljedice se još osjete".
"Kriza nam je pokazala da se u takvim siutacijam i teškim i neizvjesnim vremenim možemo osloniti samo na sebe i svoje resure, ali i podršku najbližih, prije svega na region", kazao je Tegeltija, dodajući da je BiH uz sve izazove i probleme "uspjela sačuvati radna mjesta i privredu".
Vaš browser nepodržava HTML5
Prisutnima su se, među ostalim, obratili predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić, predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, te premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Rast robne razmjene između BiH i Srbije
Brnabić je navela da se robna razmjena između BiH i Srbije u posljednjih deset godina udvostručila i prošle godine dostigla 2,34 milijarde eura. Poručila je da će infrastrukturno povezivanje ostati fokus Srbije i u budućnosti.
Naglasila je da je u posljednjih deset godina mnogo postignuto i da bilateralnu robnu razmjenu karakterizira stalni rast.
"U 2021. godini BiH je bila peti spoljnotrgovinski partner Srbije posle Nemačke, Kine, Italije i Rusije i čak treća izvozna destinacija posle Italije i Nemačke", rekla je premijerka Srbije, obraćajući se na otvaranju Sajma u Mostaru.
Također je navela da je Srbija više godina na trećem mjestu po visini direktnih ulaganja u BiH, te da na Sajmu u Mostaru njena zemlja sudjeluje sa delegacijom od 18 izlagača.
Na Sajmu 68 izlagača iz Hrvatske
Na mostarskom sajmu predstavlja se 68 izlagača iz Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković kazao je kako taj sajam ima veliku tradiciju i važnost jer je mjesto razmjene informacija, sklapanja partnerstva i ugovora.
"BiH je nama susjedna, prijateljska zemlja s kojim je gospodarska razmjena u 2021. godini iznosila 2,6 milijardi eura. BiH je šesti trgovinski partner Hrvatskoj, ali je Hrvatska prvi trgovinski parner BiH. Izravna ulaganja u BiH su 1,4 milijarde eura i drugi smo investitor u BiH nakon Austrije", ističe Plenković.
'Sajam govori da postoji optimizam'
Predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić osvrnuo se, također, na pauzu u održavanju mostarskog sajma zbog pandemije korona virusa, naglasivši kako se pandemija odrazila na ekonomiju.
"Vlada je počela davati mjere koje su imali jako dobar utjecaj na oporavak. Vratili smo sva radna mjesta i pomakli ekonomiju na najvišu razinu u istoriji. Ne mislimo na tome stati. Sajam govori da postoji optimizam. 90 posto ekonomije čine domaći investitori koji su dobri u razumijevanju teškoća koje su pred njima", kazao je Novalić.
Zemlja partner ovogodišnje manifestacije u Mostaru je Mađarska, koja će predstaviti ekonomsku, gastronomsku i kulturnu ponudu.
Uz izlagače iz te zemlje, na sajmu su prisutni i izlagači iz drugih zemalja regije i svijeta.
Mostarski sajam, jedna od najznačajnijih i najposjećenijih privrednih manifestacija u regiji, trajat će do 9. aprila, a bit će održan na 30.000 metara kvadratnih izložbenog prostora.
To je skup na kojem se tradicionalno predstavljaju privredni subjekti iz skoro svih grana ekonomije, među kojima prednjače poljoprivreda, gastronomija, turizam i uslužne djelatnosti, zatim IT sektor i elektroindustrija.
Sajam je također mjesto održavanja bilateralnih političkih razgovora, konferencija, skupova i prezentacija.